iklan

OPINIAUN

Kriminaliza Difamasaun Sei La-hamate Prinsípiu K-RDTL

Kriminaliza Difamasaun Sei La-hamate Prinsípiu K-RDTL

Hakerek nain, Abilio Silvino Viana.

Opiniaun Legál kona-ba Inisiativa Lei Defamasaun iha Timor-Leste

Hosi:

Abilio Silvino Viana, Lic., Dir.

 

Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL)

Artigu 1 (1): Hatete Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-án no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris ida-idak nian.

International Covenant on Civil and Political Rights (Paktu Internasionál ba direitu Sivíl no Polítiku, ICCPR, sigla inglés).

Artigu 1 (1) hatete ema hotu ne’ebé moris mai ukun-án no ida-mesak no iha dignidade no direitu hanesan ema moris ida-idak nian.

Universal Declaration of Human Rights (Deklarasaun Universál Direitu ema-nian, UDHR, sigla inglés).

Artigu 1 (1) hatete ema ida-idak moris mai ukun-án rasik no iha dignidae ho direitu ne’ebé hanesan no sira iha ona hanoin ho razaun katak sira iha konsiénsia iha moris hamutuk.

Fonte Legál

  1. Konstituisaun RDTL

Artigu 1 (1): Repúblika Demokrátika Timor-Leste katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-án no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian.

Artigu 2 (1): Soberania haktuur metin iha povu ne’ebé hala’o soberania ne’e tuir Lei-Inan haruka.

Artigu (36): Ema idaidak iha direitu ba onra, ba naran di’ak no ba reputasaun no direitu atu defende án rasik no la fó-sai ninia moris partikulár iha uma-kain laran.

Artigu 40 (3): Lei maka sei regula direitu no liberdade ne’ebé temi-sai iha artigu ida-ne’e, ho baze iha imperativu kona-ba respeitu ba Lei-Inan no respeitu ba ema idaidak nia dignidade.

Artigu 9 (1): Orden jurídika Timor nian adopta PRINSÍPIU sira direitu internasionál jerál nian eh hotu-hotu nian.

  1. UDHR

Artigu 19 hatete ema hotu iha direitu ba liberdade espresaun; direitu ba liberdade pensamentu labele iha intervensaun liberdade atu buka hatene, aseita no fornese informasaun ho ideia no kualker tipu, labele hetan limitasaun husi nasaun.

  1. ICCPR

Artigu 5 (1): Afirma laiha ka seidauk iha dispozisaun ka paktu ruma maka bele interpreta direitu husi pais ida nian ou grupu ka individu ou ema ida envolve án para realiza atividade ou halo asaun ne’ebé ho objetivu kona-ba sobu ka limita direitu ka liberdade ida ne’ebé maka rekoñese ona iha paktu ruma.

Artigu 17 (1): ema ida labele direitamente ou interven ba ema seluk nia problema iha privasidade, família, uma ou korespondénsia, ka atake ne’ebé dez-autorizadu dignidade ka reputasaun. (2): hotu iha direitu ba protesaun husi lei kona-ba defende nia naran di’ak (Nama Baik).

Artigu 19 (1): Ema hotu iha direitu hato’o nia pensamentu sem intervensaun (2): ema idaidak iha direitu ba liberdade espresaun; iha direitu ne’e inklui mos liberdade atu buka hatene, aseita no fornese informasaun ho ideia sira no kualker tipu, labele hetan limitasaun sem husi orál no eskritu ou impresso (cetak) ka forma husi arte, ou através husi maneira komunikasaun seluk.

(3): Atu implementa direitu ne’ebé regula iha (2): Husi artigu 3 tenke akompaña ho dever no responsabilidade espesiál. Presiza determina limitasaun, maibé ida ne’e so bele previstu iha lei tuir nesesariu:

  1. a) Respeito direitu ou reputasaun ema seluk nian.
  2. b) Protesaun seguransa nasionál ou orden públika, saúde, sosiedade, morál.

Kestaun legál

  1. Bele ka la’e K-RDTL artigu 1 (1): nia dispozisaun fó dalan implementa lei kona-ba kriminaliza defamasaun?
  2. Bele ka la’e K-RDTL fó protesaun ba direitu liberdade espresaun ema ida-idak nian?

Analisa

  1. Bele ka la’e PRINSÍPIU K-RDTL artigu 1 (1): nia dispozisaun fó dalan implementa lei kona-ba kriminaliza defamasaun?

Artigu 9 K-RDTL (1): nia dispozisaun simu ona direitu internasionál kona-ba ICCPR iha juridisaun seberania Repúblika Demokrátika TimórLeste iha loron 18 fulan-setembru 2003, signifika K-RDTL artigu 1 (1): nia dispozisaun liuhusi artigu 9 (1): integralmente adopta ona PRINSÍPIU direitu internasionál kona-ba ICCPR.

  1. Bele ka lae K-RDTL fó protesaun ba direitu liberdade espresaun ema ida-idak nian?

K-RDTL artigu 40 kona-ba (liberdade espresaun informasaun) (3): hatete lei maka sei regula direitu no liberdade ne’ebé temi-sai iha artigu 40 ida-ne’e, ho baze iha imperativu kona-ba respeitu ba Lei-Inan no respeitu ba ema idaidak nia dignidade. Signifika, K-RDTL garantia ona ema ida-idak iha direitu no dever ba liberdade espresaun tuir Konvensaun UDHR (Universal Declaration of Human Rights) liberdade espresaun ema ida-idak nian rekoñese universál iha internasionál. Rekoñese no entrade ka prevee ona iha UDHR no mos ICCPR.

Artigu 19 UDHR hatete ema hotu iha direitu ba liberdade espresaun; direitu ba liberdade pensamentu labele iha intervensaun, liberdade atu buka hatene, aseita no fornese informasaun ho idea sira no kualker tipu, labele hetan limitasaun husi nasaun.

Alen ida ne’e kontinua iha artigu 19 (2): ICCPR hatete ema ida-idak iha direitu ba liberdade espresaun; iha direitu ne’e inklui mos liberdade atu buka hatene, aseita no fornese informasaun ho idea sira no kualker tipu, labele hetan limitasaun sem husi orál no eskritu ou impresso (cetak) ka forma husi arte, ou através husi maneira komunikasaun seluk.

Liberdade espresaun, rejime juridika direitu ema-nian garantia direitu individu nia dignidade no reputasaun (right to honour or reputation). Iha referénsia direitu ema-nian signifika dignidade ka naran di’ak no reputasaun faz parte iha direitu privada (privacy rights). Tanba  ida ne’e maka direitu privada, tenke iha protesaun ekivalente ba ema ida-idak nian dignidade ka naran di’ak no reputasaun hanesan atributu anexadu iha ema induvidu ida-idak nian. Sem atributu ne’e maka, ema ida sei lakon nia onra ka integridade umanu. Por isso, este direitu é formulado negativamente.

Mai ita lee dispozisaun balun iha konvensaun ICCPR. Artigu 17 (1): ema ida labele direitamente ou interven ba ema seluk nia problema privada, família, uma ou korrespondensia, ka atake ne’ebé la autoriza dignidade ka reputasaun.

(2): Ema hotu iha direitu ba protesaun husi lei kona-ba defende nia naran di’ak (Nama Baik) lei nasionál Timor -Leste fó protesaun ba direitu sira ne atraves husi K-RDTL.

Artigu 36 Ema ida-idak iha direitu ba onra, ba naran di’ak no ba reputasaun no direitu atu defende án rasik no la fó-sai ninia moris partikulár iha uma-kain laran. Da mesma forma, através das suas leis orgânicas, direitu ba dignidade ka reputasaun hanesan direitu priviléjiu aprova husi paktu Universal Declaration of Human Rights hatete ema ida-idak iha direitu atu hetan protesaun ba nia, privada ka família dignidade onra ho direitu ne’ebé nia iha.

Haree husi ne’e pais iha garantia no responsabilidade atu fó protesaun ba direitu sira ne. Tuir Prinsipiu “State Responsilibity” katak pais tenke halo protesaun ba dignidade no reputasaun iha lei penál nasionál, nune’e bele kriminaliza kontra kualker atake ou asaun hasoru ema ida nia vida privada ou prejudika integridade ema ida nian, (crimes against integrity of person).

Komesa husi hahalok halo foer ema-nian naran ka iha lian Indonézia dehan pencemaran nama baik (demafation) insulta ka difamasaun katak “Liafuan husi hahalok sira ne’e krime, maibé protesaun dignidade ka reputasaun individu tenke haree mos direitu sira seluk kona-ba liberdade ko’alia (free speech), espresaun (freedom of expression), liberdade imprensa (freedom of the press) tenke iha protesaun husi nasaun ka pais ida ne’ebé hakerek nain hato’o iha leten. Atu nune’e pais bele kriminaliza aktu sira ne.

Limitasaun kona-ba Liberdade Espresaun

 Espozisaun iha leten hatudu iha relasi entre Liberdade Espresaun ho Direitu kona-ba Dignidade ka reputasaun nain rua ne’e tenke hetan garantia no protesaun husi pais. Tenke hatama ba kontestu responsabilidade iha lian-Indonézia dehan tanggungjawabnya. Pais bele halo derogation’ ho forma halo redusaun ka limitasaun kona-ba sira nain rua ne’e. Tanba  sira nain rua ne’e tama iha kategoria ‘non-derogable rights’. Mas lisensa ba kontestu responsabilidade ne’e la’ós siginifika pais bele halo aktu sira ne’e tuir konforme sira-nia hakarak. Tanba bele prejudika esensia husi direitu balun. Tanba ne’e, dispozisaun husi derogation haketak husi dispozisaun sira ne’e: laiha ka seidauk iha dispozisaun husi paktu ka konvensaun ruma maka bele interpreta hanesan fó direitu ba nasaun ida, grupu ka individu para realiza atividade hodi foka ka sobu direitu liberdade ka atu limita hanesan ho saida maka hatete ona iha ICCPR artigu 5 (1) : Afirma laiha ka sedauk iha dispozisaun ka paktu ruma maka bele interpreta direitu husi pais ida nian ou grupu ka individu ou ema ida envolve án para realiza atividade ou halo asaun ne’ebé ho objetivu kona-ba sobu ka limita direitu ka liberdade ida ne’ebé maka rekoñese ona iha paktu ruma. Signifika limitasaun ne’e labele prejudika protesaun sira ne’ebé iha direitu ema-nian.

