Hosi: Memensio Sequeira Freitas*)
Diskusaun públika la’o namanas bainhira Governu liuhosi Ministériu Justisa aprezenta ba públiku kona-ba Lei Kriminaliza Difamasaun. Hahú hosi diskusaun iha facebook, televizaun, jornál, rádiu ka fatin públiku sira, laiha momentu ida mak ema la diskute kona-ba asuntu ida-ne’e. Jurista sira, deputadu sira, konfisoen relijiozu sira, jornalista, estudante no ativista sira até povu baibain sira mós preukupadu ho lei refere. Mezmu lei ida-ne’e foin mak tama iha faze konsultasaun públika no sei sai hanesan esbosu lei ida, maibé diskusaun la’o namanas no manas liu ona. Barak liu hosi diskusaun hirak ne’e mak mai ho konotasaun rejeita ka lakohi atu lei refere vigora. Iha razaun oin-oin hosi rejesaun ida-ne’e ke fakar sai ona iha diskusaun sira be liu ona ne’e.
Iha opiniaun balu hosi ema ua’in hateten prezensa lei ida-ne’e sei sai ameasa boot ba liberdade espresaun no liberdade imprensa. Tebes duni ka lae, prezensa lei ida-ne’e sai ameasa ba ema nia liberdade espresaun no imprensa nu’udar hatuur ona iha Konstituisaun Repúblika, artigu 40 no 41 KRDTL, konfirma Estadu garante liberdade espresaun no liberdade imprensa no katak labele iha limitasaun hosi naran sensura ruma (bele konfirma artigu 40 no 41 ita nia Lei Inan nian).
Konstituisaun mós dehan lei mak sei regula kona-ba liberdade espresaun no imprensa. Pergunta mak ne’e: seráke lei ne’ebé regula liberdade ida-ne’e mak tenke Kriminaliza Difamasaun? Tanba sá la halo de’it lei Sibernétiku (Cybercrime) atu regula liberdade rua ne’e? Artigu no opiniaun barak mak mosu ona, maibé ha’u hakarak kontribui ideia ba lei refere liuhosi artigu simples ne’e.
Lei Kriminaliza Difamasaun
Lei Kriminaliza Difamasaun ne’e rasik nu’udar alterasaun daneen hosi Kódigu Penál, aprovadu ho Dekretu-lei no. 19/2009, de 8 de Abril. Katak, lei ne’e la’ós foin mosu, buat ne’ebé akontese mak aumenta tan de’it artigu balun atu kompleta kódigu penál ida uluk, hodi nune’e fó biban ba tribunál sira hodi bele kriminaliza se mosu difamasaun ruma hasoru ukun-na’in ka ema balun. Iha preámbulu hosi lei refere, konsta ba artigu 36 hosi ita-nia Lei Inan ne’ebé dehan: “Ema ida-idak iha direitu ba onra, naran di’ak, reputasaun no direitu atu defende aan rasik no la fó-sai ninia moris partikulár iha uma-kain laran”.
Preámbulu ne’e hatutan tan “De facto, haviam então decorrido menos de dez anos desde a independência nacional, estando ainda particularmente presentes as limitações às liberdades individuais que haviam vigorado durante a ocupação Indonésia. Naquele contexto, a referida opção política traduziu uma absoluta recusa do legislador em limitar de qualquer forma o exercício da liberdade de expressão, que por força do n.º 2 do artigo 40.º da mesma lei fundamental, não pode ser sujeito a nenhum tipo de censura”.
Preámbulu ne’e rasik rekoñese durante ukun aan ida-ne’e sei iha nafatin limitasaun ba liberdade espresaun hosi individu sira-ne’ebé vigora kedas hosi Indonézia nia ukun. Tanba ida-ne’e mak opsaun polítika tradús absolutamente atu rekuza lejisladór sira iha limita ba kualkér forma hosi ezersísiu ba liberdade espresaun, ne’ebé hatuur iha númeru 2 hosi artigu 40 KRDTL; labele hetan limitasaun hosi sensura ruma!.
Ita bele konsidera prezensa hosi lei sira kona-ba difamasaun mak atu defende ema-nia onra. Matanek na’in Wander Barbosa (2020) iha ninia publikasaun iha jornál Jusbrasil deskreve krime sira kontra ema-nia onra hanesan aktu ne’ebé prejudika morál. Nia define, onra ne’e hanesan konjuntu hosi atributu morál, inteletuál no fíziku ema ida-nian, engloba ba konsiderasaun sosiál (sa’ida mak ema seluk hanoin kona-ba nia) no autoestima (sa’ida mak nia rasik hanoin kona-ba nia aan). Ida-ne’e atu dehan bainhira mosu difamasaun hasoru ema ruma, moralmente estraga kedas ema refere, katak fó prejudikasaun ida boot hasoru ema ne’ebé ita difama. Tanba ida-ne’e mak presiza iha kódigu penál ida atu bele regulariza ema-nia espresaun maibé mós atu proteje ema ka instituisaun ida. Proteje onra ne’e nu’udar diretu sidadaun ida-idak nian ke ita-nia Lei-inan mós garante hela.
