iklan

DILI, HEADLINE, SAÚDE

MS hametin liu-tán ligasaun pesoál saúde ho inan isin-rua

MS hametin liu-tán ligasaun pesoál saúde ho inan isin-rua

Programa Liga Inan. Imajen/Espesial.

DILI, 25 fevereiru 2021 (TATOLI)— Ministériu Saúde (MS) hametin liu-tán komunikasaun entre pesoál saúde ho inan isin-rua iha munisípiu Dili, liuhosi lansamentu ofisiál ba Programa Liga Inan, ne’ebé hala’o iha Sentru Saúde Komunitária (SSK) Kampung-Baru, Comoro.

Programa ne’e lansa hosi Vise-Ministru Saúde, Bonifácio ‘Mau Coli’ dos Reis, ho objetivu atu hatun taxa morbilidade no mortalidade ba inan no oan-sira liuhosi halo mudansa ba hahalok ne’ebé di’ak durante isin-rua.

“Ha’u kontenti tebes mai lansa programa liga inan ida-ne’ebé kria hosi serbisu hamutuk entre Health Alliance International (HAI), Catalpa International no Ministériu Saúde,” Bonifácio hateten iha nia-diskursu.

Nia hatutan, Haree ba kontestu atuál iha Timor-Leste (TL) programa saúde materna no infantíl sai nafatin nu’udár programa hosi prioridade VIII Governu Konstitusionál no mós meta ida hosi Objetivu Dezemvolvimentu Sustentável (ODS).

Prioridade ne’e mós refleta ona iha Planu Dezenvolvimentu no Planu Estratéjiku Nasionál Setór Saúde 2011-2030 ne’ebé rekere implementasaun komprensivu no integradu ba intervensaun iha faze kuidadu antenatál, intra-partu no pós-natál.

Governante ne’e fó sai katak, iha rezultadu Peskiza Demográfiku no Saúde hatudu, taxa fertilidade kontinua aas nafatin maski iha ona redusaun hosi 7.8 iha 2003 ba 5.7 iha 2009/2010 no 4.2 iha 2016.

“Indikadór ne’e hatudu katak sei aas, maski iha ona redusaun no peskiza mós hatudu iha melloramentu kobertura hanesan 84% hosi inan-sira simu kuidadu ante-natál, pelu menus dala-ida hosi profesionál saúde-sira. Maibé, iha redusaun bainhira hetan asisténsia partu hosi profisionál saúde maka 57% de’it, 49% hosi inan partu iha fasilidade saúde, 35% hosi inan pós-partu simu kuidadu pós-natál iha loron rua nia laran depois de partu,” nia esplika.

Bonifácio fó hanoin mós katak, programa ne’e hala’o lansamentu ofisiál iha fevereiru 2013 iha Munisipiu Manufahi.

Programa ne’e hatudu mudansa no progresu ba asisténsia-sira hanesan partu hosi pesoál saúde hosi 48% iha 2012 ba 62% iha 2015.

Alende ne’e partu iha fasilidade saúde hosi 32% iha 2012 ba 49% iha 2015 no kuidadu pós-partu hosi 26% iha 2012 ba 51%  iha 2015.

“Signifika, inan isin-rua sira-nia hahalok hetan mudansa durante implementasaun ba programa liga inan,” nia subliña.

Mudansa ne’e akontese tanba inan isin-rua sira simu mensajen regulár iha sira-nia telemóvel ka sira-nia la’en-nia telemóvel, no mensajen hirak-ne’e fó hatene ba sira kona-bá hahalok saudável.

Marka prezensa iha serimónia lansamentu ne’e, Embaixadór Austrália iha Timor-Leste, Peter Roberts, Prezidente Autoridade Munisipiu Dili, Gaspar Soares, Diretora Saúde Munisipiu Dili, Agostinha da Costa Saldanha Segurado, Parseiru Dezenvolvimentu sira, Organizasaun Internasionál no Nasionál.

Programa ne’e hetan apoiu finanseiru hosi Governu Austrália no mós suporta hosi Timor-Telecom.

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editór: Cipriano Colo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!