DILI, 21 Abríl 2026 (TATOLI)—Eskritora, Peskizadora no Poetiza Timor-Leste, Alexandra de Araújo Tilman ka Sandra Tilman, hateten World Book Day ka Loron Mundiál Livru hanesan loron ida-e’ebé la’ós de’it selebra, maibé selebra laran no hanoin ema-nian tanba liafuan sira moris no haksolok iha leitór sira-nia liman hanesan ai-horis ne’ebé moris buras iha rai-maran ida.
Notísia Relevante: Sandra Tilman hetan rekoñesimentu internasional nu’udar “Best Focal For Poetry”
Nia hatutan, livru la’od de’it hanesan surat-tahan mutin ne’ebé hanoda ho tinta maibé livru ne’e babain lori sani-na’in sira ba mundu seluk no parte seluk livru mak hanesan naroman kiik ida ne’ebé bele hamosu mudansa boot iha ema-nia moris.
“Livru mak hanesan naroman kiik ida-ne’ebé bele hamosu mudansa boot iha ema-nia moris. Livru sira la’ós de’it surat-tahan no tinta, maibé dalan ida atu lori ita ba mundu seluk, atu haree moris ho matan foun. Nu’udár poetiza, ha’u sente katak kada fraze mak hanesan múzika ida-ne’ebé foti ita-nia espíritu. Loron ida-ne’e mos fó inspirasaun ba ha’u atu kontinua hakerek, maske iha limitasaun no dezafiu,” Poetiza Timor-Leste, Alexandra de Araújo Tilman, hateten ba Agência TATOLI relasioja ho World Book Day ne’ebé mundus elebra iha kada 23 Abríl, liuhusi WhatsApp, tersa (21 Abríl 2026) ne’e.
Iha Timor-Leste, nia dehan, selebrasaun Loron Mundiál Livru ne’e hanesan laran-kmanek ida atu haburas kultura literasia no promove kultura lee.

“Nu’udár eskritora no poetiza, ha’u haree katak literatura bele moris husi povu nia laran—husi lian Tetun, istória orál no esperiénsia loro-loron. Ida-ne’e bele promove liuhusi organizasaun “loron lee hamutuk” iha suku no eskola, iha ne’ebé labarik, foinsa’e, no katuas-ferik sira hamutuk lee livru sira, konta istória, no hakerek sira-nia hanoin iha forma poezia ka narativa simples,” nia dehan.
Ambiente hanesan ne’e, nia hateten, bele halo literatura sai hanesan parte moris, la’ós de’it atividade akadémiku. Iha parte seluk, bele kria “Kantina Literatura Móvel” ka biblioteka kiik ne’ebé la’o ba área rural sira, tanba iha Timor-Leste atu asesu ba livru seidauk iguál.
Iha tempu hanesan, tuir nia, halo kompetisaun poezia no konta istória badak ho tema identidade nasionál, natureza no esperansa futuru, atu motiva ema-nia kriatividade. Iha pontu poetika, importante atu fo liberdade ba juventude atu hakerek ho sira-nia lian rasik, tanba iha lian ne’ebé loos, iha ne’ebé klamar ko’alia.
Komemorasaun Loron Muindiál Livru (World Book Day) ne’e nia objetivu mak atu promove kultura lee espesialmente ba labarik no foinsa’e sira no dezenvolve ema-nia konsiénsia hodi tau importánsia ba livru sai hanesan fonte ba siénsia no transformasaun sosiál.
Tanba ne’e, atu hatene kle’an liután, Jornalista Agência TATOLI, Cancio Ximenes, hala’o entrevista eskluziva ho Eskritora, Peskizadora no Poetiza Timor-Leste, Alexandra de Araújo Tilman (Sandra Tilman), hanesan tuir mai ne’e;
TATOLI: Livru dahuluk ida-ne’ebé halo ita-boot nia laran monu atu hahú lee no lee? Tanbasá?
