DILI, 13 agostu 2021 (TATOLI)–Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo”, sesta ne’e, iha Palásiu Prezidensiál, Dili, fó pose ba embaixadór dezignadu sira no subliña katak sira hotu tenke iha koñesimentu ne’ebé kle’an iha área multilaterál.
“Haree ba dezafiu sira-ne’ebé Timor-Leste enfrenta daudaun, ita-nia embaixadór sira tenke iha koñesimentu ida-ne’ebé kle’an iha área multilaterál no hatene oinsá dada liután investimentu hosi rai-li’ur atu ajuda haburas ita-nia ekonomia,” Prezidente Repúblika Francisco Guterres “Lú Olo” hateten iha ámbitu serimónia pose ba embaixadór dezignadu sira.
Tuir Xefe Estadu katak Timor-Leste sei dependénsia ho mina-rai no gás naturál no sei nafatin dezafiu ida ba Timor-Leste. Nune’e presiza halo diversifikasaun.
“Atu hamenus ita-nia dependénsia boot husi idrokarbonetu (mina-rai no gás naturál), ita presiza haree oinsá diversifika ita-nia ekonomia. Ne’e mak dezafiu ida-ne’ebé ita hotu-hotu hatene no atu hatán ba ida-ne’e, importante ba embaixadór sira hatene oinsá halo diplomasia ekonómika. Nu’udar ema, problema sira bele sobu ita ka halo ita haforsa liután ita-nia kapasidade atu sai kompetetivu no efetivu liu,” Lú Olo tenik.
Bainhira hili demokrasia, PR akresenta, ida-ne’e fó-sai mós parte importante ida hosi luta rasik tanba uluk kedas Timor-Leste defende soberania nasionál, independénsia, dignidade umana no respeitu ba direitu umanu.
Dezafiu seluk, Lú Olo hateten, Timor-Leste labele hasees-an hosi rejiaun no rai sira seluk. Tanba ne’e, embaixadór sira presiza duni hatene didi’ak oinsá reprezenta país ida-ne’e, tuir polítika internasionál no rejionál ne’ebé hatuur ho respeitu ba malu, pás, ekilíbriu, independénsia no kooperasaun.
Haree ba kotuk, Lú Olo haktuir, laiha tradisaun imigra ka sai ba rai-li’ur. Maibé, timor-oan barak tebes ona mak sai ona no servisu iha rai-li’ur ohin loron. Situasaun ida-ne’e sai dezafiu boot ida ba reprezentasaun diplomátika sira tanba embaixadór sira presiza haree oinsá fó asisténsia ba traballadór sira-ne’e.
Nia dehan, foin daudaun ne’e akontese iha Luanda, Konferénsia Xefe Estadu no Governu CPLP nian ba dala XIII. Timor-oan ida mak foin kaer dahuluk knaar nu’udar Sekretáriu Ezekutivu CPLP. Ho rai hirak ne’ebé halo parte komunidade multilaterál ida-ne’e, entaun Timor-Leste iha relasaun privilejiadu no úniku, ne’ebé tama tiha ona iha Konstituisaun ne’e.
Embaixadóra Marina Ribeiro Alkatiri, kuadru ida ne’ebé halo parte servisu diplomasia rezisténsia-nian durante tempu tomak luta libertasaun nasionál. Embaixadora dahuluk rezidente pós-restaurasaun independénsia, iha Moçambique, no naun-rezidente, iha Ángola no África do Sul. Koordenadora Gabinete Apoiu ba Prezidénsia Rotativa CPLP lidera hosi Timor-Leste.
Husi 2014 to’o 2016 CPLP dada atensaun maka’as tanba rai membru sira iha rekursu ho valór boot tebes no hamutuk iha patrimóniu ida oin seluk liu. Karaterístika hirak-ne’e mak halo CPLP afirma-an liután iha mundu, no nune’e, koletivu ida-ne’e presiza haree oinsá hasa’e no hakle’an liután ninia knaar. Estadu-membru ida-idak tenke asume ninia responsabilidade iha ámbitu CPLP no ho koletivu ida-ne’e ninia relasaun internasionál.
“Nune’e, ita-boot ninia misaun mak haree oinsá reforsa papél ita-nia país nian iha ámbitu komunidade ida-ne’e nian no mós iha relasaun iha área diplomasia mundiál,” Lú Olo hateten.
Embaixadór Gregório de Sousa, iha formasaun akadémika no esperiénsia relevante iha kuadru relasaun internasionál. Hala’o ona knaar nu’udar embaixadór iha Brazil, país membru CPLP mós. Kaer knaar iha II Governu Tranzisaun Nasaun Unida no mós iha I, II no III Governu Konstitusionál asume knaar nu’udar Xefe Kaza Sívil bainhira Presidente Repúblika mak José da Ramos-Horta.
