DILI, 14 dezembru 2020 (TATOLI)—Governu Timor-Leste (TL) no Austrália halo ona diskusaun kona-ba rejime legál no fiskál hodi prepara kondisaun ba kompañia joint venture (konsórsiu) sira hanesan Timor Gás no Petróleu, Empreza Públika (Timor GAP, E.P) Woodside no Osaka Gás atu halo koseitu dezenvolvimentu kampu petrolífera Greater Sunrise.
Tuir tratadu fronteira marítima aneksu B, hatuur katak Governu Timor-Leste no Austrália mak halo negosiasaun hodi prepara kondisaun hanesan prosedimentu, rejime legál no fiskál hodi sai ezbosu atu kompañia konsórsiu sira operasionaliza liuhosi konseitu dezenvolvimentu.
“Hafoin mudansa polítika iha Governu, ami hahú diskute ho Governu Austrália liuhosi reuniaun ba dala-tolu no haat ona, nune’e tempu badak iha inísiu tinan oin (2021) bele finaliza dokumentu balun hanesan rejime legál no fiskál atu fasilita kondisaun ba kompañia konsórsiu sira halo konseitu dezenvolvimentu Greater Sunrise,” Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM), Florentino Mateus Soares Ferreira, informa iha Suai Room Timor Plaza, Dili, segunda ne’e.
Prezidente autoridade ne’e dehan, iha prosesu negosiasaun no diskusaun, Governu rai rua no autoridade dezignada ANPM foku ba aspetu tékniku, legál no fiskál tributária nian.
Tuir Florentino, iha pandemia globál, Governu Timor-Leste ho autoridade dejignada hala’o ona diskusaun virtuál ne’ebé hetan pasu pozitivu balun ho Austrália.
“Negosiasaun iha nível parte tékniku, ha’u mak kontinua fali diskusaun atu finaliza dokumentu legál no fiskál inklui lei sira ne’ebé ita presiza hatuur atubele operasionaliza kampu Greater Sunrise,” nia akresenta.
Nune’e, Dirijente ne’e otimista katak iha esperansa boot iha tinan oin (2021) bele finaliza ona kondisaun hotu atubele fasilita empreza petrolífera sira iha aspetu komersiál no tékniku atu operasionaliza kampu.
“Austrália iha vontade di’ak tebes no hatudu atitude kapas tebes durante negosiasaun fronteira marítima, ne’ebé ita apresia tanba Austrália nakloke tebes mai ita no ita iha kolaborasaun no entedimentu di’ak ho sira,” nia hatutan.
Kona-ba dada pipeline (kadoras) mai Timor-Leste, nia realsa presiza hein diskusaun kompañia konsórsiu sira, enkuantu Governu nasaun rua prepara kondisaun.
Kompañia konsórsiu sira mak sei lori proposta úniku planu dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise hodi aprezenta ba autoridade dezignada no mós ba Governu nasaun rua atu haree proposta no aprova.
“Ita hein sira-nia proposta, pipeline atu ba ne’ebé? depende ba kompañia Woodside hanesan operadór, Timor GAP ne’ebé iha partisipasaun hamutuk 56,56%, no empreza Osaka Gás,” nia hatutan.
ANPM otimista proposta bele favorese atu dada pipeline mai TL no planu dezenvolvimentu kampu, empreza petrolífera sira mak sei implementa no ezekuta.
Enkuantu autoridade ninia posizaun hakarak kadoras tenke dada mai TL, ne’ebé sai ona preférensia atu kontrola no superviziona Greater Sunrise nia rejime espesiál.
“Ami hanesan autoridade, serbisu atu asegura ida-ne’e, maibé desizaun ba planu dezenvolvimentu kampu la’ós ami mak halo maibé mai hosi konsórsiu sira” nia afirma.
Autoridade sei halo kontrolu másimu tanba iha esperiénsia ho kampu Bayu-udan ne’ebé difísil halo kontrolu hosi área juridisaun.
Hafoin Governu Timor-Leste no Austrália troka nota diplomátika tratadu fronteira marítima no entra ein vigór iha 30 agostu 2019, Estadu liuhosi ANPM hala’o negosiasaun ho Governu Austrália no kompañia sira hodi finaliza konseitu dezenvolvimentu Greater Sunrise.
Iha prosesu negosiasaun antes ne’e, bainhira Greater Sunrise dada mai TL sei a-favór 70% no Austrália hetan 30%, maibé bainhira dada ba Austrália sei a-favór 20% no ba TL 80%
Iha tinan 2019 ne’e, Conocophillips fa’an asaun iha konsórsiu Greater Sunrise ba TL ho kustu millaun $350 (ekivalente 30% hosi totál), ne’ebé kontratu partilla iha produsaun 03-19 no 03-20.
Nunee mós TL sosa tan asaun Shell Energy nian ho kustu millaun $300, ne’ebé reprezenta 26,6% iha konsórsiu.
Tanba ne’e, TL iha partisipasaun másimu iha konsórsiu projetu Greater Sunrise (reprezenta husi Timor GAP) ho partisipasaun hamutuk 56,56%, Woodside (operadór) ho 33,4% no Osaka Gás reprezenta 10%.
Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes
Editora: Julia Chatarina