DILI, 12 setembru 2020 (TATOLI)—Veteranu José Agustinho Sequeira “Somotxo” hateten, Sekretáriu Rejiaun Um (1) Ponta Leste, Faustino dos Santos “Renan Selak”, ne’ebé nia moris tomak dedika-aan nu’udar kombate ho prinsípiu “nunka hanoin rende ba Indonézia” iha tempu okupasaun ilegál iha Timor-Leste.
Somotxo hatutan, durante tinan 24 nia laran luta iha ailaran nia halo sakrifísiu boot tebes ne’ebé sura mós labele. Saudozu Renan Selak ne’e, hanesan inspiradór ba nia tanba iha ai-laran sempre inspira nia no gerilleiru sira seluk oinsá kaer kilat no estratéjia funu nian hodi halo funu hasoru militár Indonézia.
“Durante tinan 24 nia laran luta iha ailaran, nia halo sakrifísiu boot tebes ne’ebé sura mós labele. Saudozu Renan Selak ne’e mak ha’u-nia inspiradór. Nia inspira ha’u kaer kilat tanba ami postu hamutuk ho ninia maun Aluc iha postu ida-ne’ebé haleu Lospalos, nia mós komandate seksaun. Ha’u koñese nia hanesan ha’u-nia instrutór ba instrusaun militár atu kaer kilat, ne’ebé ami sempre besik-malu hanesan relasaun família, iha funu sempre servisu hamutuk liuhosi unidade no destakamentu ketak-ketak maibé komandante Renan ne’e sempre iha ami-nia fuan-laran iha kualkér momentu,” dehan Veteranu José Agustinho Siqueira “Somotxo” ba TATOLI hafoin presta omenajen ikus ba saudozu Renan Selak, iha Parlamentu Nasionál, sesta ne’e
Deputadu Bankada FRETILIN ne’e konsidera saudozu Renan Selak ema ida-ne’ebé firmeza tantu iha militár no mós polítika.
“Nunka iha situasaun defísil ka fasil hanesan atu namlele, lae. Nia to’os iha área rua ne’e hotu katak duru iha militár no mós duru iha polítika. Ida-ne’e mak nia sempre hatudu. As vezes to’o momentu balun uza violénsia hasoru nia gerilleiru maluk sira. Nia uza violénsia ne’e atu motiva ami no ema barak iha momentu ne’ebé ami la’o hamutuk to’o ukun rasik-aan,” Somotxo haktuir.
Somotxo hanesan veteranu ne’ebé terus hamutuk ho saudozu Renan Selak no terus hamutuk iha ai-laran durante tinan 24. Nia haktuir, saudozu Renan Selak nunka hanoin atu rende ba inimigu sira no firme hodi kaer metin folozofia funu nian ne’eb’e hateten mate ka moris ukun rasik aan.
“Liafuan ne’ebé uluk nia ko’alia dehan nunka hanoin rende ba Indonézia, enkuantu ita sei moris ne’e ita hetan independénsia ka ita mate lori ita-nia ulun-fatuk. Ida-n’e primeira liafuan ne’ebé nia hateten no sai nia naran kódigu ne’e. Renan Selak ne’e junta hamutuk hosi liafuan “Render Nunca a Não Ser Leva a Cabeça,” dehan José Agustinho Sequeira “Somotxo”.
Fofoun veteranu José Agustinho “Somotxo” koñese komandante Renan Selak iha ai-laran hanesan instrutór iha 1976 ho kódigu Mau-Loy no kódigu Renan Selak ne’e mosu iha tinan 1981.
Veteranu Somotxo ho saudozu Renan Selak hamutuk durante tempu naruk tantu situasaun defísil no fasil sempre hamutuk tanba iha momentu ne’e ho idade joven, saudozu Renan Selak mak hatudu dalan oinsá kontinua luta defende rai ida-ne’e hosi okupasaun ilegál.
Iha momentu ne’e Somotxo idade sei joven no laran-metin ba veteranu sira seluk hanesan Renan Selak, Aluc, Maunana no komandante sira seluk. Somotxo hateten, iha momentu situasaun defísil tebes maibé relasaun família halo sira sai metin liután hodi kontinua luta liuhosi funu naruk ida-ne’e.
Somotxo informa, loloos ne’e saudozu Renan Selak mate iha Lospalos maibé família sira obriga mai to’o iha-ne’e (Dili), konsege rekupera oituan maibé to’o horisehik médiku sira tenta atu salva nia maibé nia sempre hamnasa no nia dehan nia la mate. Maibé, buat ne’ebé nia hateten kontráriu tanba nia iis kotu horisehik.
Jornalista: Evaristo Soares Martins
Editór: Cancio Ximenes