DILI (TATOLI)-Peskizadora husi UF (University of Florida), Amérika, Li-li Chen esplika katak kultura nasaun no povu nian la’ós nu’udar sasan ne’ebé ema kolesiona maibé sobrevive (aguenta-moris) tanba ema, tanba sosiedade.
“Ema no sosiedade fatór determinante no importante,” hateten peskizadora Li-li Chen, iha atividade Cofee chat kona-ba “Timorese culture, norms and values which covered the status of women, barlake and uma lulik” iha Uma Amérika, Kampus Resende, UNTL, Díli, horseik loraik.
Kultura hatuur iha kontestu istória no kontestu ne’e rasik presiza ita-nia komprensaun hodi kompara no liga ho ita-nia ezisténsia. Kultura reprezenta identidade povu nian, reprezenta distinsaun realidade sosiál no moris rai ida nian husi povu ida ho povu seluk, iha sosiedade seluk.
Hanesan Timor-Leste, iha nia kultura, iha nia regra ka norma ne’ebé vigora tuir lisan no tradisaun povu nian hanesan barlake, uma lulik no seluk tan. “Importante no interesadu haree no rona realidade timoroan sira,” akresenta peskizadora desendente taiwanes ne’e.
Hatan ba ajénsia Tatoli kona-ba era dijitalizasaun ne’ebé hamosu mós prosesu akulturasaun no sai mós ameasa ba kultura orijinál sira, peskizadora Li-li Chen esplika katak ita nu’udar sidadaun presiza refleta ita-nia aan, halo analize ho pensamentu krítiku hodi haree situasaun ne’e.
“Prezerva buat ne’ebé ita nian, valoriza ita-nia valór kultura. Kumprensaun kona-ba ita-nia kultura importante,” hateten Li-li Chen.
Partisipante ida, Ezaquiel Ribeiro hateten katak fiar iha Timor-Leste ne’e iha oin tolu no buat tolu ne’e ita hala’o hotu kedas hanesan fiar ba Maromak, uma lulik no natureza.
Ita labele husik sira tanba hola parte mós ba ita-nia identidade no ita moris iha natureza nia laran ita tenke respeitu natureza.
“Normalmente ita iha sosiedade ida, ita moris iha ne’ebé de’it, buat tolu ne’e sempre la’o hamutuk, la’o dala ida,” akresenta koordenadór Uma Amérika ne’e.
Sira reprezenta mós ita-nia identidade nu’udar timoroan.Identidade forma ita nu’udar ema ne’ebé mak úniku ho ema seluk. Se ita-nia identidade la iha, bainhira ema estranjeiru mai iha ita-nia rain, sei la sente ita ne’e úniku.
Identidade halo ita diferensa ho ema seluk. Entaun, ita tenke prezerva tanba hola parte ona iha ita-nia moris, iha ita-nia realidade, situasaun nomós kondisaun.
“Dezde ita moris mai ne’e kultura hola parte, forma kedas ita atu sai nu’udar timoroan tanba ida ne’e mak ita tenke prezerva,” hatan partisipante ne’e hodi hatan pergunta Ajénsia Tatoli, kona-ba papel foinsa’e nu’udar jerasaun foun atu kontinua prezerva identidade timoroan.
Entretantu, partisipa iha atividade Coffee chat ne’e mak estudante universitáriu sira hanesan Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), Universidade Oriental (UNTAL) inklui ensinu superiór sira seluk iha Dili laran.
(Jornalista: Rafy Belo)
(Editór : Manuel Pinto)