iklan

HEADLINE, LAUTÉM

Livre Hosi Kankru Susun, Labele Moe Ko'alia ba Malu

Livre Hosi Kankru Susun, Labele Moe Ko'alia ba Malu

Espoza Prezidente Repúblika, Cidália Nobre Lopez Mouzinho Guterres esplika hela ba partisipante kona-ba objetivu sosializasaun prevensaun moras Kankru Susun. Imajen TATOLI/Cipriano Colo

LAUTÉM, 10 outubru 2019 (TATOLI) – Espoza Prezidente Repúblika, Cidália Lopez Nobre Mouzinho Guterres, kinta ne’e, sosializa oinsá halo prevensaun moras Kankru Susun ba estudante sekundária, pre-sekundária femenina, funsionária públika femenina, membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Lautém no komunidade, iha salaun Administrasaun Munisipál Lautém, Aldeia Nakroman, Suku Fuiluro, Postu Administrativu Lospalos.

Preokupasaun ne’ebe boot liu hodi realiza sosializasaun ne’e, Cidália Guterres haktuir, tanba konsidera feto nu’udar parseiru importante hosi mane sira iha sosiedade, liliu sosiedade Timor.

“Ita hatene katak bainhira feto sira saudável mak sira sei apoiu di’ak sira-nia kaben hodi halo serbisu”, Cidália hateten.

Espoza Prezidente Repúblika subliña katak “di’ak liu ita prevene duké ita kura”. Tan ne’e, nia apela ba komunidade atu labele moe hodi ko’alia sai bainhira hetan síntoma sira kona-ba moras Kankru Susun.

Inan nasaun ne’e enkoraja família sira atu fó apoiu hodi fahe informasaun ba oan sira, tanba apoiu hosi inan-aman importante tebes.

“Apoiu hosi inan ho aman, la’en kaben sira-nia atensaun, domin no suporta nu’udar forsa morál psikolójikamente hakmaan sofrimentu ne’ebé inan-feton sira hasoru”, nia haklaken.

Cidália relata mós katak moras Kankru Susun konsidera hanesan problema boot ida iha mundu no tuir relatóriu Organizasaun Saúde Mundiál (WHO-sigla Inglés), iha tinan 2018, moras Kankru Susun mak sai kauza númeru ida ba mortalidade feto iha mundu, nune’e mós iha Timor-Leste oras ne’e daudaun iha ona kazu 300 resin mak rejista iha HNGV iha ne’ebé kuaze %15 mak mate ona.

Fenómena ne’e maka halo espoza Prezidente Repúblika liuhusi Gabinete Apoiu Atividade Konjuje-Prezidénsia Repúblika hamutuk ho Organizasaun HALIKU, Komisaun Nasionál ba Moras Kankru Susun no entidade relevante sira halo advokasia maka’as kona-ba natureza moras Kankru Susun, nia síntoma sira, kauza, prevensaun no oinsá halo kurativu.

Iha okaziaun ne’e, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, Zeferino dos Santos Sequeira agradese tebes ba Gabinete Apoiu Atividade Konjuje-Prezidénsia Repúblika (GAAC-PR) tanba bele fahe informasaun ne’ebé di’ak ba komunidade femenina iha munisípiu ne’ebá atu bele hatene oinsá bele halo prevensaun ba moras Kankru Susun.

Nia mós iha esperansa katak hosi sosializasaun ne’ebé GAAC-PR halo sei tulun di’ak liután komunidade atu halo prevensaun ba moras ne’ebé hamate ema no husu ba sira ne’ebé partisipa atu bele fahe mós ba sira ne’ebé la partisipa.

Iha okaziaun ne’e, Vise Ministra Saúde Asuntu Kuidadu Saúde Primária, Elia António dos Reis, husu ba partisipante sira atu bainhira iha síntoma tenke hato’o lalais ba Sentru Saúde ne’ebé besik hodi hetan tratamentu sedu.

“Ita hatene katak moras ne’e fó perigu ba ema-nia vida. Tanba ne’e, husu ba maluk sira atu bainhira iha síntoma ruma ne’ebé hatudu moras Kankru Susun, tenke informa lalais ba Sentru Saúde ne’ebé besik”, nia sujere.

Iha parte seluk, Xefe Departamentu Sirurjia Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), dr. Alito Soares, ne’ebé tama mós iha komitiva Gabinete Apoiu Atividade Konjuje-Prezidénsia Repúblika nian, haktuir kona-ba síntoma sira ba moras Kankru Susun nian.

Nia esplika, jerálmente síntoma ba Kankru Susun nian mak hanesan katar, moras no susun sai mean, bubu hanesan fatuk, mudansa iha susun matan ka susun, mosu kafuak iha susun, bubu iha parte kalilin no síntoma seluk-tan.

Bainhira hetan síntoma sira hanesan ne’e, nia husu ba inan sira atu bele ba lalais hetan atendimentu hosi fasilidade saúde ne’ebé besik.

Médiku ne’e esplika mós katak, to’o agora, seidauk identifika loloos kauza ba moras kankru susun, maibé iha fatór risku balun ne’ebé bele kauza kankru susun nian.

Tuir Alito, kankru ne’e prosesu abnormal ida ne’ebé akontese iha isin ho fatór risku sira ne’ebé kauza mak hanesan fatór jenétiku, feto ne’ebé nunka ko’us, uza ai-moruk kontrasepsaun, menstruasaun sedu liu ka tarde liu, dieta no mós istilu moris.

Nia haktuir liután, entre fatór risku sira-ne’e, iha fatór risku balun ne’ebé maka bele prevene, mak hanesan uzu aimoruk kontrasepsaun ka istilu moris. Maibé, prevensaun boot ida ne’ebé bele halo mak hakbesik-aan ba fasilidade saúde bainhira mudansa la normál akontese ba isin.

Jornalista: Cipriano Colo

Editór: Xisto Freitas

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!