Mensajen Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’ iha selebrasaun Jubileu Estraordináriu no Aniversáriu Vizita Papa João Paulo II ba dala XXX
Tasi tolu, 30 outubru 2019
Reverendísimu Arsebispu Dom Virgílio do Carmo da Silva
Reverendísimu Bispu Dom Norberto do Amaral
Reverendísim Bispu Dom Basílio do Nascimento
Reverendísimu Bispu husi Darwin
Vigáriu-Jerál husi Atambua no Pontianak
Señores eis-titulár
Señora Ministra Edukasaun, reprezenta iha ne’e Señor Primeiru-Ministru
Señor deputadu sira
Señor Reprezentante husi Konfisaun Relijioza sira
Señor Membru Korpu Diplomátiku sira
Señor konvidadu sira
Povu doben Timor-Leste,
Ho haksolok-metin mak ha’u mai ohin tuir programa boot ida husi Igreja Katólika Timor-Leste ne’ebé selebra eventu rua ho signifikadu espesiál ba ita hotu, nu’udar timoroan katóliku no la katóliku.
Ida mak Jubileu Estraordináriu proklama husi Amu Papa Francisco ba tinan 2019 ho liafuan furak tuir mai: “Ha’u lakohi Kreda ida hakmatek de’it. Ha’u hakarak Kreda ida Misionária”.
Ho orientasaun ne’e, Konferénsia Episkopál Timor-Leste foti desizaun selebra mós aniversáriu vizita Amu Papa nian ba dala tolu nulu, ho karáter litúrjiku, iha ámbitu programa ba Jubileu Estraordináriu 2019, hala’o iha Timor-Leste husi fulan Jullu to’o 30 outubru, hodi hasa’e mós espíritu misionáriu sarani ida-idak nian.
Eventu rua ne’e, iha signifikadu espesiál ba ita hotu tanba lala’ok katóliku iha Timor-Leste, ho prinsípiu no valor kristaun, ne’ebé lahaketak ita nu’udar timoroan, maibé ajuda ita hotu atu haree ba malu nu’udar maun-bin-alin moris iha uma kain ida de’it. Tebes duni! Iha ita-nia moris loron-loron, ita bele haree katak ita presiza malu. Nune’e, ita tenke haree malu nu’udar família boot ida, biar tuir dalan espirituál oin-oin.
Iha signifikadu espesiál ba ita-hotu tanba Jubileu Estraordináriu fó hanoin ba maluk katóliku sira, atu ida-idak hako’ak nafatin ninia knaar, nu’udar misionáriu Kristu nian: hakbesik-an ba maluk sira seluk no haklaken doutrina kristã ho prinsípiu no valór hanesan solidariedade no fraternidade.
Tinan tolu nulu kotuk liubá, Santu Padre João Paulo II mai Timor-Leste nu’udar misionáriu ida mós atu habelar solidariedade no fraternidade. Nia misaun mak mai Timor-Leste hodi haree no rona rasik Povu Timor-Leste nia halerik no hakarak.
Iha tempu ne’ebá maioria Povu hili tiha ona Relijiaun Katólika. Liuhusi misaun espesiál ne’e, faze foun ida hahú ba ita-nia luta ba independénsia. Iha tempu ne’ebá , susar tebetebes atu hato’o ita-nia halerik no hakarak ba komunidade internasionál. Biar lahatete lian fuan ruma, Santu Padre nia desizaun rei rai, bainhira tau ain iha aeroportu Timor-Leste no dirije misa ho lian tetun, hasa’e liután funu-nain no sarani sira-nia esperansa katak Timor-Leste sei ukun-an duni. Katak Igreja Katólika haksolok ita nia mehi, ita-nia hanoin, ita-nia hakarak atu hamriik nu’udar Povu no nu’udar Nasaun.
Tanba sente haksolok, Igreja Katólika nian husi kedas horiuluk, joven sira habrani-aan no organiza manifestasaun públika hasoru okupasaun indonézia, ba dahuluk, iha loron 12 outubru 1989, hafoin misa Papa iha Tasi Tolu, biar hatene katak militar indonésiu tau forsa boot ida iha ne’ebá. Manifestasaun públika, iha situasaun ida manas tebetebes hanesan ne’e, hatudu barani no determinasaun husi ita-nia joven sira.
Papa nia vizita mak dada jornalista husi rai oioin mai Dili. Sira-nia filme, hatudu violénsia husi tropa indonézia, dada fali atensaun husi komunidade internasionál ba Povu Timor-Leste nia lian-halerik no hakarak.
Povu no Estadu Timor-Leste sente gratidaun ba misaun Papa João Paulo II. Tanba gratidaun ne’e, Primeiru Governu Timor-Leste deside kedas harii monumentu istóriku iha foho leten Tasi-Tolu nian, atu fó hanoin ba mundu jestu simbóliku esperansa husi Amu Papa João Paulo II ba timoroan hotu-hotu, katóliku no la katóliku.