SANDRA: Antalojia Poezia husi obra ida husi Poeta Indonézia, WS Rendra ho Titulu “Cintaku Jauh di Pulau” ho no “Aku” husi poeta Cahiril Anwar. Tanba, livru rua ne’e la’ós de’it obra literária, maibé mós sai hanesan “Espíritu Libertasaun ba ha’u-ata nu’udár leitór iha biban Okupasaun Indonézia ho biban ukun rasik-an ne’e. Poezia sira-ne’e lori ha’u tama ba mundu ne’ebé klaru no forte, iha ne’ebé lian ema ida bele sai simbólu ba luta, identidade no liberdade.
Iha konteúdu Poezia “Aku”, ha’u hetan forsa husi liafuan sira-ne’ebé hatudu determinasaun no Korajen. Liafuan “Aku” iha ne’e la’ós de’it ema ida, maibé bele interpreta hanesan “POVU NIA LIAN” ne’ebé hakarak moris ho livre, la hakarak moris iha limitasaun. Ida-ne’e mak halo ha’u hanoin kona-ba realidade Timor-Leste iha biban moruk no fitar uluk, bainhira povu mós luta atu hetan independénsia. Poezia ne’e hanorin ha’u atu bele hakerek ho laran momoos, onestu, la tauk hatudu ha’u-nia hanoin no sentidu.
Iha Poezia “Cintaku Jauh di Pulau”, ha’u sente tristeza no kontemplasaun kle’an kona-ba distánsia no domin. Poezia ne’e hanesan lalenok ida-ne’ebé hatudu ema-nia sentidu bainhira hasoru separasaun, bele interpreta hanesan separasaun husi rai, uma ka dook husi família, ka dook husi liberdade rasik. Ida-ne’e halo ha’u sente ligasaun emosionál ho istória povu Timor nian ne’ebé uluk moris iha susar no distánsia husi dame.
Tanba ne’e, poezia rua ne’e sai inspirasaun boot ba ha’u atu gosta lee no hakerek. Sira la’ós de’it narasaun simples, maibé sai hanesan “Lian Rezisténsia no Esperansa ida” ba ha’u-ata. Nu’udár poetiza nasional ida, ha’u aprende katak poezia bele sai kilat-musan ida-ne’ebé la hatudu iha matan, maibé iha podér atu muda hanoin no halo hakmatek ema-nia laran. Iha era ukun rasik-an ne’e, ha’u kontinua lori espíritu husi poezia sira-ne’e atu hakerek ho identidade Timor nian, atu kontinua hato’o liafuan ne’ebé moris iha klamar no fó inspirasaun ba jerasaun foun Timor-Leste ne’ebe hadomi mundu Arte ba Lian.
TATOLI: Eskritór Yoseph Yapy Taum no WS Rendra mak sai hanesan inspirasun ida lori ita-boot mout iha atividade lee no hakerek? Tanbasá?
SANDRA: Eskritór Internasionál husi Indonézia mak Prof. Dr Yoseph Yapy Taum, M.Hum ho Poeta WS Rendra. Eskritór rua ne’e ha’u foti nu’udar lalenok iha mundu lee no hakarek, tanba hanesan Taum rasik waihira sei sai ha’u-nia manorin Literatura, nia sempre sadik ha’u atu foti risku no sasadik literatura sira-ne’ebe nia rasik sente katak, ha’u nu’udar ninia orientanda iha intelejénsia ne’ebe tuir ninia prespetiva katak bele halo tuir no atinje sasadik sira mak nia rasik fó.
