Hosi: Martinho G. da Silva Gusmão*)
Ema ida-idak iha rasik ninia memória kona-ba Amu Papa João Paulo II nia vizita mai “Timor-Timur” (tempo ne’ebá!). Maibé, ba ha’u, memória ida-ne’e murak mean ida. Tempu ne’ebá, ha’u tama iha Seminário Menor Nossa Senhora de Fátima, Lahane. Iha Ano Propedêutica.
Loron ida, ami hetan mensajen hosi Lecidere; Don Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB, haruka atu seminarista sira hosi ano propedêutica mak sai akólitu iha misa pontifikál. Ha’u la hatene sura ha’u nia ksolok. Maibé, ha’u mós halo ona planu atu “hadau fatin” ne’ebé importante liu no besik liubá Amu Papa. Seminarista sira hotu ba Becora atu hasoru malu Padre Monteiro ne’ebé kaer Komisaun Liturjia nian. Wainhira Amu Monteiro fahe serbisu “tugas”, nia dehan “ha’u sei temi kna’ar akólitu nian no sé mak hakarak, nia bele hateten naran”. Ne’e duni, wainhira temi “Mitra”, ha’u hatán lalais kedas “Martinho Gusmão”. Ha’u nia fatin seguru tiha kedas.

Iha fulan rua nia laran, ami halo preparasaun. Ha’u halo esforsu tomak atu mantein “estamina” no saúde. Labele falla. Tan hasoru Amu Papa ne’e “destinu” no “grasa barak liu hotu”. Loron ne’e to’o duni. 12 Outubru 1989. Dadersan nakukun de’it, ami hein atu ba Tasi-tolu. Sira seluk la’o de’it. Grupu seminarista sira be sai akólitu hein “kendaraan panitia” mak mai foti iha Lahane. Maski Amu Papa sei to’o iha Aeroportu Comoro tuku 09.00 no hakat ba Katedrál Dili, maibé ami hadeer ona tuku 2.00 madrugada.
Momentu ne’ebé ha’u hein mós to’o duni. Iha tuku 10.30 oras Indonézia, Papa João Paulo II to’o iha Tasi-tolu. Don Carlos F. X. Belo, SDB, mai hamutuk iha kareta ida nia laran. Papa no Bispu sa’e kareta nakloke ida hodi la’o hale’u kampu iha Tasi-Tolu. Besik ona tuku 11.00 mak Papa hakat sa’e ba sakristia. Ami, akólitu sira hein iha eskada hodi kaer liman ho Papa. Ba ha’u, kaer João Paulo II nia liman ne’e hanesan “peak experience” – esperiénsia ne’ebé aas tebes no nakonu ho ksolok, kuaze místika. Sensasaun ida be mosu–hanesan ita hamriik entre lalehan ho rai.
Wainhira Amu Papa hatais paramentu no hakat ba altar, ha’u la’o iha kedas João Paulo II nia kotuk. Tuir treinamentu, ha’u tenke hakat metru ida hosi nia ho sentimentu solene nian. Labele besik liu. Labele dook liu.
Maibé, ha’u la imajina kedas katak, ha’u hakat iha momentu istóriku ida nia laran. Ha’u la hatene katak mídia internasionál loke ona janela no odamatan tomak atu ema hotu hateke tama ba Timor Lorosa’e ninia kauza. “Timor-Timur” ne’ebé taka metin ba mundu agora nakloken neneik liuhosi lensa kamera hotu be iha Tasi-Tolu. Nune’e mós ha’u lahatene katak ha’u la’o hela iha “political intrigue” ida nia kotuk.
Tansá maka dehan momentu istóriku no “political intrigue”? Tan, mundu internasionál hafuhu hela Amu Papa ninia hahalok. Problema mak ne’e: se nia la re’in rai iha aeroportu, mundu internasionál sei akuza nia no sei dehan katak Igreja Katólika taka matan ba povu Timor nia destinu no rekoñese soberania Indonézia nian; maibé, wainhira nia re’in rai iha Comoro entaun Amu Papa la rekoñese polítika integrasaun be Indonézia monta no ida-ne’e sei hamoe Indonézia iha mundu internasionál nia oin. Ho liafuan badak, Amu Papa re’in rain iha Comoro mós problema sei mosu. Nia la re’in rai mós problema mosu nafatin. Hakarak ka lakohi, Santu Padre ninia jestu saida de’it mak mosu iha “Timor-Timur” (Tasi-Tolu) sei fó implikasaun boot ba polítika.
