DILI, 21 outubru 2021 (TATOLI)—Governu liuhosi Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P) kontinua hatudu kompromisu ba meta Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) númeru 6 kona-ba garante disponibilidade bee-moos no saneamentu ba ema hotu, liuhosi melloramentu sistema bee-moos no saneamentu.
“Ita nafatin kontinua halo servisu melloramentu operasaun manutensaun ba sistema ne’ebé liga ba bee-moos no saneamentu no ita mós kontinua promove projetu foun sira ne’ebé Governu aprova ba bee-moos liuhosi orsamentu 2021 ne’ebé kuaze 34 projetu,” Prezidente Konsellu Administrasaun BTL, E.P, Carlos Peloi dos Reis, informa ba Agência TATOLI, iha Palásiu Governu, kinta ne’e.
Notísia relevante: Estudu Viabilidade Mak Garante Bee-moos
Entre projetu 34, iha balun tama ona iha faze dezeñu detalladu no Bill of Quantity (BoQ), enkuantu dreinajen iha ona prosesu validasaun dokumentu atu halo desizaun ba kanál enkosta, Mascariñas, no Villa-verde, bazeia ba retensaun Caicoli, no mós hadi’a drainajen balun iha sentru kapitál Dili, ne’ebé daudaun iha ona aprovizionamentu no hein prosesu avaliasaun dokumentu.
Esforsu ne’e hotu nu’udar kompromisu Governu Timor-Leste, ba aplikasaun ajenda Nasaun Unida tinan 2030 hodi investe ba ODS ho roteiru 17, ne’ebé aliña ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030, ne’ebé inklui mós ho kompromisu ema hotu iha direitu hanesan uza bee-moos no saneamentu.
“Komunidade ne’ebé asesu ona ba bee-moos liga polítika Governu ba meta ODS númeru 6, bazeia ba dadus sensu 2015, hatudu katak komunidade ne’ebé asesu ona bee-moos iha área urbana atinje 75% no iha rurál 68%, maibé ita hatene katak iha ema barak mak seidauk asesu ba bee-moos,” nia hateten.
Aleinde ne’e, ajustamentu implementasaun servisu públiku, liga ho atendimentu bee-moos no saneamentu tuir lei númeru 41/2020 loron 24 setembru, katak atribuisaun tarefa ba BTL atu jere bee no sanemanetu iha teritóriu tomak.
“Maibé dahuluk BTL tenke halo planu fazeadamente hanesan hadi’a sistema bee-moos iha urbana munisípiu no ba postu administrativu sira,” nia akresenta.
Kolabora ho parseiru hadi’a sistema bee-moos
Atu hadi’a sistema bee-moos, daudaun BTL kolabora ho parseiru sira hanesan UNICEF no Water aid, hodi ajuda liuhosi Planu Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) no sosiedade sivil.
“BTL rasik suporta no fó asisténsia ba tékniku NGO sira liuhosi Wash forum atu enkoraja nafatin sira hadi’a fazeadamente sistema bee-moos hahú hosi urbana to’o iha área rurál,” Carlos Peloi hateten.
Notísia relevante: ANAS, I.P ho parseiru realiza WASH forum diskute bee no saneamentu
Prezidente Konsellu Administrasaun BTL, E.P konsidera sistema bee-moos rurál hanesan sistema boot, tanba ne’e presiza haree fazeadamente.
“Dala ruma komunidade balun hela iha foho leten no bee-matan iha fali foho okos, maibé hakarak dada sa’e, entaun problema sira ne’e mak seidauk bele atine ba meta ODS,” nia hatutan.
Biban ne’e, Carlos Peloi husu ba parseiru sira hodi halo planu integradu hadi’a neineik sistema bee-moos, nune’e to’o tinan 2030 bele atinje meta ODS.
Daudaun ne’e ekipa téknika halo estudu viabilidade hadi’a sistema bee-moos iha área urbana sira, ne’ebé planu ba munisípiu Baucau, Manufahi, Viqueque no Lautém iha ona faze dezeñu detalladu.
“Bainhira dezeñu detalladu urbana ramata, ita hahú kedas ona dezenvolve área ba urbana sira, tanba ita hatene área urbana hanesan munisípu haat ne’e iha área luan, entaun ita hadi’a bazeia ba dezeñu detalladu no hadi’a fazeadamente, nune’e ikus mai bele atinje ita-nia meta hadi’a melloramentu sistema bee-moos iha munisípiu sira,” nia subliña.
Enkuantu, munisípiu seluk hanesan Aileu, Liquiçá, Ermera, Ainaro, Covalima no Bobonaro, daudaun iha faze halo estudu planu mestre, ne’ebé bainhira faze ne’e ramata, kompañia sei entrega reazultadu ba BTL, E.P hodi dezenvolve dezeñu detalladu hanesan ba munisípiu Baucau, Lautém, Viqueque no Manufahi.
Área rurál ne’e bazeia ba Planu Asaun Komunidade atu sai hanesan mata-dalan ida atu la’o tuir, tanba komunidade kontribui ba elaborasaun planu.
“Dezafiu ne’ebé ita enfrenta mak bee-matan sira ne’ebé iha área rurál iha na’in hotu, entaun atu dada ba suku sira han tempu, ne’e mós sai obstákutu atu atinje meta ODS,” nia haktuir.
Kona-ba saneamentu iha área rurál, daudaun ne’e BTL, E.P promove hela projetu 11 halo hariis-fatin públiku no lavandária iha área rurál.
“Agora ita-nia kompañia sira ne’ebé atu sai manan-na’in halo ona serbisu, espera tinan ne’e nia rohan bele ramata ona serbisu no restu espera bele konklui prosesu aprovizionamentu no bele hetan manan-na’in sira,” Carlos Peloi dehan.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina