iklan

NASIONÁL, HEADLINE, KAPITÁL

Konserva bioversidade tenke ‘hakribi’ sunu no tesi ai

Konserva bioversidade tenke ‘hakribi’ sunu no tesi ai

Imajen TATOLI/Francisco Sony

DILI, 21 juñu 2021 (TATOLI)-Diretór Protesaun no Konservesaun Bioversidade, iha Sekretariu Estadu Ambiente (SEA), Rui dos Reis Pires, hateten, atu konserva no asegura bioversidade no bee-matan iha bailoron naruk, presiza sidadaun hotu nia konxiénsia hodi hakribi sunu no tesi ai arbiru.

“Ita haree kada tinan komunidade sempre sunu rai no tesi ai iha bailoron naruk hodi halo to’os no balun sunu tanba ho vontade rasik, maibé la hatene sunu rai ne’e bele fó impatu ba boot ita-nia bioversidade, liuliu animál kiik sira no bee-matan sira iha rai leten,” Diretór ne’e dehan iha Largo Lecidere, segunda ne’e.

Bazeia ba Konstituisaun iha artigu 61 katak meiu ambiente hanesan unidade hosi fatin hotu ne’ebé maka fó impaktu ba kontinuasaun moris ho prosperidade ema no balada sira.

Komponente haat hosi meiu ambiente mak Abiotic (rai, bee ho ar), Kkmponente biotic (flora no fauna) no komponente kulturál (ema, sosiál, ekonomia no kultura) no komponente saúde umana.

“Kuandu sunu rai bele estraga animál sira iha rai leten no hahán animál nia indireitamente, ita halo mate ba animál sira tanba sira lakon moris fatin, lakon ai-han no lakon vida mós,” nia akresenta.

Tipu bioversidade ne’ebé hetan impaktu hosi efeitu sunu rai normalmente ai-horis sira, mikro organizmu sira, animál kiik sira no animál sira ne’ebé dólar.

“Ita sunu rai bele halo ai-horis sira mate barak, ita bele hamate mós bee-matan sira ne’ebé normalmente komunidade sira uza ba nesesidade loron-loron, tanba ai laiha bee labele inflitra ba iha rai-laran ne’ebé bee hirak ne’e suli de’it ba mota no tasi hodi hamosu bee kuran,” nia esplika.

Tuir Diretór ne’e, atividade sunu no tesi ai kuaze komunidade iha territóriu tomak halo, nune’e kontinua halo sensebilizasaun atubele hapara atividade ne’e.

Iha tinan 2019, SEA nota bioversidade no plantasaun ne’ebé hetan impaktu maka’as kuaze ektare 100 resin, liuliu plantasaun kafé no ai-funan iha munisípiu Ermera no Liquiçá.

“Ita-nia plantasaun kafé no ai-horis hirak ne’e hetan impaktu maka’as, nune’e Governu hahú ajuda povu agrikultór sira liuhosi NCBA ka Kafé Timor fornese kafé-oan atu fornese ba komunidade atu kuda fali,” nia afirma.

Iha Konstituisaun artigu 61, hatuir mós katak ema hotu iha direitu atu moris iha ambiente saudável no moos nabelun di’ak ho natureza, no iha obrigasaun atu proteje no halo di’ak ba futuru jerasaun loron ikus nian.

“Ita iha direitu atu moris iha ambiente saudável, maibé ita iha devér boot mós atu asegura ambiente hodi labele tesi arbiru no sunu rai arbiru,” nia subliña.

Nia mós refere ba fatór hahalok estraga ambiente no halakon biodiversidade iha Timor-Leste uza rekursu naturál maka’as liu hodi halo degradasaun ba abitat animál fuik no planta, poluisaun, espésie invazora, alterasaun klimátika no dezenvolvimentu infraestrutura, deflorestasaun iha eskala ne’ebé boot no agrikultura ne’ebé la sustentável.

Biodiversidade Timór konsidera hanesan rai ida ne’ebé poténsia iha área ka pertense ba “Zona Wallace” no iha ekosistema rai maran, tasi no debu/lagos ho kualidade ne’ebé di’ak liuliu iha setór ekonomia.

Iha Kodigu Penál, Artigu 215, 217 to’o 221, ko’alia kona-ba sunu rai, tesi ai, halo kontaminasaun ba ar, bee no rai, poluisaun sonora (ruídu) uza bomba ka materiál kímika hodi estraga no kaer ikan no peska ikan ilegál konsidera krime.

Maski nune’e, Diretór ne’e rekoñese dekretu-lei bioversidade seidauk aplika tanba presiza sensbilizasaun ba sidadaun hotu atu hatene, hafoin la kumpre mak hahú aplika lei ne’e.

“Atu eduka ita-nia povu katak hahalok sunu no tesi ai-arbiru la di’ak tanba ema ida mak halo maibé fó impatu ba ema barak nia direitu atu moris saudável,” nia tenik.

 Jornalista : Florêncio Miranda Ximenes

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!