Kona-ba WS Renda, ha’u hili nia sai mata-dalan iha mundu Poezia. Iha biban ukun-an pesoál ha’u sempre hetan biban husi Universidade Timor-Timor (UNTIM) hodi tuir kompetiaun no aprezentasaun ne’ebé dala wa’in mós mentor direta husi WS Renda nu’udar ha’u-nia Poeta Favoritu ne’ebé hanorin ha’u iha ninia obra sira katak, labele tauk atu hakerek lia-loos iha mundu Poezia. Nia inspira tebes ha’u no ikus mai to’o ha’u-nia Email mós hakaben tiha naran sai hanesan; sarendratilman@gmail.com
TATOLI: Aleinde ida-ne’e, livru saida tan mak ta-boot gosta lee? Karik kona-ba filozofia, polítika, kultura no literature hanesan novela? Tanbasá mak gosta lee livru sira-ne’e?
SANDRA: Ha’u gosta tebes lee livru Literatura no Novela. Jeralmente, interese atu lee literatura no romanse sira hetan influénsia husi fatór oioin, inklui, Background edukasionál husi indivíduu sira ho espozisaun ba edukasaun alfabetizasaun ne’ebé di’ak iha tendénsia atu iha interese aas liu iha lee livru hirak ne’e. Ambitu ne’e hahú kedas wainhira sei tuur iha kadeira Pre-Sekundária ne’ebé to’o minutu ne’e mós kontinua husi konsiénsia fó apoiu haburas ábitu ida-ne’e.
Esperiénsia seluk, hanesan pesoál, interese iha istória sira, imajinasaun ka reflesaun sira kona-ba moris ne’ebé dalabarak lori ba tradisaaun lisan, domin ba romanse sira. Ba ha’u, wainhira ita asesu ba materiál Lee fó disponibilidade ba pesoál ema ida atu komprende liu no fasil analiza kona-ba buat hirak ne’ebe relasiona ho sosiedade.
TATOLI: Tuir ita-boot nia haree, dalan di’ak-liu oinsá mak bele hamoris foinsa’e sira-nia kultura lee?
SANDRA: Haburas domin ba lee iha foinsa’e sira presiza hahú ho buat ruma ne’ebé sira gosta, hodi husik interese atu dezenvolve naturalmente no hafoin hatoman tiha ida-ne’ebé konsistente, loroloron. Ambiente hanesan disponibilidade livru sira no fatin sira atu haburas relasaun besik ho livru. Modelu sira seluk husi inan-aman no mestre sira mak xave atu asegura katak lee ne’e importante duni ba foinsa’e sira nomoos bele sai kultura ida. Diskusaun sira ne’ebé kma’an kona-ba konteúdu leitura nian mós halo leitura sai interesante no interativu liután. Hili ambitu hakmatek atu labele perturba ábitu lee nian. Ikus liu, oferese apresiasaun no liga leitura ba objetivu sira iha futuru bele hametin sira-nia motivasaun hadomi livru.
TATOLI: Oinsá ita-boot nia pontu de vista kona-ba dezenvolvimentu livru iha era dijitál (serba instan) ne’e?
SANDRA: Dezenvolvimentu livru iha era dijitál ne’e mak iha oportunidade boot ba Timor-Leste, maske iha mos dezafiu balun. Teknolojia hanesan Google Books no Wattpad fasilita asesu ba livru no literatura liuhusi telemovel, liuliu ba juventude iha área urbana. Maibé, iha área rurál barak seidauk iha asesu internet di’ak no fasilidade teknolojia, ne’ebé sai obstákulu ba dezenvolvimentu literasia dijitál.
Aleinde ne’e, kultura lee iha Timor-Leste seidauk forte tanba limitasaun edukasaun no falta motivasaun. Maibé, era dijitál bele sai dalan atu haburas interese lee, se uza ho kreativu no edukativu. Governu no instituisaun edukasaun presiza hadi’a asesu internet no fornese rekursu dijitál ne’ebé adekuadu. Ho nune’e, dezenvolvimentu livru dijitál bele kontribui ba hadi’a kualidade edukasaun no kultura literasia iha rai-laran.
TATOLI: Oinsá ita-boot nia hanoin kona-ba dezenvolvimentu livru liuliu liga ba Artificial Intelligence ne’ebé tulun ema fasil atu hakerek livru?