Ha’u aproveita fó-hanoin katak ami kombatente sira iha Frente Armada hasa’e duni ami-nia esperansa, ami-nia fiar katak ami sei fila ba ami ida-idak nia uma-kain no moris ho hakmatek no ksolok. Vizita husi Amu Papa João Paulo II halo ami hakbiit-aan liután katak mehi atu ukun-an sei akontese duni, hametin liután sentidu solidariedade no espíritu fraternidade entre ita timoroan.
Ho naran Estadu Timor-Leste nian ha’u hakarak agradese mós ba Igreja Katólika ne’ebé ajuda hametin ita-nia Rezisténsia Kultural durante tinan rua nulu resin lima no fó mós mahon no naroman ba ita bele hakbiit-an nu’ udar Povu ho identidade rasik to’o ohinlorin. Ita hetan ona fatin no kbiit iha komunidade internasional nu’udar País ida, ho direitu no obrigasaun iha Nasoins Unidas hanesan País sira seluk.
Ho naran Estadu Timor-Leste nian ha’u agradese mós joven sira ne’ebé habrane-an tinan tolu nulu liubá, iha fatin istóriku ida ne’e, no lapara habrane-an to’o ita restaura ita-nia independénsia iha 20 maiu 2002.
Povu doben Timor-Leste,
Ita restaura independénsia tinan sanulu resin hitu maibé sei presiza hametin nafatin valór kristaun hanesan solidariedade no franternidade, atu ita bele harii metin ita-nia sentidu justisa, atu labele fó dalan ba maioria kiak nafatin. Ida ne’e injustisa no ita lakon sentidu fraternu no solidáriu.
Sentidu solidariedade no fraternidade nian klean tebetebes.Tanba ne’e, ha’u labele ko’alia hotu ohin. Karik bele ko’alia liu de’it, ha’u define nu’uudar prinsípiu no valór rasik husi natureza umana atu hametin sosiedade ida nia koezaun no identidade rasik liuhusi ninia konvivénsia no prátika reiterada. Ita timoroan hako’ak prinsípiu no valór sira ne’e iha kontestu evolusaun iha ita-nia sosiedade ida ne’ebé hakarak sai modernu no husi sorin seluk ho nia valór kulturál ne’ebé sei aas nafatin. No fundu, laiha negasaun ida ba seluk maibé sira moris hamutuk, fó kbiit ba malu no sira kompleta malu no halo ita timoroan sai ida de’it iha ita-nia rai rasik!
Prinsípiu no valór sira sai nu’udar referénsia boot ba komunidade internasionál hodi hametin sosiedade demokrátika no respeitu ba liberdade fundamentál ema moris nian no hatuur iha direitu naturál ne’ebé konsidera ema nu’udar Na’i Maromak nia obra loloos.
Direitu naturál ida ne’e la’ós limite ba ema nia direitu maibé sai sasukat ba ema hotu-hotu nia direitu no liberdade.Tanba ne’e mak sosiedade ida polítikamente organizada la tolera, labele tolera violasaun ba direitu sira ne’e. Liberdade sai mós aspetu korrelativu ba direitu fundamentál. Tanba ne’e mak negasaun ba ema nia direitu hanesan mós nega ema-nia liberdade!
Karik nune’e, sosiedade ne’e la’ós demokrátika! Maibé husi sorin seluk mós ita bele entende katak direitu naturál la’ós atu lori sosiedade ida moris naranaran, halo naranaran, ko’alia naranaran. Ida ne’e lahalo parte ba sosiedade ida ne’ebé polítika, sivilizada no dezenvolvida.
Ne’e katak direitu naturál la’ós direitu pur natureza. Direitu pur natureza konsidera ema moris husi aspetu fíziku no materiál maibé la’ós psikolójiku no krítiku, ne’ebé konsidera ema nu’udar ‘‘ser’’ no atu lori ema ba ’’dever ser’’ nu’udar fundamentu ba sosiedade ida solidária no fraternál.
Ita tenke hametin-aan nafatin nu’udar família boot ida ne’ebé hatuur-aan ho domin no pás, liuhosi kultura diálogu, espíritu koletivu, katak halo hamutuk, hodi ita bele hasoru dezafius oioin iha prosesu dezenvolvimentu atu haburas Timor-Leste hodi hasa’e moris-di’ak ba Povu tomak
Ba Sua Santidade Papa Francisco, ha’u hato’o votu atu iha forsa, saúde no kontinua hala’o ninia misaun lori Pás no Domin ba Mundu tomak.
Iha ita hotu nia orasaun, ita sei husu Nai ninia tulun ba Sua Santidade Papa Francisco no lídere relijiozu hotu-hotu ne’ebé kumpre sira-nia misaun haksolok ita hotu ho forsa espirituál atu moris ho domin no dame.
Obrigadu wain!