Reflesaun ida
Hosi:
Carinton Salazar Gonzaga Freitas
Prezidente datolu Estadus Unidus America Thomas Jefferson hatete “The state-man (great leader) think the next generation, the politician leader think the next election.” Estadista hanoin kona-ba futuru jerasaun nian no lideransa polítiku hanoin kona-ba eleisaun ida-ne’ebé sei tuirmai.
Foti sa’e sapeo ba aman Nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) nian tanba konsege muda Thomas Jefferson nia hanoin. Komprende didi’ak katak iha RDTL aman ba Nasaun sira iha funsaun dupla, aleinde estadista nu’udar mós lideransa polítiku, no hirak ne’e hotu so akontese de’it iha Timor-Leste.
Hakarak mergulla uitoan ba kotuk tinan atus haat lima nulu (450) resin timoroan terus iha kolonializasaun nia okos. La hotu iha ne’e de’it. Kontinua luku hikas sofrimentu ne’ebé boot. Tinan rua nulu resin haat (24) terus iha rejime liman besi Soeharto nia okos la fasíl hanesan ita haree filme ne’ebé gravadu ou teatru ne’ebé planeadu.
Antes to’o hakotu funu haketak korente invazasaun iha 30 Agostu 1999 liuhosi referendu. Timoroan barak konsege sofre ba brutalizmu ho intimidasaun oioin. Hosi ki’ik to’o boot, timoroan barak mós lakon sira-nia vida, ruin ho raan naklekar hadulas rai lulik RDTL.
Hafoin ukun án mosu sikun ho lidun rua fiar ka la fiar, hatene ka la hatene ida dehan Jerasaun Tuan ida seluk dehan Jerasaun Foun. Jerasaun tuan mak jerasaun sira-ne’ebé nu’udar autór ba istória iha Repúblika ida-ne’e.
Jerasaun foun mak hirak-ne’ebé mós partisipa ho vida foin-sa’e durante funu iha Timor-Loro sa’e no konta ho sira nia partisipasaun sira. Iha parte seluk mós mó bele dehan jerasaun foun mak jerasaun sira-ne’ebé agora dadaun hamutuk iha kontrusaun Estadu.
Durante ne’e ita barak advina katak mosu konflitu polítiku tanba iha diferente ideolojia hosi ita-nia ulun boot sira, diferente interese polítiku entre lideres polítiku ou rivalidade entre forsa oligarkia de’it.
Ita ladun nota katak expetativa polítiku entre jerasaun tuan ho jerasaun foun mak ladun organiza ho di’ak ou falla iha jere ninia produtividade.
La estrañu katak iha Nasaun barak governu hala’o armonizasaun ba ninia foin-sa’e ho espresaun oioin ho krítiku nu’udar prioridade ba estrátejia ho polítika governu nian ou instituisaun polítika sira-nian. Ida-ne’e atu garante koezaun sosiál, re-jerasaun ho sustentabilidade ba ajenda dezinvolvimentu país nian.
Iha jornada polítiku RDTL ne’ebé nakduir tuir evolusaun tempu ne’ebé iha, la sees hosi dialétika jerasaun foun ho jerasaun tuan no mós jerasaun tuan ho jerasaun tuan. Iha istória polítiku iha Timor-Leste relasaun polítiku entre jerasaun tuan ho jerasaun tuan, fiar ka la fiar, tebes ka la tebes kadaves konflitante.
Ha’u lakohi ko’alia to’o iha ne’ebá [Jerasaun tuan sira-nia problema] tanba konflitu sira-ne’ebé akontese ohin ne’e, dalaruma ninia padraun mai hosi pasadu nian, no dalaruma ha’u rasik mós seidauk moris, nune’e husik ita-nia aman ho inan sira problema.
Sira rasik mak sei rezolve nu’udar oan ba rai lulik ida-ne’e apoiu ho orasaun de’it. Sira hotu ita-nia rikusoin, fraze balun iha sagrada eskritura dehan “laiha aman ida-ne’ebé nia oan husu paun fó fali ular,” liafuan murak ne’e sei akontese duni iha loron ida.
Atritu entre Jerasaun tuan ho Jerasaun tuan ou Jerasaun Tuan ho Jerasaun foun akontese la’ós iha tempu agora maibé balun akontese iha pasadu no dada naruk to’o ohin loron no hirak-ne’e hotu la’ós jerasaun agora ninia problema, se hanoin ho ulun malirin.
Tuir Hegel “Istória polítika mak narrativa ho análiza ba eventu, ideia, movimentu, orgaun governu, eleitór sira, partidu ho lider polítiku sira. Istória polítika inter-relasionada ho estadista nomós polítiku baze sentrál hosi polítiku mak estadista.
Atu jere espetativa iha jerasaun tuan ho jerasaun foun la’ós buat fasíl ida iha Repúblika ida-ne’e kadaves hamosu trajedia no traumatizmu ne’ebé hamout ema barak iha situasaun ho kondisaun ne’ebé la favorese ba dezenvolmentu sustentavel.
Liuhosi perspetiva ne’ebé optimistiku, tuir loloos kolisaun polítiku bele antesipa ho rekonsiliasaun. Dezenvolve Timor-Leste ne’ebé kontinua presiza apresiasaun hosi parte hotu. Jerasaun foun importante iha konstrusaun Estadu, presiza servisu hamutuk ne’ebé solidu entre jerasaun sira brani halo mudansa. Inovasaun ho kria hanoin foun sira ne’ebé bele submete dezenvolvimentu país nian. Jerasaun tuan sira iha matenek no esperiénsia naton, hodi foti desizaun sira ba futuru país nian.