Kona-ba krime hasoru ema-nia onra ka reputasaun, Alexandra Strazzi (2014) iha ninia publikasaun ida entituladu Crime Contra a Honra, fahe krime ida-ne’e ba tipu tolu hanesan tuir mai: Kalúnia (imputasaun ka akuzasaun falsa hasoru ema ruma), Injúria (kualkér ofensa hasoru ema nia dignidade), Difamasaun (imputasaun falsu hosi hahalok ofensiva hasoru ema ruma nia reputasaun). Krime sira-ne’e hotu-hotu prejudika ka estraga ema-nia naran di’ak ka bom nome tanba bele hamonu no estraga ema-nia onra ka reputasaun.
Ba ha’u, bainhira atu hamosu lei ruma, ita presiza haree pelumenus aspetu tolu (3) tuir mai ne’e:
- Lei ne’e atu benefisia sé? Benefisia povu tomak ka benefisia de’it ukun-na’in ka governante sira?
- Lei ne’e aseitável ka lae ka rejeitável? Públiku bele simu hodi lei refere vigora tanba lei ne’e rasik fó garantia ba sira-nia aan?
- Lei ne’e iha ninia aspetu protesaun ba povu ki’ik sira ka lae? Ka keta lei ida-ne’e mosu atu proteje de’it governante sira enkuantu povu ki’ik sira sente ameasadu nune’e ta’uk hodi ko’alia sai buat ne’ebé sira sente sala iha sira-nia matan? Alkatráz nia múzika “Lei ne’e iha ne’ebé, defende ema boot hanehan ema ki’ik”, bele sai referénsia ba prezensa lei ida-ne’e nian!
Se ita haree didi’ak artigu balun hosi Lei Kriminaliza Difamasaun, ita bele nota katak lei ne’e atu proteje de’it sé? Ha’u bele indika artigu balu iha lei refere atu ita hotu bele haree se iha aspetu protesaun ba povu ki’ik sira ka ba de’it kaum elit sira!
Artigu 187-A hateten:
- Se, iha públiku no sein prezensa vítima, liuhosi ko’alia ka ho meiu komunikasaun seluk, dun-matak ema seluk halo buat ruma ka fó-sai opiniaun ida-ne’ebé ofende/hakanek ninia onra no dignidade ka habelar akuzasaun ka opiniaun ne’e ba ema seluk bainhira la mai hosi autór rasik, sei kastigu ho prizaun to’o tinan 1 ka multa.
- Kastigu hanesan sei aplika mós ba sé de’it, iha vítima nia oin, hasai liafuan, pratika ka akuza faktu seluk ne’ebé hatún dignidade no ninia opiniaun.
- Prosesu penal depende ba keixa.
Iha ne’e, bainhira públiku (ema baibain ka mídia sira) liuhosi meiu komunikasaun sira ne’ebé eziste, duun-matak ka fó sai opiniaun balu ne’ebé ofende ka estraga ema ruma nia onra no dignidade ou inventa akuzasaun ka informasaun falsa hasoru ema balu ka ema seluk (la termina ema ne’e sé, katak ema hotu) no sein iha koñesimentu hosi autór rasik, mak ema ne’ebé halo difamasaun ida-ne’e sei hetan kastigu ka prizaun ho durasaun tinan ida (1). Kastigu ida-ne’e vale ba aktu ka hahalok hotu-hotu ne’ebé relasiona ho difama ema-nia naran di’ak; bele ho liafuan bele mós ho hahalok seluk ne’ebé hatuun ema-nia dignidade. Enkuantu prosesu penál ne’e depende ba keixa katak depende ba vítima rasik.
Iha fali artigu 187-B kona-ba hatodan, lei ne’e dehan:
- Ajente/autór ne’e sei hetan kastigu ho prizaun to’o tinan 2 ka multa, sé faktu sira ne’ebé deskreve iha artigu anterior prátika/hala’o:
- Liuhosi meiu ka iha sirkunstánsia/situasaun ne’ebé fasilita habelar/fahe informasaun, hanesan mídia komunikasaun sosiál ka rede sosiál sira;
- Hasoru sira ne’ebé hala’o uluk ka hala’o hela funsaun públika, relijiozu ka polítiku, bainhira refere no bazeia ba dezempeñu funsaun ne’e;
- Se situasaun akontese kumulativu, maka ninian kastigu prizaun sei to’o tinan 3 ka selu multa;
Iha alineia b hosi númeru 1 indika se difamasaun ne’e halo hosi públiku (povu baibain ka mídia ka kualkér ema ida) hasoru sira hirak ne’ebé asume hela funsaun públiku ka sira ne’ebé uluk asume kargu públiku; konfisoen relijiozu sira ka polítiku sira (katak governante ka deputadu ka titulár Órgaun Estadu nian sira ka bele mós hasoru funsionáriu públiku baibain ida) no bainhira difamasaun ne’e refere no bazeia ba dezempeñu funsaun nian, mak ajente ka autór refere bele hetan kastigu prizionál to’o tinan rua (2) ou selu multa (la termina kuantidade hosi multa ne’e hira).
