iklan

JUSTISA, HEADLINE

China Harbour iha Esperansa Tribunál Fó Konsiderasaun Prepara Evidénsia

China Harbour iha Esperansa Tribunál Fó Konsiderasaun Prepara Evidénsia

Diretór Kompañia China Harbour Timor, Lda, Wang Wei, Imajen TATOLI/Antonio Gonçalves

DILI, 13 setembru 2019 (TATOLI) – Diretór Kompañia China Harbour Timor, Lda, Wang Wei, hateten nia parte respeita desizaun Tribunál no sei reforsu di’ak liután atu responde, relasiona ho alegasaun hosi diretór kompañia Marino Enterprise, Lda, Edencio Soares.

Edencio Soares nu’udar rekerente ka autór ba kazu disputa rai, liuhosi ninia advogadu, Pedro Eusébio Aparício de Oliveira, rekere ba Tribunál ho providénsia kautelár espesifikadu ba restituisaun pose kontra kompañia China Harbour, ho kapitál $10,000.00.

Nune’e, iha loron 3 setembru 2019, Tribunál Distritál Dili (TDD) hasai karta mandadu sita no notifika Wang Wei, ho tempu durante loron 10 nia-laran atu entrega petisaun ka dokumentu inisiál hodi kontra faktu sira ne’ebé rekerente alega.

“Ba oin ami iha ona advogadu atu ajuda ami responde ba iha desizaun Tribunál. Ha’u fiar katak Tribunál mós sei  fó konsiderasaun ba China Harbour atu prepara evidénsia no justifikasaun, nune’e bele iha justisa ne’ebé justu no balansu”, nia tenik ba Agência TATOLI iha ninia kna’ar fatin, Audian, sesta ne’e.

Notísia Relevante: China Harbour Simu Ona Karta Atu Kontesta Marino Enterprise

Diretór kompañia ne’e konsidera Tribunál halo desizaun haree hosi parte ida de’it.

“Ami koko atu transparante no fó detallu kona-ba kestaun ne’e, maibé ami nota katak desizaun ne’ebé mak Tribunál halo bazeia de’it ba informasaun ida hosi Marino Enterprise, tanba ne’e ami senti ida ne’e la’ós desizaun ne’ebé apropiadu atu foti kona-ba títlu rai ida. Ami hakarak iha futuru ema bele kompriende kona-ba kestaun ne’e”, nia subliña.

China Harbour nu’udar sub-kontratór hosi empreza Franseza, Bolloré, ne’ebé halo konstrusaun Portu Tibar, no empreza Xineza ne’e halo esplozaun ba fatuk no britas iha área Kaitehu, hodi uza ba konstrusaun Portu.

Wang Wei rekoñese desizaun Tribunál afeta tebes ba atividade empreza ne’e.

“Marino Enterprise halo lutu no taka hotu ami-nia produtu, impede ami nia serbisu, nune’e ami halo reklamasaun ba Tribunál kona-ba reklamasaun illegál ba rai ne’ebé maka tenki luan liu hosi ida ne’ebé sira husu”, nia akresenta.

Notísia Relevante: Defeza Kompañia Marino Enterprise Seidauk Bele Fó Klarifikasaun

Advogadu Aparício aprezenta ba Tribunál rai ho luan 19.000 M2, ne’ebé lokaliza iha Aldeia Mota Ulun, suku Mota Ikun, postu administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiçá, baliza rai Mariano Pereira iha parte norte no foho ho rai Estadu parte súl. Parte leste no oeste baliza ho foho no rai Estadu, Edencio Soares halo ona kontratu sosa no fa’an ho Mario Belo, ho presu $15,000.00.

“Tanba rai ne’e luan liu ida ne’ebé sira ezije, nune’e Marino Enterprise blokeia ka tau hotu lutu ba parte entrada nian, nune’e hapara hotu ami-nia serbisu, halo ami sofre no demora ami-nia projetu”, Wang Wei lamenta.

Nia mós haktuir, hafoin desizaun Tribunál, nia parte halo kontaktu ho Governu no líder nasionál tanba antes hala’o projetu ne’e, iha ona koordenasaun entre kompañia ho parte relevante hosi Governu.

“Ami halo karta emerjénsia hodi husu inovasaun hosi parte Governu, liliu ba líder nasionál tanba ami fiar katak ida ne’e mak dalan lalais ida atu dada atensaun Governu nian hodi fó konsolidasaun ba projetu no konsolidasaun ba interese nasionál”, nia dehan tan.

Laiha Kontaktu ho Marino Enterprise

Diretór Kompañia China Harbour, Wang Wei haktuir, durante ne’e laiha kontaktu ho Marino Enterprise tanba konsidera rai disputa ne’e hanesan proprietáriu Estadu, la’ós rai privadu.

“Ami sei la ba negósia ho sira, maibé  klaru katak ami mós iha evidénsia ne’ebé natón atu hatudu katak rai ne’e sei rai Estadu nian, tanba ne’e ami laiha poténsia legál atu negósia ho Marina Entreprise ka entidade privadu kona-ba Estadu nia rai ne’e. Bainhira Governu bele fó desizaun ne’ebé klaru, ho sistema legál no bele halo desizaun konkluzivu kona-ba títlu rai ne’e mak ami sei negósia ho parte Governu ka privadu”, nia dehan.

Nia akresenta, antes hala’o atividade iha área ne’e, halo ona kontaktu ho Autoridade Liquiçá antes hahú serbisu ne’e.

“Prosesu aplikasaun ba Terra no Propriedade iha marsu 2018, hafoin ami halo peskiza medida no identifika katak parte hosi rai refere de’it mak bele uza hodi halo Portu Tibar, téknikamente parte ne’ebá maka iha kualidade”, katak Diretór kompañia Xineza ne’e.

Nia haklaken: “Hafoin prosesu naruk ne’e, ami fiar katak sei hetan konfirmasaun klaru hosi parte Governu no parte komunidade lokál katak rai ne’e Governu nian no seguru nune’e ami kontinua hala’o serbisu hanesan ho buat ne’ebé ami halo antes”.

Molok ne’e, China Harbour hetan ona lisensa ambientál no mineira ba esplozaun fatuk hosi parte Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM).

Nune’e, iha loron 12 jullu 2019, lansa ona uzu esplozivu dahuluk, hanesan parte ida atu garante seguransa obra no hamenus posível risku.

Lisensa ne’ebé fó ba empreza ne’e atu halo explozivu fatuk ho medida ektare 4,2.

Jornalista: Nelia Borges

Editór: Xisto Freitas

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!