iklan

COVALIMA, MUNISÍPIU

6 Setembru, Covalima “deside” Toleránsia do Pontu

6 Setembru, Covalima “deside” Toleránsia do Pontu

Estudante sira hamutuk ho inan-aman povu Covalima ba kari ai-funan iha Monumentu Masakre Setembru Negro iha Igreja Suai 1999, hodi komemora loron Konsulta Populár ba dala-20, foin lalais ne'e. Imajen/Eugénio Pereira

COVALIMA, 05 setembru 2019 (TATOLI)—Administradór Munisípiu Covalima, Afonso Nogueria Nahak, hola inisiativa hodi fó toleránsia do pontu ba ajente administrasaun estadu no administrasaun públiku iha Munisípiu Covalima iha loron 06 setembru 2019, hodi halo reflesaun ba masakre setembru negro 1999.

Notísia Relevante : Komunidade Kovalima Kari Ai-funan iha Masakre Igreja Suai

Administrador Munisípiu Covalima, Afonso Nogueira Nahak.

Iha tinan 20 liu ba (16 setembru 1999), hafoin rona rezultadu konsulta populár (4 setembru 1999) ne’ebé fó sai husi Organizasaun Nasoins Unidus (ONU) katak, maioria povu Timor-Leste hakarak ukun rasik an, milisia pro-autonomia husi grupu LAKSAUR ho MAHIDI no hetan apoiu direta husi Militár Indonézia halo movimentu hodi buka povu pro-independénsia sira to’o halo asaltu ba Igreja Suai hodi oho povu inosente sira no mós halo violasaun seksuál ba inan feton sira.

Masakre ‘Nakukun” ne’e oho povu Covalima purvolta nain 200 to’o 300, inklui Amu Lulik na’in tolu (3). Barak mós to’o agora buka la hetan sira nia paradeiru.

Lori povu Covalima nia naran, Administradór Afonso Nahak, husu ba Estadu atu apoia sobrevivente Setembru negro 1999 ne’ebé to’o agora balun moris ho defisiénsia no família balun dezesperadu.

 “Ha’u hanoin kabe ba loron 06  Setembru, hodi relembra fila fali masakre Setembru negro, loos duni, ema barak mak mate inklui Amu Lulik na’in tolu. Buat ne’ebé ita presiza mak Estadu tau matan ba sobrevivente sira no konsidera masakre ne’e iha istória luta Timor-Leste nian,” hateten Administradór Afonso Nahak, ba ajénsia TATOLI, iha Covalima, kuarta (04/09/2019).

Nia husu ba sobrevivente sira atu tur hamutuk ho família sira atu kontinua habelar informasaun ba iha jerasaun foun sira, atu sira bele hatutan istória iha tinan 20 liu ba.

Nia espera katak iha tempu badak Estadu mós valoriza sira katak iha loron boot sira hanesan nee, hot-hotu konsiente katak ukun aan ida nee, la’ós prezente ne’ebé mak ema tau iha bandeja atu mai entrega, maibé liu husi  sakrifisiu, mate no terus oioin.

Hatán kona-ba mate restu ne’ebé mak seidauk hetan apoia husi Estadu, nia parte hatán katak, buat ne’ebé nia hatene, balun simu ona pensaun, balun seidauk, balun iha hela faze levantamentu dadus atu governu sentrál fó nia kompeténsia atu nesesita nia moris.

Husi sorin seluk, Alberto Moniz de Araújo nu’udar Staff UNAMET iha tinan 1999, informa, iha tinan 20 liu ba populasaun husi Munisípiu Covalima hasoru situasaun ne’ebé  grave no difisil tebes, tanba hetan intimidasaun, brutalismu no violénsia  husi grupu LAKSAUR ho MAHIDI.

“Ha’u hanoin husi rezultadu konsulta populár ne’e mak hamosu masakre iha Igreja Suai,” hateten Alberto Araújo.

Dewan Solidaritas Mahasiswa Pemuda Pelajar Timor Timur (DSMPTT) nee mós, konsidera loron 06 setembru, hanesan lutu todan ba povu Covalima no sei kontinua lembra hanesan parte ida husi istória luta ukun rasik aan nian.

Jornalista : Domingos Piedade Freitas

Editór       : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!