iklan

EKONOMIA

Lixu barak sei fó impaktu ba biodiversidade tasi

Lixu barak sei fó impaktu ba biodiversidade tasi

Joven sira ne’e hamos hela foer iha area tasi ibun. Imajen Tatoli/Arminda Fonseca

DILI, 31 janeiru 2023 (TATOLI)— Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio do Amaral de Carvalho, hateten lixu ne’ebe barak iha tasi  sei fó impaktu ba biodiversidade tasi nian.

“Lixu barak fó impaktu ba biodiversidade tasi nian, liuliu lixu ne’ebé perigu liu ne’e mak lixu plástiku tanba animál tasi hanesan ikan, manu no lenuk barak mate tanba plástiku,” Demétrio do Amaral de Carvalho hateten ba Agência Tatoli, iha nia knaar-fatin, Bebora, Dili, tersa ne’e.

Nia dehan, kona-ba biodiveridade Timor-Leste iha ona lei atu proteje biodiversidade no bandu importa plástiku sira maibé ema barak la tau atensaun ba ida ne’e.

“Ita iha lei ambientál ne’ebé hetan ona promulga hosi Govenu no xefe Estadu. Lei sira-ne’e maka henesan dekretu lei, núméru 26/2011 kona-bá lei báziku ambientál. Hosi lei ne’e, dezenvolve tán dekretu lei lisensiamentu ambientál númeru, 39/2022 ne’e altera ona ba dekretu lei númeru 5/2011 nian,” nia dehan.

Nune’e iha mós, dekretu-lei plástiku nian númeru 26/2020. Lei ne’e atu bandu labele importa tán plástiku, inklui bebida sira-ne’ebé mili-litru 0,5 mai kraik, ida-ne’e lei bandu.

“Ita implementa hamosu polítika zero tanba opsaun atu kombate risku sira ba biodiversidade. Tanba ita hotu hatene lixu la’os de’it fó impaktu ba animál tasi maibé mós fó impaktu ba ita ema tanba nia iha venenu boot ba ema-nia saúde,” nia dehan.

Nia dehan, tuir dadus kona-ba lixu ne’ebé tinan balu ba kotuk bainhira SEA halo advokasia ba kamioneta sira ne’ebé foti lixu iha kapitál Dili, ne’e hamutuk 70 kamioneta ka trek.

“Hosi dadus ne’ebé SEA hetan, kada kamioneta loron tula lixu mínimu dala-tolu. Entaun ita sura loron-loron mak hanesan karreta 70 ne’e kada loron tula lixu bele to’o tonelada 1.000 resin. Maibé tuir peskiza lixu ne’ebé ita foti ba tibar ne’e foin mak atinje 60%, no 40% ne’e seidauk rekolla hotu hanesan iha lixu sira valeta kuak no soe arbiru iha fatifatin,” nia dehan.

Tratamentu lixu no rekolla lixu ne’e, foin mak 60%, sé kuantifika didi’ak Dili ho populasaun besik 300.000 no ema ida prodús lixu 0,7 kilograma lixu mak iha uma ka’in ida ezemplu iha ema na’in lima hosi númeru ne’e, maka ema ida kada loron prodús 0,7 ida ne’e sei fó impaktu ba biodiversidade.

Papél importante atu kombate lixu nian mak presiza halo sensibilizasaun lei sira ne’ebé iha atu ema komprende impaktu hosi lixu no hatene katak lixu ne’e mós iha valór bainhira ema hatene bele hetan osan hosi lixu.

“Ita-nia problema mak ita lafó valór kiikkoan ba rendimentu sira bele hetan hosi lixu. Tanba lixu ne’e iha valór osan, ita-nia problema mak ohin loron grupu kiikoan tebes mak halo valorizasaun ba lixu, ita presiza aplika mós prinsípiu puluidór paga, katak sé mak polui lixu nia selu,” nia hateten.

Jornalista : Arminda Fonseca

Editora     : Armandina  Moniz

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!