iklan

EKONOMIA, HEADLINE

AA planeia sosa raiu-x destaka iha fronteira Batugade

AA planeia sosa raiu-x destaka iha fronteira Batugade

Komisáriu AA/Alfándega, José António Fátima Abílio. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 07 outubru 2021 (TATOLI)–Autoridade Aduaneira (AA/Alfándega) planeia sosa raiu-x pur pakote hodi destaka iha fronteira Batugade, munisípiu Bobonaro, iha tinan ne’e hodi fasilita pesoál sira halo inspesaun ba sasan tama-sai inklui pasajeiru sira.

Komisáriu AA, José António Fátima Abílio, hateten, antes ne’e, raiu-X Gantry boot iha pontu entrada Batugade avaria ona desde tinan 2016 no to’o agora seidauk iha raiu-x foun hodi substitui, nune’e momentu ne’ebá Alfándega halo proposta hodi sosa foun, maibé doin mak aprovadu.

“Iha proposta ne’ebé ami propoin, sei sosa raiu-x pur pakote hanesan raiu-x carga scan ida, body scan ida no hand carry scan ida, ne’ebé sei tau iha fronteira Batugade. Ba fronteira Mota-masin nian sei sosa tinan oin (2022), maibé tama hotu ona iha planu, enkuantu tinan ne’e sei foku uluk sosa hodi tau iha Batugade,” Komisáriu AA hateten ba Agência TATOLI, iha ninia knaar fatin, Palásiu Governu, kinta ne’e.

Tanba ne’e, liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) iha loron kuarta (07/09), ezekutivu sira delibera no aprova prosedimentu aprovizionamentu ba adjudikasaun kontratu públiku ba akizisaun mákina raiu-x tolu ba inspesaun veíkulu, bagajen liman no ema, ne’ebé Autoridade Aduaneira atu utiliza iha postu integradu Batugade no Salele, tuir projetu ne’ebé Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes aprezenta.

Tuir Komisáriu AA, raiu-x bainhira to’o ona, ekipa tenta halo konfigurasaun atubele deteta aimoruk ilísitu hanesan materiál droga ho tipu líkidu no kápsula ka droga.

“Konfigura hotu mak bele ajuda pesoál destakadu iha fronteira terrestre, hodi bele kontrola pasajeiru no kargu sira ne’ebé tama hosi área ne’e,” nia akresenta.

Kona-ba raiu-x mobile cargo scanning iha tipu rua, ne’ebé maka karreta mai para foin mákina ne’e la’o no seluk karreta tama mai mákina para hela no karreta bele kontinua la’o de’it mós l la afeta ba ema ida ne’ebé lori karreta rasik tanba ninia radiasaun ne’e regula ona.

“Tuir espesifikasaun ne’ebé mak ami propoin, tanba ami tenta atu uniformiza sistema raiu-x iha Timór atu redúz kurtu manutensaun, sé ho marka barak, entaun kuandu manutensaun sei gastu maka’as, uniformiza signifika katak ida-de’it mak halo manutensaun ba raiu-x hotu ne’ebé iha no kustu mós menus,” nia hatutan.

Hafoin KM delibera no aprova ona proposta ne’e, parte aprovizionamentu tenke prepara lalais hodi submete ba Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, sigla portugés) nune’e aselera kontratu hodi nune’e bele sosa ona, tanba bele han tempu fulan-rua to’o tolu, depende ba kontratu.

Kona-ba orsamentu ne’e, konsentra iha diresaun jerál servisu korporativu Ministériu Finansa mak halo jestaun, maski Alfándega hanesan autoridade, maibé seidauk bele jere orsamentu rasik.

“Vantajen hosi reiu-x maka iha bele iha konfigurasaun no ajuda ona pesoál sira atu deteta sasán ho rigor, liuliu hanesan ai-moruk droga ne’ebé ema sempre subar iha fatin sira ne’ebé ema la fasil atu hetan, entaun liuhosi ne’e, bainhira ita halo ona konfigurasaun atu deteta materiál sira ne’e bele fasil,” Responsável ne’e dehan.

Daudaun ne’e iha fronteira Batugade, pesoál Alfándega utiliza raiu-x hand carry hodi halo inspesaun ba sasán no ema tama-sai no iha buat balun, ne’ebé deskonfia pesoál sira halo inspesaun manuál, nune’e mós ba karga sira ne’e sei halo inspesaun fízika 100% tanba raiu-x própriu ida ne’e seidauk iha.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora      : Julia Chatarina

iklan
iklan

One Comment

  1. Ray-xgrantri bot ne sira sira rasik mak halo at, los duni buat ne eror maibe sira algandega lakoi hadia tanba tanba hadia sira sei la hetan osan husi kotuk tanba makina ne’e scan fo resultadu klaru. tanba ne mak buat ne sira husik tinan barak too fali agora mak foin kulia ne’e. usut tuntas konaba alfandega sira nia servisu. fiar ka la fiar xefi seksaun iha portu deit iha osan 100,000 ba leten kes. sa tan diretor. no osan sira la rai iha iha bangku. sira rai iha uma no iha sira nia familia. imi cek kada fulan sira nunka foti osan salariu iha bangku tanba osan ne ki’ik sira tau ba tabungan babain, sira so simu husi liur ‘katanya pemberian cuma cuma’.

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!