iklan

HEADLINE, SAÚDE

OMS: Iha Posibilidade Atu Interrompe Virus Nia Espalla

OMS: Iha Posibilidade Atu Interrompe Virus Nia Espalla

Reprezentante Organizasaun Saúde Mundiál (OMS) iha Timor-Leste, Rajesh Pandav. Imajen: Felicidade

DILI, 07 fevereiru 2020 (TATOLI)-Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Timor-Leste (TL) Rajesh Pandav hateten, dadus husi OMS relata katak iha loron 6 fulan fevereiru tinan 2020 kazu virus corona ne’ebé konfirmadu hamutuk 24.363 inklui mate hamutuk 491 kazu ne’e kontinua sa’e ba bebeik.

Iha fatin seluk, husi Xina kazu konfirmadu atus ida sianulu resin ida (191) iha nasaun ruanulu resin lima (25), mate ida iha Filipina.

“Organizasaun Mundiál Saúde kompreende katak ema barak preokupadu ho sira-nia saúde rasik no sira-nia amigu no família sira,” Representante OMS, Rajesh Pandav hateten, banhira hato’o diskursu iha Workshop Nasionál Media kona-ba corona virus, iha Suai Room, Timor Plaza, ohin.

Nia hatutan, prezensa patojen foun ruma ne’ebé iha posibilidade atu kauza moras grave no mate, iha pasiente balun tenke foti medida ho seriedade tanba ita ema laiha imunidade ba virus foun ruma.

OMS fiar katak, iha posibilidade atu interrompe virus (corona) nia espalla, naran katak nasaun iha medida forte atu deteta moras sedu, izola no fó tratamentu ba kazu, buka tuir kontaktu no promove medida distánsia adekuada ho risku.

OMS servisu hela iha oras 24/7 ho kanál sientista, klíniku, persegidór moras, governu, liña fornesimentu péritu no parseiru husi setór públiku no privadu atu koordena responde 2019, iha área téknika oioin, inklui iha nivel nasaun, iha Timor-Leste, OMS suporta Ministériu Saúde (MS) iha kada pasu ne’ebé hakat ba.

“Ami hetan ona introdusaun ba tipu Corona virus foun ida ne’ebé kauza sintoma respiratóriu iha sira ne’ebé infetadu. Ida husi na’in lima ne’ebé infetadu dezenvolve ba kazu grave inklui pneumonia ho fallansu respiratóriu. Sorte di’ak, ba ema sira ne’ebé hetan nia efeitu kamán,”Reprezentante OMS, Rajesh Pandav hateten.

Bazeadu ba informasaun ne’ebé oras ne’e iha, tuir nia, fonte animál ida sai posibilidade hanesan huun ba surtu ida ne’e investigasaun detalladu la’o hela atu determina ida ne’e.

Rekomendasaun padraun atu prevene infesaun nia espalla inklui fase liman beibeik, taka inus no ibun bainhira me’ar no fani, te’in na’an no manu tolun halo tasak didi’ak. Evita hakbesik ho ema ne’ebé hatudu sintoma moras respiratóriu hanesan me’ar no fani.

Iha kontextu Timor-Leste, mós konsiente ho nia dezenvolvimentu. Iha membru F-FDTL na’in rua vizita Wuhan ba treinamentu, la iha sintoma no hetan observasaun iha HNGV no tuituir malu alta ona no nafatin saudavel no la iha ameasa ba saúde públiku.

Reprezentante OMS ne’e dehan, em termos de pasu ne’ebé foti ona ba prevensaun no preparasaun, nia hakarak relata katak MS ho suporta husi OMS no parseiru halo hela servisu exelente ida. Pasajen fronteira hothotu, rai maran, tasi no aereu iha vijilánsia nia okos. Koloka ona ekipa oioin atu deteta kazu ativu, buka tuir kontaktu hafoin hetan treinamentu adekuadu.“Ami fó apoiu ba Ministériu Saúde iha étapa hotu inklui sosa ai-moruk vasina no jestaun klíniku”.

Nia haklaken, MS ho suporta téknika husi OMS treina ona knaar na’in saúde liu atus rua haatnulu iha aspeitu oioin ba Corona Virus, hahú husi jestaun kazu atu uza ekipamentu protetivu pesoál. Iha mós kolaborasaun besik ho ajénsia oioin ne’ebe iha papél importante iha prestasaun servisu saúde iha nasaun laran hanesan Brigada Médika Cubana no Brigada Médika Xineza.

Iha mós pakote akampamentu médika instala ona iha área fronteira Batugade no Covalima. Ekipa médika emerjénsia ida husi nasaun laran tomak tuir hela treinamentu ne’ebe hanesan no oras ne’e la’o dadaun.

Seluk husi servisu tékniku oioin ne’ebé la’o hela, OMS mós esforsu hela atu sensibiliza komunidade liuhusi kanál oioin. Broxur no panfletu disponivel iha fatin prinsipál hothotu, kanál media sosiál hanesan Facebook no Twitter. Tanba ne’e, media iha papél importante no sensitivu iha tempu hanesan ne’e. Sai nafatin fonte informasaun primeiru no beibeik ba ema barak. Tanba ne’e, jornalista tenke iha kompreensaun di’ak ba Corona Virus, ho nune’e imformasaun akuradu no konsistente sai ba públiku.

“Papél no reponsabilidade ne’ebé tula hela iha sira-nia kabás iha tempu hanesan ne’e labele sai fali presaun.Tuir saida mak ami nia Diretór Jerál Dr Tedros hateten ohin, bazeadu ba avaliasaun risku ne’ebé akontese lorloron, la prezisa atu limita viajen ka servisu komérsiu. Ita presiza de’it mak atu mobiliza suporta ba nasaun frajil ho setór saúde sei dezenvolve hela atu atinji nia potensialidade kompletu”.

Kona-bá asuntu Nova Zelándia konkorda atu evakua no karantina estudante Timor-oan na’in sanulu resin hitu (17) iha sira nia nasaun hanesan ezemplu di’ak ida husi solidariedade internasionál atu suporta nasaun ne’ebé ho sistema saúde fraku.

“Molok remata, dala ida tan ha’u hakarak fo énfaze prezisa fahe de’it informasaun akuradu no haloos no kontra informasaun ne’ebé iha posibilidade sai perigu. Tanba ne’e mak ita-boot sira iha papél signifikante atu hala’o”.

No ikus liu, favór ida hanoin hela mensajen no énfaze prinsipál hirak ne’e iha kada oportunidade:
1. Taka inus no ibun bainhira me’ar ka fani;
2. Fase liman beibeik (liliu bainhira fo’er);
3. Koko atu lalika hakbesik ba ema ruma ne’ebé ho sintomas respiratóriu hanesan me’ar no inus metin;
4. Karik ita-boot iha sintomas respiratóriu, favór uza maskra;
5. Maskra oin presiza deitba ema sira ne’ebé ho sintoma respiratóriu ka sira ne’ebé fo atendimentu direta ba sira laos ema hothotu;
6. Te’in na’an no manu-tolun tasak didi’ak molok han;

Notísia relevante:OMS Sei Apoiu Makina Thermoscan Neen Ba MS

Jornalista :Felicidade Ximenes

Editór       : Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!