Artigu 187-E kona-ba prova ba verdade hosi faktu hatenten katak “Bainhira krime determina iha Kapítulu ida-ne’e bazeia ba akuzasaun faktu nian, sei la hetan kastigu bainhira autór hatudu katak faktu sira loos ka bainhira autór hatudu iha razaun sériu atu, haree ba fiar di’ak, la konsidera faktu sira hanesan falsu”.
Artigu ida-ne’e rasik fó biban atu autór bele aprezenta faktu, prova konkreta ruma (bele liuhosi dokumentasaun ruma) perante tribunál no karik prova sira-ne’e haforsa akuzasaun ne’ebé nia halo mak autór refere bele livre hosi kastigu prizionál. Maibé, artigu ne’e mós la esplika sei autór nian loos karik iha tribunál, saida mak sei mosu nu’udar medida ba iha akuzadu refere atu responsabiliza ba ninia aktu.
Iha artigu 187-F sobre publikasaun ba desizaun tribunál, dehan: “Bainhira krime sira ne’ebé prevee iha kapítulu ne’e hala’o liuhosi mídia, maka tribunal sei haruka públika desizaun kona-ba kastigu ne’e (sentensa) hosi mídia ne’e nu’udar sansaun/kastigu ida ba dizobidiensia”. Entaun mídia sira mós mak tenke kuidadu bainhira halo publikasaun sira ne’ebé relasiona ho difamasaun, liuliu bainhira autór ka ema ne’ebé hakarak públika ninia hanoin iha mídia ne’e susar ka labele responsabiliza ba buat ne’ebé nia hakerek iha mídia sira. Tanba se mídia sira la konsege halo kontrolu didi’ak ba kualkér publikasaun mak ninia impaktu ne’e sei halai fila fali ba mídia ne’e rasik, tanba konsideradu dezobidiénsia ba regra imprensa nian.
Hosi artigu sira ne’ebé aprezenta iha alterasaun daneen hosi kódigu Penál ida-ne’e, ne’ebé ita koñese daudaun ho Lei Kriminaliza Difamasaun, la esplika detalladamente difama ida oinsá ka dun-matak ida ho tipu oinsá? Iha kódigu Penál Portugál nian, koloka artigu ba artigu kona-ba oinsá kriminaliza “kalúnia”, “injúria” no “difamasaun”, nune’e se ema ruma halo krime hasoru ema seluk nia onra ka reputasaun, kódigu penál ne’e rasik bele julga nia bazeia ba tipu krime ne’ebé nia halo. Iha fali ita nia lei Kriminaliza Difamasaun ida-ne’e, laiha distinsaun ba krime kontra onra, senia ne’e tama iha kategoria “kalúnia” ka “injúria” ka “difamasaun”.
Buat ne’ebé presiza atu ita reflete mak ne’e: Se iha artigu 40 KRDTL dehan labele limita liberdade espresaun no liberdade imprensa ho kualkér tipu sensura ruma, tanbasá tenke hamosu fali Lei Kriminaliza Difamasaun hodi limita liberdade ida ne’ebé garante iha KRDTL? Tebes duni katak artigu 38 KRDTL garante ba ema-nia onra no reputasaun maibé Estadu divia hanoin halo didi’ak antes hamosu lei, nune’e lei refere la kontra fali espíritu sira ne’ebé hatuur ona iha ita-nia Konstituisaun Repúblika. Tanba lei hotu-hotu ne’ebé Estadu hamosu ne’e ninia legalidade mai duni hosi KRDTL! No, ha’u hanoin seidauk tempu ka la’ós tempu atu ita hamosu lei ida-ne’ebé ninia finalidade ne’e atu proteje de’it ema boot sira hosi sira-nia aktu ne’ebé bele prejudika bem comum timoroan sira hotu nian. Karik, Governu liuhosi Ministériu Justisa sei hakarak avansa lei kriminaliza difamasaun ne’e ba oin?
*) Hakerek na’in nu’udar profesór Biolojia ida iha Eskola Sekundária Públika Olocassa Ossú (Viqueque) no hela iha Ossú.