DILI, 27 Maiu 2026 (TATOLI) — Komunidade Musulmana Timor-Leste, kompostu husi Musulmanu Timoroan no estranjeiru, ohin, selebra Loron Eid al-Adha 1447 Hijriah iha Meskita An-Nur, Kampung Alor, Dili, ho atmosfera espiritualidade, solidariedade no toleránsia relijioza.
Tema sentrál ba Eid al-Adha tinan ida-ne’e mak “Paradigma Tauhid dalam Memahami Ujian dan Takdir dalam Perspektif Islam”, ne’ebé enfatiza importánsia adora Maromak nu’udar Kriadór, simu provasaun no destinu ho pasiénsia, no hametin valor sakrifísiu no solidariedade entre ema hotu.
Durante selebrasaun, musulmanu sira hala’o orasaun solat Eid, tuir kedas ho asaun karidade liuhusi sakrifísiu animál no distribuisaun na’an ba komunidade sira ne’ebé presiza.
Prezidente Fundasaun Meskita Annur, ,Abdullah bin Sayed Sagran, hatete katak objetivu prinsipál husi Eid al-Adha mak atu fó hanoin fila-fali kona-ba obediénsia tomak ba Maromak (Allah), tuir ezemplu Profeta Ibrahim ne’ebé prontu atu sakrifika nia oan-mane Ismail tuir Maromak nia hakarak.
“Eid al-Adha hanorin ita kona-ba obediénsia, sakrifísiu no sinseridade iha servisu ba Maromak no ba ema seluk,” nia dehan.
Nia esplika katak selebrasaun ne’e iha objetivu importante tolu: primeiro, atu hametin fiar no obediénsia ba Maromak maski hasoru dezafiu boot; segundu, atu promove karidade liuhusi sakrifísiu animál hanesan karau, no bibi ne’ebé nia na’an sei fahe ba ema kiak no família sira ne’ebé presiza; no datoluk, atu lori reflesaun espiritual kona-ba valor sakrifísiu, solidariedade no kontribuisaun ba interese komún.
Representante komunidade Musulmana iha Timor-Leste, Alcino Menezes, hatete katak selebrasaun Eid al-Adha tinan ida-ne’e hala’o ho espírito toleránsia no dame.
“Ho espírito Eid al-Adha nian, komunidade Musulmana kontinua kontribui maka’as ba dezenvolvimentu nasionál. Timor-Leste kontinua sai ezemplu solidariedade no armonia relijioza iha ASEAN no iha mundu,” nia dehan.
Iha oportunidade ne’e, reprezentante komunidade Musulmana Indonézia iha Timor-Leste, Siti Aisyah, hato’o nia espresaun alegria tanba Timor-Leste nafatin prezerva ambiente toleránsia entre relijiaun sira.
“Ami sente seguru no haksolok moris no hela iha Timor-Leste. Maski maioria populasaun iha ne’e Katólika, maibé ema hotu respeita malu no valoriza diferensa kultura no relijiaun. Ida-ne’e sai karakterístika forte Timor-Leste nian,” nia dehan.
Iha selebrasaun tinan ida-ne’e, Konsellu Koordenasaun Organizasaun Islámika Timor-Leste (CCOITL) hamutuk ho Fundasaun An-Nur prepara animál 19 atu halo sakrifísiu, kompostu husi karau 15 no bibi 4.
Vice-Prezidente CCOITL, Haji Abdullah Inácio António Soares, hatete katak na’an husi animál sira ne’e sei fahe ba komunidade sira iha Dili no mós iha munisípiu seluk.
“Depoisde orasaun remata, ami komesa kedas distribuisaun na’an husi uma ba uma ba komunidade sira ne’ebé la konsege mai iha fatin orasaun. Iha lokraik ami kontinua tan distribuisaun ba komunidade seluk,” nia dehan.
Haji Abdullah subliña katak relijiaun Izlã iha Timor-Leste la haketak husi identidade no kultura Timoroan, ne’ebé durante ne’e valoriza relasaun di’ak entre ema ho ema, respeitu malu no koezisténsia dame.
“Kultura no identidade orijinál Timor-Leste tenke respeita no prezerva nafatin. Nu’udar Musulmanu Timoroan, ita iha ita-nia identidade rasik ne’ebé hametin ita-nia abut ba rai ida-ne’e,” nia dehan.
CCOITL mós hato’o agradesimentu ba apoiu husi lider polítiku, parseiru no emprezáriu sira ne’ebé durante ne’e ajuda distribui na’an sakrifísiu to’o iha munisípiu balu hanesan Lautein no Vikeke.
Aleinde ne’e, organizadór sira forma ekipa espesiál ida atu jere lala’ok selebrasaun ne’e iha área tasi-ibun Dili, no atividade ne’e mós hetan apoiu seguransa husi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi garante eventu lao ho di’ak no seguru.
Nu’udar mensajen ba loron boot ne’e, CCOITL apela ba juventude Musulmana sira atu kontinua investe iha edukasaun, dezenvolve kapasidade no partisipa ativamente iha prosesu dezenvolvimentu nasionál.
“Ha’u apela ba juventude Musulmana sira atu kontinua aprende no dezenvolve an, atu bele fó kontribuisaun ba nasaun no sai komunidade ne’ebé lori benefísiu ba ema hotu,” Haji Abdullah hateten.
Jornalista: Camilio de Sousa
Editór: Filomeno Martins





