DILI, 14 juñu 2021 (TATOLI)—Sala Situasaun, Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK), rejista kazu óbitu ida, pozitivu 56, rekoperadu 102 no kazu ativu 1.489.
“Kazu óbitu feto timoroan ida ho tinan 62 no hela iha Maliana. Iha 13 Juñu enkamiña hosi Hospitál Referénsia Maliana, ho aviaun ambulánsia, ho diagnoze traballu sindroma insufisiénsia respiratória aguda (SIRA), ka susar ka difísil atu dada-iis, tanba COVID-19 rezultadu PCR pozitivu ho CT – cycle treshold – 21,5,” Koordenadór Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun, Rui Maria de Araújo, hateten liu hosi komunikadu, segunda ne’e.
Notísia relevante:Dadus COVID-19, rekuperadu 101
Matebian laiha istória moras seluk, maibé mear ho iis-boot iha uma durante semana ida ona. Iha fatin izolamentu Vera Cruz, ekipa médiku-sira halo re-avaliasaun ba dignóstiku, no to’o iha
konkluzaun katak, matebian iha ona septic shock tanba pneumonia ne’ebé provoka hosi COVID-19.
Matebian hetan tratamentu tuir protokolu ne’ebé iha, inklui tratamentu ho oksijéniu, maibé ohin dader tuku 11:40 i’is-kotu, tanba respiratoric failure no multiple organ failure.
Família koordena hela ho ekipa saúde atu hala’o funerál tuir protokolu ne’ebé adopta iha Timor-Leste.
Kazu foun iha 56 mai hosi Dili 49 no munisípiu-sira iha na’in-hitu kompostu hosi mane 29 no feto 27, ho idade 12 mai karaik laiha, idade entre 12-59 na’in 52 (92,8%), idade 60 mai karaik na’in-tolu ne’ebé proporsaun kazu sintomátiku hamutuk 17,8%.
Kumulativu kazu konfirmadu sura hosi 21 marsu 2020 to’o 14 juñu 2021 hamutuk 8341. Hosi horisehik mai ohin, teste ne’ebé Laboratóriu Nasionál Saúde halo hamutuk 453 PCR, ho detallu hanesan tuir-mai, Vijilánsia sentinela 49, rastreiu ba kontaktu ka Contact tracing 17, Rastreiu Aleatóriu ka Random Screening 80, Viájen sai-hosi serka sanitária hosi Dili 291, Viájen internasionál haat, Follow up iha kuarentena 12.
Totál testes PCR ne’ebé halo horisehik 13 juñu iha Munisípiu-sira seluk, RAEOA no HNGV hamutuk 401 ho detalla hanesan tuir-mai, Baucau 151 , Ermera la iha Maliana 13, Maubisse 108, RAEOA haat, Suai 10, Viqueque ualu no HNGV 107.
Atu bele hatene surtu ida ninia evolusaun nomós surtu ne’e aumenta ka diminui, indikadór seluk ne’ebé matenek-nain epidemiolojia nian uza, maka insidénsia.
Konvensionalmente, insidénsia sukat totál kazu foun kada loron pur mil abitante, no hatudu risku ne’ebé populasaun iha atu hetan da’et moras ida.
Hosi insidénsia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 5,9/100 mil abitante, enkuantu ba de’it munisípiu Díli 16,3/100 mil abitante.
Insidénsia iha leten sei nafatin hatudu katak, munisípiu Dili mak fatin ho risku bo’ot liu atu populasaun hetan da’et no hada’et tutuan virus SARS-CoV-2.
Informasaun hosi izolamentu
Iha 14 juñu 2021, izolamentu Vera Cruz halo tratamentu ba kazu detetadu na’in 26, iha área obstetrisia na’in-haat no iha medisina interna na’in 22. Iha obstetrisia na’in-haat kategoria leve (mild ) hotu. Iha área medisina interna na’in 22. Na’in 10 moderadu no na’in 12 leve (mild).
Númeru kazu moderadu no grave ne’ebé baixa iha Vera Cruz, hatudu katak, bainhira ema barak liu detetadu pozitivu, barak-liu tan maka sei baixa ho kategoria moderadu no grave.
Hahú loron 02 juñu 2021, ema ne’ebé rekoperadu ona hosi moras COVID-19 no liu ona hosi izolamentu terapéutiku domisiliár (iha uma-rasik) ka iha fatin ne’ebé estadu prepara, bainhira atu dezloka sai hosi ka tama ba serka sanitária, la presiza halo swab, maibé nafatin presiza hetan autorizasaun esepsionál hosi Diretór SIJK.
Atu bele prosesa autorizasaun esepsionál tenki hatuku Sertifikadu alta husi Izolamentu, ne’ebé Ministériu Saúde, liu hosi ninia Pilár hitu, fó ba ema rekoperadu.
Apelu
Apela ba populasaun iha Timor-Leste laran tomak atu tu’ur hakmatek, kumpri ho rigór regra serka sanitária no konfinamentu domisiliáriu ne’ebé Konsellu Ministru deside no implementa ona.
Husu atu hotu-hotu kolabora ho autoridade saúde hodi bele buka-tuir ema hotu ne’ebé hetan da’et ona virus ne’e, no izola hosi no labele hada’et-tutan ba ema ne’ebé seidauk hetan da’et.
Ba populasaun tomak, favór respeita nafatin regra prevensaun no ijiéne individuál ne’ebé Governu hatuur ona atu prevene moras COVID-19 da’et ba mai.
Regra sira-ne’e, mak hanesan uza máskara, fase liman bebeik ho sabaun ka uza dezinfetante ruma, evita kose liman ba matan, inus ho ibun, bainhira kumprimenta-malu la presiza kaer-liman, bensa-liman, rei-malu ka hakuak-malu, evita halibur-malu barak, hamriik ka tuur dook hosi ema seluk mínimu metru ida ho balun.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Cipriano Colo