iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Estadu no família haloot ona Saudozu Ma’Huno iha Metinaro

Estadu no família haloot ona Saudozu Ma’Huno iha Metinaro

Membru F-FDTL lori mate isin Saudozu António João António da Costa ‘Ma’Huno Bulerek Karathayano’ hakat ba Igreja Katedrál laran hodi halo Misa Requeim, tersa (28/09). Imajen TATOLI/Francisco Sony

DILI, 28 setembru 2021 (TATOLI)–Estadu Timor-Leste no família haloot ona Saudozu António João Gomes da Costa, ho naran asu’ain, Ma’Huno Bulerek Karathayano iha Jardim dos Herois da Pátria, Metinaro.

“Saudozu koñesidu horiuluk, nu’udar Manecas no iha tempu luta nu’udar Bukar. Ita haloot líder polítiku ne’ebé fó kontribuisaun a’as tebes ba luta libertasaun nasionál tanba halo parte núkleu fundadór, jerasaun ne’ebé fanun ita-nia ema iha dékada setenta atu hamriik  ho orgullu, nu’udar povu ida-ne’ebé iha kbiit atu Ukun Rasik-an. Foho Ramelau, ho tutun a’as liu iha Timor-Leste, nakfila ba símbolu forsa povu Maubere atu hamriik ho barani no determinasaun,” haktuir mensajen Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, ne’ebé lee hosi Xefe Kaza Sivil, Francisco de Vasconselos, iha Jardim dos Herois da Pátria, Metinaro, tersa ne’e.

Notísia relevante: Timor-Leste lakon tan asua’in espesiál Ma’Huno Bulerek Karathayano

PR haktuir, funu-na’in Bukar nunka hasees-an hosi nia ideál luta atu liberta pátria, tanba ne’e ninia kontribuisaun tama iha istória  luta libertasaun pátria, nu’udar fundadór ASDT no FRETILIN, membru Comité Central FRETILIN, Xefe Konsellu Polítiku Militár Frente Armada, Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN, Komandante FALINTIL no Sekretáriu Rejiaun 3 protagonista prinsipal ida mós ba prosesu reorganiza luta iha 1981, no ninia kargu polítiku  ikusliu molok referendu 99, mak Segundu Vise-Koordenadór Konsellu Prezidensiál FRETILIN.

Enkuantu, iha Frente Klandestina, simu iha Konferénsia Nasionál Extraordinária FRETILIN, ne’ebé halo iha 1998, iha Sydney, Austrália, ho partisipasaun kombatente hotu nian, liuhosi telefone satélite momentu ne’ebá.

“Hafoin sai hosi kadeia, biar iha situasaun difísil, maibé Ma’Huno buka dalan oin seluk atu kaer metin nafatin ninia ideál harii nasaun Timor-Leste, hamutuk ho kombatente sira seluk iha frente luta hotu,” PR akresenta.

Antes ne’e, Estadu Timor-Leste atribui kondekorasaun Ordem Boa Ventura, iha tinan 2006 ba Ma’Huno tanba ninia kontribuisaun ba vitória povu ne’ebé boot tebes no iha tinan 2018, Prezidente Repúblika kondekora erói nasionál ne’e, ho Ordem Timor-Leste, Grau Colar

“Ita haloot nia isin, maibé ita la haloot nia istória barani, ninia determinasaun, ninia dedikasaun, ninia espíritu sakrifísiu, ninia ideál atu kore povu tomak hosi mukit iha ita-nia Timor-Leste livre no independente. Ideál hasa’e moris-di’ak ba povu tomak mai mós hosi jerasan Ma’Huno nian núkleu fundadór movimentu nasionalista dahuluk iha Timor-Leste.  Tanba ne’e, ita hotu iha dever atu haktuir sira-nia mehi no hakarak,” Lú Olo subliña.

Biban ne’e, maski Prezidente Repúblika labele partisipa seremónia funebre tanba ho kondisaun moras, maibé nia hato’o sentidu kondolénsia kle’an ba família boot, liuliu Saudozu Ma’Huno nia espoza no no oan sira.

Família agradese ba eventu nasionál estraórdináriu

Iha biban hanesan, Reprezentante família, Edmundo Viegas, lori família nia naran agradese ba Estadu ne’ebé organiza ona eventu nasionál estraórdináriu.

“Onra no previléiju boot ba família, bainhira simu no sasin ba simpatia, amizade, domin no liuliu orasaun no hananu hosi ema lubun ba lubun durante loron lima, kalan haat nia laran, hodi harona ba saudozu-nia klamar atu hetan deskansu eternu iha Na’i Maromak nia kadunan santo,” nia agradesementu.

Edmundo Viegas haktuir, Saudozu nia istóriku tratamentu saúde naruk no susar, hetan moras strock kama’am iha Dare, iha loron 6 setembru 1999 ne’ebé anunsia rezultadu referendu bainhira nia rona no haree rasik aprosidade oioin ne’ebé milísia pro Indonézia sira komete ne’ebé nia laiha kbiit no meiu atu kaer hasoru, nia rai hela de’it iha nia laran.

Iha loron 8 setembru 1999 kalan, hafoin han kalan familiár ida, nia hetan strock grave liután ne’ebé tau saudozu iha estadu parelizia parsiál ida no lakon kompletamente nia kapasidade atu ko’alia durante tinan 22 to’o saudozu hakotu iis iha loron 24 setembru 2021.

Liuhosi esforsu hotu atu ba halo tratamentu iha rai-laran no rai-liur, hahú hosi evakuasaun iha loron 15 novembru 1999, hafoin kontinua ba halo tratamentu iha Xina, Singapura, Jakarta no ikus iha Bali, Indonézia, ho susesu limitadu tebes kuaze insignifikativu to’o fulan hira molok saudozu hakotu iis.

Saudozu ho idade 50, bainhira hetan moras ne’e iha tinan 1999 no iha altura ne’ebá nia oan mane Alferis Infantaria Bucar ho tinan haat, oan feto tinan rua no oan mane ikun ho idade fulan ida ho balun.

Iha 01 setembru 2021, saudozu nia situasaun hahú agrava no tenke rekorre ba tratamentu ospitalár maibé to’o ikus mai esforsu hotu hosi ekipa médika la konsege salva nia vida.

“Ami hato’o ami-nia agradesementu boot ba Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) no Ministériu Saúde (MS), ba asisténsia médika tomak no ba saudozu nia belun sira ne’ebé haraik ona materiál no lojiztiku durante períodu naruk saudozu nia tratamentu saúde,” Reprezentante família ne’e dehan.

Saudozu durante tinan 22 ikus ne’e labele ko’alia ho ema seluk hanesan baibain, nia bele komunika de’it ho nia kaben ho oan sira, ho liaguajen ne’ebé sira de’it mak intende.

Iha seremónia funerál ne’e, Estadu Timor-Leste entrega mós bandeira nasionál ba famīlia saudozu no entrega mensajen Prezidente Repúblika nian.

Seremónia ne’e partisipa hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, inklui membru Governu, Prezidente Parlamentu Nasionál ho deputadubalun, Prezidente Tribunál Rekursu, organizasaun naun governamentál, veteranu, inklui parseiru dezenvolvimentu Timor-Leste, estudante, korpu diplomátiku, komunidade no família.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!