DILI, 15 janeiru 2020 (TATOLI)–Liuhusi aprezentasaun Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (2020) foun loron dahuluk iha jeneralidade, Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, rekoñese maski iha situsaun balun ne’ebé enfrenta governasaun, maibé kreximentu ekonómiku rai-laran hatudu sinál pozitivu iha tinan ikus.
“Maski limitasaun ne’ebé mosu tanba membru Governu Konstitusionál VIII seidauk hetan nomeasaun no pose hotu husi Prezidente Repúblika no situasaun polítika ne’ebé laiha paralelu, hanesan obstákulu boot tebes ba asaun governativa. Maibé, ita bele haree sinál rekuperasaun no aselerasaun ba kreximentu ekonómiku, liuliu konstatasaun ba kreximentu Produtu Internu Brutu (PIB) reál naun petrolíferu, ne’ebé ita prevee besik %4 iha 2019 no besik %6 ba 2020”, PM Taur relata iha plenária Parlamentu Nasionál, kuarta ne’e.
Xefe Governu konsidera krítika no buat balun ne’ebé deputadu sira halo no identifika hodi hato’o ba Governu.
“Ha’u konsidera lejítimu iha kuadru debate polítiku ne’ebé onestu no demokrátiku. Ha’u labele husik hodi manifesta ha’u-nia satisfasaun no orgullu ba rezultadu barak ne’ebé Governu ne’e alkansa ona durante tinan fiskál ne’ebé foin ramata ona”, nia subliña.
Nia deskreve, rezultadu kreximentu ekonómiku ne’ebé halo PIB hanesan sasukat, la’ós resultadu ne’ebé laiha importánsia tanba haree ba iha tinan 2017 no 2018, PIB reál naun petrolíferu maka maizumenus -%3,8% no -%0,8.
“Kreximentu husi PIB reál naun petrolíferu iha tinan 2019 maka boot liu, ne’ebé maka rejista ona dezde tinan 2014, bainhira atinje %4,5 ka bele dehan katak ida-ne’ebé boot liu iha besik tinan lima ikus ne’e nia laran”, nia akresenta.
PM Taur subliña, durante ne’e kreximentu ne’ebé rejista ona aumentu husi konsome públiku no konsome privadu kontribui maka’as liu.
“Ami prevee katak, iha tinan 2019, konsome públiku reprezenta kuaze millaun $971 no konsome privadu reprezenta kuaze millaun $1.054. Kompara ho tinan hirak liubá, bele haree katak valór husi konsome públiku no privadu, ne’ebé mak prevee ba iha finál 2019 nian, maka konsome hirak ne’ebé boot liu, rejista dezde 2016 no reprezenta ona, kompara ho 2018, kreximentu ida kuaze millaun $124”, nia dehan tan.
Taur observa, durante ne’e investimentu mós kontribui ona ho forma pozitiva ba kreximentu PIB reál no Governu prevee katak iha 2019 investimentu sei reprezenta kuaze millaun $544, no husi valór ida-ne’e, millaun $147 refere ba investimentu privadu no millaun $397 refere ba investimentu públiku.
Maski nune’e, Xefe Governu rekoñese, investimentu públiku iha 2016 hamutuk maka totál millaun $527, ne’ebé maka reprezenta kuaze %80,7 husi valór totál investimentu nian, no investimentu privadu fixa ona iha millaun $126, ne’ebé maka reprezenta maizumenus pursentu 19,3 husi valór totál investimentu nian.
“Durante tinan ikus ne’e, investimentu privadu sa’e kompara ho tinan 2016, kuaze millaun $21 ne’ebé reprezenta kuaze %27 husi valór totál investimentu ne’ebé hala’o ita-nia ekonomia. Iha sorin ida, kreximentu husi investimentu privadu kompara ho tinan 2016, reprezenta kuaze millaun $20 no iha sorin seluk, kompara ho tinan 2018, kreximentu husi investimentu privadu estimadu maizumenus millaun $77”, nia esklarese.
PM salienta, aleinde kontribui pozitivamente ba kreximentu husi PIB reál, evolusaun pozitiva ne’ebé rejista ona iha nível konsome privadu no investimentu privadu reflete mós konfiansa ne’ebé maka família no empreza sira iha ba ekonomia no ba kontinuasaun husi kreximentu ekonomia ne’e rasik.
“Maski sinál no rezultadu pozitivu sira ne’ebé maka ha’u iha oportunidade atu hato’o, Governu hanoin katak iha nesesidade atu adota medida hirak ne’ebé dudu ita-nia setór esportadór, hodi garante katak setór ne’e sai importante liután ba ita-nia PIB reál”, nia haklaken.
Jornalista: Julia Chatarina
Editór: Xisto Freitas