Polítiku Governu daualuk nian loloos ne’e iha relasaun pozitivu tebes, maibé mós problematiku. Mosu jerasaun foun lubuk ida, inklui jerasaun médiu ne’ebé mós ispertu no mós barani enfrenta situasaun oioin. Hanesan Apá Taur Matan Ruak (TMR) no sira lubuk ida ne’ebé ninia nasinalizmu mós susar atu sukat ho barometru bain-bain. Maibé tanbasá hirak-ne’e hotu kontinua hasoru impase ne’ebé la hotu de’it?
Apá TMR mosu ho forsa polítika jerasionál foun halibur jerasaun tuan ho jerasaun foun sira. Atu servisu ho progresu ba rai ho Nasaun. Ninia ezisténsia iha konstelasaun polítika nasionál tuir loloos presiza apoiu másimu hosi jerasaun sira. Tanba figura foun sira-ne’e presiza alimentasaun polítika no koñesementu hodi bele jere País ho di’ak ba futuru.
Mudansa boot ne’ebé akontese iha governu daualuk hatudu, estadista sira ne’ebé horik iha Repúblika ida-nee antesipa ona tranzisaun jerasionál. Inklui foin-sa’e mileniál lubuk ida iha governasaun nia laran. Maibé problema polítiku partidaria sei boot liu nafatin interese Nasaun nian.
Iha era ekonomia kreativu ho dijitál loke oportunidade barak hodi kompete iha vida ekonomia ida ne’ebé trankilu, maibé foku governu nian sei nafatin hateke liu ba aspeitu polítiku pasadu.
Iha kontestu demokrasia no vida polítiku iha Repúblika ida ne’e bainhira povu moris aat, vida ekonomia uma laran la sufisiente, ki’ak aumenta, ema barak moris iha siklu ekonomia ne’ebé grave ida-ne’e ita kategorija demokrasia ho modelu saida?
Imajina to’ok ho kalkulasaun mikro de’it. Bainhira osan sira uza hodi selu divida, entaun atu dezenvolve rai ida ne’e ho saida? Namidigas tá ai-kakeu hodi halo ai-riin ba andar hitu (7), se la lanu entaun tempramentál ona.
Geoff Mulgan iha ninia livru “Politic in an Ant political Age” (1994) hateten vida polítika tuir loloos harii ho valór morál no mós étika. Maibé iha implementasaun dala barak ema uza meus hirak ne’e hodi ba interese no mós pozisaun de’it.
Objetivu polítiku tuir loloos hanesan ema dehan “to role” elite polítiku sira halo estratejia ba ema barak nia di’ak. Tanba sira mak nu’udar matadalan loloos iha kultura polítiku ne’e rasik.
Nu’udar sidadaun simples de’it, ita laiha kbiit dalaruma ita labele simu kondisaun hirak ne’e. Maibé realidade mak nune’e ona. Ida ne’ebé mak manan, nia mak di’ak liu no ita tenke simu desizaun maioria hirak ne’e maibé?
Enerjia polítika agora ne’e halo hotu ba interese privadu ho grupu nian de’it. Parte seluk tuir loloos aspetu balun presiza tebes enerjia boot, hodi bele dudu ninia prosesu atu di’ak liutan hanesan, problema pobreza, dezempregu, ekonomia no seluseluk tan. Maibé elite sira nunka fó enerjia ba iha ne’ebá.
Hatún malu, krítika, atake ba privasidade, insulta no hirak ne’ebé la relevante ho valór demokrasia, étika nomós morál iha polítika nia laran mak sai hanesan tiha feto bonita ka mane bonitu ne’ebé hadau malu.
Esénsia polítika prinsipalmente uza hodi estabelese boa governasaun no atu harii Estadu ida ne’ebé estavel no iha koperasaun di’ak entre instituisaun Estadu ho sosiedade.
Ikus-ikus ne’e konseitu Plato filozofu Gresia nian ne’e komesa ses án husi koridor ne’ebé iha. Tanba elite polítiku sira komete buat ida naran divide and rule of society.
Polítika nu’udar instrumentu hodi kastigu ninia adversáriu, nune’e fó marjen aat ba polítika ne’e rasik. Iha tempu ne’e vida polítika uza barak liu mak interese ho pozisaun.
Hahú husi monta aliserse ba Repúblika ida ne’e, elite polítiku sira-nia partisipasaun ita labele nega. Sira halo ona buat barak ba rai ida ne’e. Ita mós konsiente laiha duvida ba sira-nia nasionalizmu no mós patriotizmu. Maibé ajenda polítika ne’ebé nakduir iha Repúblika ida ne’e nakonu ho ai-sasik nomós konfuzaun lubuk.
Frederick Ratzel figura koñesidu iha teoria geopolítiku ne’ebé akresenta iha ninia teoria ne’ebé hanaran “teoria espasu” akresenta “Estadu iha parte balun kompara ho organizmu, mak hanesan esperimenta faze hosi vida iha kombinasaun rua ka liu entre moris, dezenvolvimentu, to’o leten aas ba (topo), namlele no mate.”
Hakru’uk boot ba ha’u-nia inan-aman, maun-alin no feton eroi ho eroina sira iha RDTL. Ha’u hakerek artigu ida-ne’e la reprezenta instituisaun ida ka grupu ruma. Maibé hanesan hanoin pesoál de’it nu’udar sidadaun simples iha rai doben ho ilas lafaek ida-ne’e.
Deskulpa rihun ba rihun se karik iha liafuan balun naksalak no la kona ita-boot sira-nia laran. Iha kritika ruma bele dirize ba email: carinton15@gmail.com númeru kontaku (+670)7790 3355.
Hakerek Na’in MIPLIN & Desterradu Polítiku
Hako’ak boot