Mesmu direitu hirak ne’e bele halo redusaun ka limitasaun tenke tuir dalan legál hanesan tuir mai ne’e: (i) tenke hatete tuir lei ka deklara iha lei (prescribed by law) ; (ii) orden públika (public order) ; (iii) saúde públika ka morál (morál and public health); (iv) seguransa nasionál (national security); (v) seguransa públika (public safety); (vi) Direitu Liberdade ema seluk nian (rights and freedom of others); (vii) Direitu no reputasaun ema nian (rights and reputations of others); (x) Nesesariu iha sosiedade demokrátika (necessary in a democratic society). Dispozisaun hirak ne’e sai hanesan prinsípiu limitasaun no sai hanesan koredór ida ne’ebé pais ida tenke halo tuir. Komentár jerál (General Comment) paktu internasionál ba direitu Sivíl no Polítiku ICCPR), subliña: Pais ne’ebé hola parte iha paktu refere labele kontra direitu hirak ne’ebé hatete ona iha paktu ne’e. Atu halo limitasaun ba direitu hirak ne’e tenke iha razaun forte tuir dispozisaun ka norma ne’ebé hatete iha ICCPR. Ne’e maka kuandu atu halo limitasaun ba direitu ruma pais sira ne’e tenke halo ho proposionál para bele alkansa objetivu tuir lei no garante protesaun kontinua ho efetivu kona-ba direitu ne’ebé rekoñese iha paktu ICCPR. Limitasaun labele hatur ka halo ho metode ne’ebé bele hamate esénsia direitu ne’ebé rekoñese iha paktu internasionál ba direitu Sivíl no Polítiku.

Mais espesifikamente, liga ho limitasaun kona-ba Liberdade Espresaun objetivu ho intensaun atu respeitu direitu liberdade ema seluk nian, liliu kona-ba dignidade ka raputasaun ema seluk nian (rights to honour and reputations of others), bele aplika loos ka verdade hatudu ba interese atu fó protesaun ba reputasaun ka dignidade ema nian (protection of a legitimate reputation interest). Signifika labele uza ho intensaun atu fó protesaun ka impede ema labele krítika ba ofisiál funsionáriu ka autór korupsaun ruma ne’ebé komete aktu irregularidade ne’ebé formula iha: “Principles on Freedom of Expression and Protection of Reputation”, yang dirancang oleh organisasi Article 19, afirma: defamation laws cannot be justified if their purpose or effect is to: (i) prevent legitimate criticism of officials or the exposure of official wrongdoing or corruption; (ii) protect the ‘reputation’ of objects, such as State or religious symbols, flags or national insignia; (iii) protect the ‘reputation’ of the State or nations. (Ho lian indonesia dehan “Prinsip-prinsip tentang Kebebasan Berekspresi dan Perlindungan Reputasi”, yang dirancang oleh organisasi Pasal 19, yang dinyatakan: hukum pencemaran nama baik tidak dapat dibenarkan jika tujuannya atau efeknya adalah untuk: (i) mencegah kritik resmi terhadap pejabat atau pengungkapan pelanggaran resmi atau korupsi; (ii) melindungi ‘reputasi’ objek, seperti simbol Negara atau agama, bendera atau lambang nasionál; (iii) melindungi ‘reputasi’ Negara atau bangsa.)

Pergunta Legál sira:

  1. PRINSÍPIU K-RDTL artigu 1 aliña (1): kontra keiteria ka norma konvensaun internasionál kona-ba ICCPR ka la’e?

Baze Legál

  1. K-RDTL ne’ebé asembleia konstituente aprova iha 22 marsu 2002.
  2. ICCPR akordu multilaterál ne’ebé aprova husi ONU tuir rezolusaun 2200A (XXI) iha 16 dezembru 1966.
  3. UDHR

 Konkluzaun

  1. Kriminaliza lei defamasaun sei la-hamate Prinsípiu K-RDTL bainhira halo tuir dispozisaun hirak ne’ebé iha paktu ICCPR.
  2. Artigu 40 (3): Lei maka sei regula direitu no liberdade ne’ebé temi-sai iha artigu 40 ida ne’e ho baze iha imperativu kona-ba respeitu ba Lei-Inan no respeitu ba ema ida-idak nia dignidade. Signifika lei-inan fó dalan atu halo lei-oan kona kriminaliza defamasaun maibé tenke tuir kriteira ka dispozisaun sira iha paktu ICCPR.

Hakerek nain agora daudaun kontinua estudu mestradu iha programa Direitu Internasionál, Universidade Airlangga, Indonézia.

iklan
iklan

2 Comments

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!