DILI, 20 juñu 2023 (TATOLI) – Porta-vós Polísia Sientífika Investigasaun Krimenál (PCIC, sigla portuges), Octavio da Costa Araujo, hateten Servisu Interpol França fó ona informasaun ba Interpol PCIC katak Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Servisu Imigrasaun (SM) Autoridade Aduaneira (Alfándega/AA) tenke haforsa seguransa iha pontu entrada hanesan Portu, Aeroportu no liña fronteira sira hodi bele prevene krime droga no krime transnasionál seluk ne’ebé ho modus oinoin hodi instabiliza nasaun.
“Interpol simu informasaun hosi sentru Interpol iha Leão hodi ita atu informa ba ita-nia autoridade seguransa hanesan Polísia Nasionál Timor-Leste, Autoridade Aduneira (Alfándega/AA)no Servisu Migrasaun kuidadu kona-ba modus foun liuliu ba krime droga inklui sira seluk hanesan ema bele uza de’it USB hodi halo explusaun. Entaun informasaun sira ne’e sira (INTERPOL) fó ba ita, hodi fó ba ita-nia autoridade seguransa sira iha Timor-Leste hodi ita kuidadu ho modu krime sira ne’e”, Octavio da Costa Araujo, hateten ba jornalista sira iha edifísiu PCIC Colmera, tersa ne’e.
Tuir nia, mundu agora kriminozu sira hahú dezenvolve buat oinoin tuir tempu hanesan bomba sira la lori ona maibé sira bele liuhosi USB hodi halo explosaun.
“Interpol sira fó hanoin ba ita no PCIC hodi apela ba autoridade seguransa sira hodi sira ne’ebé servisu iha pontu entrada sira iha Timor-Leste atu fó seguransa másimu ba ita-nia rai atu preve krime transnasionál sira hanesan tráfiku droga no krime sira seluk”, nia informa.
Nia dehan, droga uluk ema lori ba mai, maibé ho mudansa mundu agora ema bele lori liuhosi kahur ho ai-han no medikamentu.
“Entaun Interpol sempre akompaña hela de’it, Interpol sempre hato’o ba ita tenke masimiza ita-nia seguransa”, Octavio adianta.
“Ita-nia Interpol mós agora servisu di’ak tebes ho migrasaun liuliu mota ain pontu entrada prinsipal ita nian mak Aeroportu”, nia dehan.
Porta-vós PCIC, informa mós kona-bá rezultadu servisu sira ne’ebé mak PCIC hala’o durante fulan-5 nia-laran, hosi janeiru to’o maiu 2023.
Nia rekorda, durante fulan lima nia-laran, Tribunál mós emite mandadu buska no apreensaun bá PCIC, hamutuk neen liuliu kazu Tráfiku Umanu, Burla Agravadu ho Arma Proibida sira. Felizmente, madadu neen ne’e, PCIC ezekuta hotu.
Tribunál mós husu bá PCIC, atu lokaliza paradeiru ema ninian, hamutuk lima. No ita ezekuta ona haat no hela ida mak PCIC seidauk ezekuta tanba seidauk hetan supeitu tanba sei subar lakon hela, ita sei buka hela.
Iha fulan lima nia-laran, PCIC mós simu mandadu detensaun hamutuk haat hosi Tribunál ne’ebé emite direta hosi ministériu, husu atu PCIC ezekuta.
Husi mandadu haat ne’e PCIC konsege ezekuta ona tolu no falta ida, hosi mandadu sira ne’e liuliu ba kazu Tráfiku Umanu, Tráfiku ilísito Droga, Falsifiksaun Dokumentu no Burla.
Aleinde ne’e Octavio mós relata servisu PCIC nia durante fulan lima hahú hosi janeiru to’o juñu, iha servisu laboratóriu PCIC nian espesiálista sira, iha laboratóriu iha lokál krime ninian konsege halo ezaminasaun kazu krime bá violasaun sesuál, arma branka, arma proibidu, burla informátika, inklui mós dano ho violénsia.
Nune’e mós, espesiálista PCIC halo identifikasaun bá autór sira, hamutuk 63 hodi konstitui hanesan arguidu tanba komete krime no arguidu sira ne’e halo ona identifikasaun ba sira.
“PCIC konstitui sira hanesan arguidu tanba hasai sira-ninia lofoskópia, hosi ema 63 ne’e mak envolve krime, falsifikasaun dokumentu, abuzu sesuál bá menór, burla informátika, vioalsaun sesuál, burla agravadu, brankeamentu kapitál no tráfiku ba ema”, Octavio hateten.
Nune’e, laboratóriu PCIC mós halo ezame balístiku liuliu ba kilat musan ida, ne’ebé mak hetan pedidu hosi Gabinéte Sentrál Kombate Korrupsaun Kriminalidade Organizada Ministériu Públiku no kazu ne’e iha prosesu nia-laran.
Nia akresenta, hosi janeiru to’o maiu servisu pikéte iha PCIC, ne’ebé mak halo atendimentu bá públiku, durante oras 24. Ho nune’e, iha fulan lima simu denúnsia hosi populasaun ka públiku sira, ho totál kazu 235. Hosi denúnsia sira ne’e barak liu mak kona-bá krime falsifikasaun dokumentu no krime burla.
Iha janeiru to’o maiu mós, PCIC hetan delegasaun kompeténsia hosi Ministériu Públiku ho totál prosesu ka kazu 66 no konsege enkamiña fila-fali bá iha Ministériu Públiku.
Jornalista: Natalino Costa
Editór : Zezito Silva




