iklan

NASIONÁL, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

AGM FONGTIL: hamutuk dezenvolve no reforsa ONG ne’ebé forte no krítiku

AGM FONGTIL: hamutuk dezenvolve no reforsa ONG ne’ebé forte no krítiku

Membru Konsellu Board Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL), Gaspar Afonso. Imajen Tatoli/Celestina Teles.

DILI, 26 novembru 2021 (TATOLI)—Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL), ohin realiza Anual Geral Meeting (AGM) ho tema “Hamutuk Dezenvolve no Reforsa ONG Ne’ebé Forte no Krítiku” iha Timor-Leste.

“Sosiedade sivil iha rai ida-ne’e, iha ita-nia konstituisaun RDTL mós dehan liberdade da imprensa iha artigu 40 no 41 hateten ema hotu-hotu iha liberdade atu hato’o nia hanoin no krítiku. Ita hotu hatene katak implementasaun orsamentu tinan ne’e seida’uk atinje nia porsentu ne’ebé tinan-tinan ita hotu hakarak,” Membru Konselho Board Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL), Gaspar Afonso, hateten ba jornalista sira iha salaun Luz Clarita, Bairo Farmoza, Dili.

Tanba iha pandemia COVID-19 nia laran dezenvolvimentu hotu-hotu paradu, Governu no institusaun hotu-hotu tau prioridade liubá COVID-19. Entaun, mai hamutuk iha ne’e atu haree no fó hanoin ba malu atu hadi’a no atu halo krítiku ida konstrutivu ba Governu, atu Governu bele halo dezenvolvimentu ne’e di’ak liután no nia benefisiu ne’e ba tebes povu atu povu sente duni orsamentu ne’ebé aprova kada tinan.

“Tanba, ita hotu hatene katak, iha tinan oin sei aprova tan billaun $1,6.75, entaun saida mak knaar sosiedade sivil atu halo, ami tenke sai liman-ain, matan, tilun ba povu. Ami tenke sai parseriu ne’ebé krítiku no konstrutivu no ami tenke halo kontrolu sosiál ida di’ak ba implementasaun sira hotu hosi Governu,” nia dehan.

Kona-bá totál membru ativu, nia esplika, daudaun ne’e membru Forum Organizasaun Naun Governamentál iha Timor-Leste hamutuk 230 resin, kompostu hosi Internasionál, Nasionál no Lokál.

“Ohin mai partisipa iha ne’e, organizasaun hamutuk 158 kompostu hosi Internasionál, Nasionál no Lokál. Nune’e, organizasaun sira-ne’ebé rejistu atu tama iha Organizasaun FONGTIL hamutuk 22, hosi Nasionál, Internasionál no Lokál,” nia dehan.

Iha enkontru ne’e, sei halo aprovasaun ba membru permanente no sei elemina sira ne’ebé la ativu ona. Tanba sosiedade sívil tenke konsisten, forte no sosiedade sívil ida-ne’ebé firme iha nia pozisaun, labele loke tiha organizasaun naran mak iha, atividade, ema no eskritóriu laiha.

Koordenadór Gabinete Apoia Sosiedade Sívil, Filipe da Costa, hateten sosiedade sívil ho nia definisaun sira hanesan parseiru krítiku ba Governu no Governu hotu-hotu, inklui Oitavu Governu konsiusionál iha nia programa ida ba Sosiedade Sívil, hanesan programa polítika no Parlamentu Nasionál mós iha programa ida ba sosiedade sivil.

“Iha Oitavu Governu nia programa iha 2.10 ne’e iha programa apoia ba sosiedade sivil. Ne’ebé, ha’u hanoin Governu hotu-hotu konsiénsia ba papel sosiedade sívil. Ha’u hakarak apela atu sosiedade sívil sira mais pró ativu liután, krítiku no inovativu liután iha sira-nia servisu hamutuk iha sosiedade sívilm” nia dehan.

Tanba, nia dehan, sosiedade sívil la’ós opozisaun maibé sosiedade sívil hala’o nia papél hanesan ema-ne’ebé atu fó hanoin no dudu nia opiniaun ba bens estar konstituente ne’ebé sosiedade sívil ida-idak defende.

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!