SANDRA: Nu’udár eskritór livru ida, ha’u haree katak dezenvolvimentu livru iha era dijitál, liuliu ho presensa “Artificial Intelligence (AI)”, loke dalan foun ne’ebé boot tebes ba mundu literária. AI bele ajuda ema atu hakerek ho lalais liu, organiza ideia sira, no hadi’a estrutura narativa, nune’e ema barak ne’ebé uluk la iha konfiansa atu hakerek, agora bele hahú. Ida-ne’e hanesan demokratizasaun ba literatura, tanba oportunidade atu sai eskritór la’ós deit ba ema sira ho formasaun formál, maibé ba ema hotu-hotu ne’ebé iha vontade no kreatividade iha ideia murak atu hakerek nia obra.
Maske nune’e, ha’u mós haree katak AI labele troka hanoin no esperiénsia ema-ne’ebé sai klamar husi livru obra ida. Hakerek la’ós deit kona-ba prodús testu, maibé kona-ba sentimentu, moris no relata istória husi perspetiva únika ida. Se ita depende liu AI, iha risku atu lakon autentisidade no identidade kulturál, liuliu iha kontekstu Timor-Leste ne’ebé riku ho istória no tradisaun oral.
Tanba ne’e, ha’u nia hanoin katak AI tenke uza hanesan ferramenta, la’ós hanesan substitutu. Eskritór tenke nafatin sai fonte prinsipál ba ideia no sentimentu, no uza AI atu apoiu prosesu kreativu, la’ós atu domina. Iha dalan ida-ne’e, ita bele kombina teknolojia ho identidade, atu kria obra literária ne’ebé la’ós deit modernu, maibé mós autentiku no iha valor ba jerasaun ohin no futuru.
TATOLI: Ita-boot nia haree kona-ba literasia iha Timor-Leste ne’e, oinsá?
SANDRA: Ha’u-nia haree kona-ba literasia iha Timor-Leste mak sei iha nivel ne’ebé presiza atensaun boot husi Governu no sosiedade tomak. Maske edukasaun formál iha ona iha rai-laran, barak ema liuliu iha área rurál seidauk iha asesu di’ak ba eskola no materiál leitura. Kultura lee seidauk forte tanba limitasaun livru no falta ambiente ne’ebé apoia abitu leitura. Maibé, iha oportunidade liuhusi teknologia dijitál hanesan Google Books no Wattpad, atu hasa’e interese lee ba foinsa’e sira.

Programa literasia iha komunidade no eskola presiza kontinua no aumenta atu atinji área remota sira. Partisipasaun família no komunidade importante tebe-tebes atu haburas kultura literasia husi kiik. Ho esforsu hamutuk, literasia iha Timor-Leste bele sai di’ak liután iha futuru.
Aleinde ne’e, presiza hadia kualidade edukasaun atu asegura katak ema la’ós de’it asesu, maibé komprende no uza informasaun ho di’ak. Kultura lee presiza kontinua haburas liuhusi programa edukativu no envolvimentu komunidade. Governu no parseiru sira presiza investe iha rekursu dijitál no treinamentu literasia dijitál. Se halo ho planeamentu di’ak, futuru literasia iha era dijitál bele ajuda hadi’a kualidade moris iha Timor-Leste.
TATOLI: Ko’alia kona-ba livru, daudaun ne’e ita-boot hakerek ona livru hira?
SANDRA: Ha’u hakerek ona livru poezia no literatura hamutuk hitu (7) mak hanesan; Mengenal Tradisi Lisan Masyarakat Mambae (2001), Matadalan-Musisade Timor Leste (2002), Antalojia Poezia “Lian Rai Na’in”, Antalojia Puisi Asia Tenggara “Padang Senja” (2021), Analiza Tradisaun Lisan Hamulak Mambae (2023), “Eroi” (2023) no Novela “Lori Ó Isin Sosa ha’u Mate” (2024).