Durante luta libertasaun nasionál embaixadór ne’e hatene tiha ona ezijénsia sira hosi servisu diplomátiku. Sei hala’o knaar iha Repúblika Koreia, rai ida-ne’ebé Timor-Leste iha relasaun kooperasaun di’ak tebes. Timor-oan barak ona mak hela no servisu iha Koreia.
Xefe Estadu ho laran metin katak embaixadór sei fó atensaun espesiál ba problema delikadu sira ne’ebé traballadór sira hasoru enkuantu buka hetan osan liuhusi servisu iha rai ne’ebé la’ós sira nia moris-fatin.
Embaixadóra Olandina Caeiro Alves, iha experiénsia naruk ho knaar oin-oin iha área Administrasaun Públika. Nune’e, hatene mós dezafiu sira-ne’ebé funsaun públika hasoru. Hori uluk hala’o knaar relevante iha área rekonsiliasaun. Foin hotu ninia knaar nu’udar embaixadóra iha Malázia no ba oin sei hasoru nafatin dezafiu hanesan, kona-ba integrasaun iha rejiaun, katak, tenke esforsa-an nafatin atu Timor-Leste tama ba ASEAN.
“Ha’u laran metin katak ninia experiénsia profisionál, hamutuk ho ninia kualidade pesoál gosta ajuda ema, sei lori embaixadóra ne’e halo servisu diplomátiku di’ak ida, iha Repúblika Sosialista Vietname, ne’ebé sei fó benefísiu ba ita-nia país,” Lú Olo hateten.
Embaixadóra Lurdes Bessa, ho otas foin-sa’e, lori povu Timor-Leste nia mehi ba ukun rasik-an ba país oioin enkuantu moris iha rai-li’ur. Hala’o maka’as atividade partidária ho mós knaar nu’udar deputada. Prezide bankada partidu nian iha Parlamentu Nasionál no foin lalais ne’e, sai membru Governu ho responsabilidade ba edukasaun, área ida-ne’ebé delikada no importante tebes.
“Iha tinan tolu ikus nia-laran, ha’u koñese di’ak liután señora Lurdes Bessa ninia kualidade tanba servisu nu’udar Asesora ba Prezidente Repúblika. Hosi ohin ba oin, sei asume kargu nu’udar Embaixadóra Timor-Leste nian ba Konfederasaun Suisa. Embaixadóra hatene katak ita-nia país kandidata ona atu sai membru Konsellu Direitu Umanu iha Organizasaun Nasaun Unida ba períodu 2024 – 2026. Liuhosi ita-boot, ita-nia país sei reafirma iha komunidade internasionál nia leet, nu’udar Estadu Demokrátiku ida-ne’ebé respeita direitu umanu,” Lú Olo tenik.
PR Lú Olo laran metin tebes katak embaixadór ida-idak sei haka’as oinsá de’it atu halo servisu di’ak liu ba nasaun ida-ne’e.
Estadu Timor-Leste liu-liu, Prezidente Repúblika, konfia iha embaixadór sira ida-idak nia mandatu atu reprezenta Timor-Leste. Tempu ohin loron nian la’o lalais tebes no dala ruma, akontese mudansa maka’as liu iha planu relasaun internasionál no rejionál. Estadu Timor-Leste fó fiar ba ninia diplomata sira atu haree oinsá hatán ba mudansa sira-ne’e.
“Onra mak ha’u prezide serimónia tomada de posse ba exelénsia sira nu’udar embaixadór foun ba ita-nia país. Ita-boot sira sei hala’o knaar iha ámbitu bilaterál no multilaterál. Hosi embaixadór sira simu pose, ohin, na’in rua sei asume funsaun iha Ázia, embaixadóra ida iha área bilaterál no multilaterál no embaixadóra ida seluk iha ámbitu multilaterál,” Lú Olo hateten.

Iha fatin hanesan Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Adalzija Albertina Xavier Reis Magno, informa parese iha fulan-setembru mak embaixadór bele arranka hodi hala’o sira-nia knar diplomata nian
“Maibé aviaun ne’e depende no depende mós ba Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SS-SIJK) nian. Pedidu ba aviaun sempre iha, maibé SIJK mós sei haree ba situasaun iha rai-laran. Sira so autoriza semana rua dala ida ka fulan ida dala ida tanba ne’e bainhira aviaun sai depende ba autorizasaun SIJK,” Ministra Adalzija Magno haktuir ba jornalista sira.
Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo” fó tomada pose ba embaixadór na’in-haat hanesan Gregório de Sousa ba Korea do Súl, Embaixadóra Maria Olandina Caeiro ba Vietname, Embaixadóra Marina Ribeiro Alkatiri ba CPLP ho Embaixadóra Lourdes Bessa ba Jenebra.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Francisco Simões