Solusaun ne’ebé Papa João Paulo II foti mós hatudu oinsá mak Igreja Katólika nia polítika aas no intelijente tebes. Nia la re’in rai iha Comoro. Maibé, protokolu Vatikanu nian haruka tau Kruz iha rai iha altar oin, iha Tasi-Tolu. Wainhira hakat ba altar, Amu Papa hakneak iha rai no re’in Kruz iha rai leten. Ema ne’ebé hatene liturjia sei hatene momoos kedas katak tradisaun Katólika nian sei la tau Kruz iha rai. Ne’e duni, iha “Timor-Timur” de’it mak mestre serimónia prepara ona fórmula úniku ida-ne’e.
Sa’e tiha ba altar leten, João Paulo II ho lian barriton hasa’e lian dehan “Hodi Padre, hodi Filho no hodi Espírito Santo” … “Na’i Jesus Cristo nia graça, Maromak Padre nia domin, hamutuk ho Espírito Santo hela ho imi …”! Sarani sira hatán ho lian maka’as, basa liman no haklalak, hananu no haksolok … maibé nakonu ho mata-ween. Emosaun boot tebes, luan no kle’an, ne’ebé tibak hamutuk iha ema ida-idak nia fuan laran, derrepente nakfera iha basa-liman naruk hodi hasulin iha mata-ween tan Santu Padre halo misa ho dalen Tétun. La’ós dalen Portugés. Satán bahasa Indonézia. Sim Tétun. Dalen ne’ebé uluk, padre Gregório de Virgem Maria Barreto, OP, husu atu uza iha Igreja laran … agora Santu Padre João Paulo II hateten sai iha mikrofone internasionál.
Wainhira sai estudante iha Roma (2001) mak ha’u lee komentáriu ida iha Acta Apostólica Sedis iha biblióteka hosi ha’u-nia Pontifícia Universidade Gregoriana (PUG) ne’ebé hakerek nune’e, “… questo gesto é destinato di passare alla storia che da lui voluto e in quel giorno fu da lui compiuto in Timor Est” (hahalok ida-ne’e destinadu atu hakat tama ba istória ida-ne’ebé nia rasik hakarak no iha loron ne’ebé nia rasik halo iha Timor-Leste). Iha tempu ne’e mak ha’u hatene katak “jestu” ida-ne’e marka teb-tebes pozisaun polítiku Santu Padre nian kona-ba Timor. Sentimentu boot ne’ebé mosu iha ha’u fuan laran, katak, afinál das contas, ida be sai sasin kona-ba istória ne’e ida mak ha’u. Que maravilha.
Ha’u hanoin hikas saida mak Mahatma Gandhi dehan, “ema ne’ebé dehan relijiaun labele tama polítika hatudu katak nia lahatene relijiaun”. Tebes. Hanesan Karl Marx mós dehan, “Religious suffering is at the same time an expression of real suffering and a protest against real suffering. Religion is the sight of the oppressed creature, the feeling of heartless world, and the soul of soulless circumstances. It is the opium of the people”. Ema bele haree katak Marx hatudu ateizmu ida. Maibé, nia mós hatudu farisaízmu ida hosi mundu ne’e. Ukun-na’in sira uza marxizmu atu ataka relijiaun!
La’ós tan relijiaun hakarak hadau sira-nia “poder”, maibé tan relijiaun sai hanesan “última defeza” ba ema ki’ik no ki’ak sira atu sira bele moris nafatin. Ema ne’ebé hatene João Paulo II nia istória moris, hatene mós katak nia moris iha ambiente marxizmu polítiku. Nia ukun igreja ne’ebé sofre barak. Maibé, ikus mai nia manán. Maski nune’e, nia la ódiu no halo vingansa. Iha ninia ensíklika Laborem exercens (1982), João Paulo II ko’alia kona-ba dignidade traballadór sira-nian. Iha ne’ebá nia halo krítika kona-ba redusionizmu marxista nian no hatudu valór hosi “paun ne’ebé mai hosi rai no mai hosi ema kolen, ohin hasa’e ba Maromak atu nakfilak ba paun moris nian”.
Ha’u sempre hanoin no fuan nakonu ho ksolok, tan sai sasin kona-ba jestu elegante Papa Beato João Paulo II nian wainhira hasoru “political intrigue” mundiál no globál, maibé mós iha Timor-Leste. Se tinan oin mai Papa João Paulo II sai Santu, ita-nia Estadu iha razaun tomak liuhosi Parlamentu Nasionál atu foti nia nu’udar Padroeiru Timor-Leste liuhosi lei ida ne’ebé Prezidente Repúblika bele promulga. (*)
*) Dosente filosofia política, ética filosófica, ateísmo contemporâneo, hermenêutica/ filosofia de linguagem, iha Instituto Superior de Filosofia e de Teologia (ISFT) Dom Jaime Garcia Goulart, Dili, Timor-Leste.
Nb: Artigu ida-ne’e Agência Tatoli sita hosi Jornál Semanál Matadalan edisaun 14 outubru 2013.