LEI

PN Aprova Ona Proposta Lei Haat iha Finál Globál

PN Aprova Ona Proposta Lei Haat iha Finál Globál

Sesaun plenária iha Parlamentu Nasionál. Imajen/Dok.TATOLI

DILI, 23 jullu 2019 (TATOLI)–Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi sesaun plenária, tersa ne’e,  halo ona diskusaun no aprovasaun ba Proposta Lei Haat hosi Governu iha finál globál ho votu maioria hosi bankada parlamentár sira.

Aprovasaun proposta lei haat ne’e hafoin Komisaun C, ne’ebé trata asuntu Finansa Públika no Komisaun D ne’ebé trata asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu hato’o relatóriu pareser iha plenária, enkuantu relatóriu pareser ba Proposta Rezolusaun Ratifikasaun Tratadu Fronteira Marítima sei finaliza hosi Komisaun B ne’ebé trata asuntu Defeza, Deguransa no Negósiu Estranjeru hodi halo votasaun iha finál globál.

Proposta ne’ebé hetan aprovasaun mak, Proposta lei númeru 4/V (1a) – segunda alterasaun ba Lei nú.13/2005, 2 setembru kona-ba Lei Atividade Petrolífera, ho votu a favór 41, kontra 23 no abstensaun 1.

Proposta Lei nú.5/V (1a) – segunda alterasaun ba Lei nú.9/2005, 3 agostu kona-ba Lei Fundu Petrolíferu, ho votu a favór 41, kontra 23 no abstensaun 1.

Nune’e mós, Proposta Lei nú.6/V (1a) – primeira alterasaun ba Lei nú.8/2008, 30 juñu kona-ba Lei Tributária, primeira alterasaun ba Lei nú.3/2003, 1 jullu kona-ba Tributasaun Kontratante iha Bayu-Undan no Primeira alterasaun ba Lei nú.4/2003, 1 jullu kona-ba Dezenvolvimentu Petróliu iha Tasi Timor (Estabilidade Tributária), ho votu a favór 42, kontra 23 no abstensaun 0.

No ikus mai, Proposta Lei nú.7/V (1a) – Rejime  Laborál no Migratóriu Espesiál Aplikável ba Projetu Bayu-Undan, ho votu a favór 42 no kontra 23 abstensaun 0.

Xefe Bankada FRETILIN, Aniceto Guterres, liuhosi deklarasaun votu hateten FRETILIN kestiona kona-ba prosesu urjénsia ne’ebé maioria iha PN obriga atu halo, maski viola prosesu rejimentál sira.

“FRETILIN kestiona katak debate iha espesialidade la halo iha plenária no balun la tuir regra rejimentál Parlamentu Nasionál. Maioria ne’ebé kompostu hosi minoria tolu, hatudu momoos katak laiha interese estadu bainhira viola rejimentu no konstituisaun hodi sira bele atinji sira nia objetivu. La uza maioria ida atu halo konsertasaun polítika ba kestaun Estadu nian,” nia tenik.

Tuir Aniceto, razaun atu altera Lei Tributária seidauk klaru, tanba alterasaun ne’e relasiona ho Kampu Bayu-Undan de’it, maibé kampu Bayu-Undan rasik atu ramata ona.

“FRETILIN iha preokupasaun boot se alterasaun ne’e sei lori duni benefísiu ba Timor-Leste no povu ka lae. FRETILIN iha preokupasaun katak alterasaun ne’e halo tanba presaun hosi parte seluk hodi responde ba interese seluk ne’ebé la’ós interese nasionál,” nia akresenta.

Nune’e mós, eis Prezidente Parlamentu IV Lejizlatura ne’e realsa iha de’it sesaun lejizlativa ida ne’e (V Lejizlatura), Lei kona-ba Atividade Petrolífera sofre alterasaun dala rua ona.

Enkuantu, Deputada Bankada CNRT, Veneranda Lemos konsidera serbisu ne’ebé Negosiadór Prinsipál ba Delimitasaun Fronteira Marítima, kay Rala Xanana Gusmão ho ninia ekipa halo hanesan serbisu ne’ebé la hatene kolen no serbisu ne’ebé ema barak dúvida katak Timor-Leste sei labele hetan ninia direitu no ninia independénsia totál ba Fronteira Marítima no ba Fronteira Terrestre.

Aleinde ne’e, Deputadu Bankada PD, Adriano do Nascimento, liuhosi deklarasaun votu deklara nia vota a-favór ba Lei Tributária no Lei Laborál no Migratóriu ho razaun katak lei ida ne’e tenke halo ajustamentu hodi regula atividade petrolífera iha Tasi Timor.

“Ha’u vota a-favór tanba obrigasaun direitu internasionál ne’ebé mak kuandu Timor-Leste asina Ratifika Tratadu Fronteira Marítima, ita tenke halo ajustamentu hodi nune’e bele fasilita atividade iha Tasi Timor,” nia esplika.

Nia mós informa, nia vota abstensaun  ba Lei Fundu Petrolífera. “Ha’u la rona durante ne’e hosi membru Governu sira no mós la haree iha textu akordu Fronteira Marítima, ne’ebé eziji Estadu Timor-Leste atu hasai kompeténsia Prezidente Repúblika, Parlamentu no Tribunál hodi halo check and balance  iha nasaun ida ne’e,” nia akresenta.

“Ba ha’u, alterasaun Lei Fundu Petrolíferu no mós Lei Atividade Petrolífera, ne’e hanesan kestaun internál nasaun nia ne’ebé laiha ligasaun ho direitu internasionál iha tasi laran. Ha’u la haree katak direitu internasionál iha obrigasaun atu hasai kompeténsia Parlamentu ne’ebé hala’o kna’ar aprovasaun no fiskalizasaun, Prezidente Prepublika halo promulgasaun no Tribunál Kontas halo vistu molok hasai osan hosi Fundu Petrolíferu,” nia subliña.

Deputada Bankada CNRT, Fernanda Lay hateten lei hrak ne’e tenke armoniza hotu mak foin bele asina tratadu.

“Ha’u koa’lia liu ba Lei Fundu Petrolíferu no Lei Tributária. Lei Funfu Petrolíferu iha nia objetivu katak tenke halo alterasaun hafoin asina iha Nova Iorke iha 6 marsu 2018. Iha ne’ebá deskreva loloos saida mak Governu esplika para Parlamentu tenke altera,” tenik Prezidente Komisaun C.

Nia esplika, kona-ba tuir regra rejimentál ka lae, momentu votasaun iha jeneralidade, hosi parte komisaun husu para hatún iha Komisaun C no ida ne’e la viola rejimentu.

Jornalista: Evaristo Soares Martins

Editór: Xisto Freitas

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!