TATOLI: Ikus liu, bele husik hela mensajen ba ema sira-ne’ebé gosta lee?
SANDRA: Lee mak dalan ida atu loke ita-nia matan no hanoin ba mundu ne’ebé luan liuhusi ita-nia moris loro-loron. Ba ema sira-ne’ebé gosta lee, kontinua haburas ábitu ne’e ho laran kontente, tanba livru sira bele sai hanesan belun di’ak ne’ebé lori ita ba esperiénsia foun no hanorin ita atu komprende moris ho kle’an. La presiza de’it lee buat boot sira, maibé hahú husi buat ki’ik no simples, liuhusi ne’e ita bele hadi’a ita-nia kapasidade hanoin kritiku no imajinasun. Lee mak investimentu ba ita-nia an rasik no ba futuru nasaun nian.
TATOLI: Mensajen ba ema sira-ne’ebé gosta hakerek?
SANDRA: Hakerek mak lian ida maihusi ita-nia laran ne’ebé merese atu hatudu ba mundu. Ba sira-ne’ebé gosta hakerek, kbiit ida-ne’e tenke prátika beibeik no la tauk halo sala. Kada liafuan ne’ebé ita hakerek mak parte husi ita-nia istória no identidade. Hakerek bele sai meius ida atu rai ita-nia kultura, lian no tradisaun Timor-Leste. Tanba nee, hakerek ho laran moos, onestu, ho sentidu no ho responsabilidade, atu ita-nia obra bele inspira ema seluk no kontribui ba dezenvolvimentu literáriu iha nasaun.
TATOLI: Rekomendasaun no mensajen ba Governu?
SANDRA: Ba Governu Timor-Leste, importante tebes atu fó atensaun boot ba dezenvolvimentu kultura lee no hakerek. Governu bele investe iha biblioteka públiku sira iha rai laran, aumenta asesu ba livru iha lian Tetun no lian seluk, no organiza programa edukativu hanesan kampaña lee no konkursu hakerek ba juventude. Tanba kultura literásia la’os de’it responsabilidade eskola nian, maibé responsabilidade nasionál. Governu mós presiza apoiu eskritór lokal sira liuhusi publikasaun no promosaun obra sira, atu nune’e bele kria sosiedade ida-ne’ebé gosta lee, iha hanoin kritiku no iha kapasidade atu harii futuru Timor-Leste ne’ebé naruk no sustentavel.
Istória Loron Mundiál Livru
Tuir UNESCO, selebrasaun Loron Mundiál Livru nian ne’ebé selebra iha loron 23 Abril iha istória importante ida. Loron 23 Abril hili atu marka ba loron mate eskritór sira-ne’ebé famozu, inklui William Shakespeare, Miguel de Cervantes, no Inca Garcilaso de la Vega. Istória Loron Mundi’al Livru nian hahú husi eskritór ida husi España. Vicente Clavel Andrés, ne’ebé hakarak fó onra ba Miguel de Cervantes, autor livru Don Quixote.
Iha tempu uluk, selebrasaun Loron MUbndiál Livru hala’o iha loron 7 Outubru, foti husi Eskritór Miguel de Cervantes nia loron moris, maibé iha tinan 1930 muda ba loron 23 Abril. Tan ne’e mak UNESCO adota loron 23 Abril hanesan Loron Mundiál Livru nian dezde tinan 1995. Kada tinan, UNESCO hili sidade ida entre sidade wa’in iha mundu atu sai Kapitál ba Livru Mundiál. Sidade sira ne’ebé hili sei promove livru no lee ba ema hotu-hotu, husi grupu no komunidade oioin.
Notísia Relevante: Prezidénsia Repúblika lansa livru “Erói” no “Tradisaun Kultura Hamulak Mambae Maubisse”
Jornalista : Cancio Ximenes
Editór : Maria Auxiliadora




