DILI, 03 dezembru 2021 (TATOLI)–Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, otimista katak Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 hanesan momentu importante ba Governu hodi hahú halo reajustamentu ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) tinan 2011 to’o 2030.
“Ami fiar orsamentu tinan ne’e, nu’udar oportunidade loloos dudu implementasaun liña boot no vizaun programa Governu, ne’ebé iha momentu importante ne’e ami komesa hala’o serbisu reajustamentu ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál no ami reafirma kompromisu sira ba implementasaun roteiru hosi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável sira,” Xefe Governu hateten iha ámbitu aprovasaun Proposta Lei OJE 2022, iha faze jeneralidade, iha sala plenária, Parlamentu Nasionál (PN), sesta ne’e.
Revizaun PED importante atubele atualiza, hadi’a no adapta tuir realidade ohin loron, nune’e bele sai hanesan dokumentu mata dalan ba Governu iha dezenvolvimentu ba oin tuir meta ne’ebé define, ho karatér independentemente, ne’ebé bainhira partidu sé de’it mak ukun, iha enkuadramentu legál atu guia Governu halo dezenvolvimentu tuir planu ne’e.
Razaun balun importante atu hahú prosesu reajustamentu PED 2011-2030, tanba planu ne’e liu ona faze tolu, ne’ebé faze dahuluk kurtu prazu tinan 2011-2016, faze daruak médiu prazu tinan 2016-2020, no faze datoluk longu prazu tinan 2022-2030, ne’ebé faze rua liu ona, agora tama iha faze datoluk, ne’ebé iha avaliasaun PED ne’e rasik hatudu katak iha progresu balun la’o hela, balun atinje ona, balun seidauk atinje no balun mós seidauk hahú durante tinan-10.
komisaun sei halo konsultasaun ba eis titulár, líder orgaun soberanu, líder Igreja Katólika, no konfisaun relijioza sira seluk, sosiedade sivil, partidu polítiku, setór privadu, autoridade lokál, parseiru dezenvolvimentu, péritu nasionál no internasionál, veteranu, juventude, grupu defisiente no vulnerável inklui komunidade, molok halo reajustamentu.
Notísia relevante: Reajustamentu PED 2011-2030 hodi adapta realidade ohin loron
Aleinde ne’e, Xefe Governu konsidera OJE 2022 nu’udar oportunidade hasa’e investimentu iha kapitál sosiál, edukasaun, formasaun profisionál, saúde, hela fatin no iha inkluzaun sosiál, hodi tau sidadaun iha sentru atividade governativa.
Iha oportunidade mós investe iha setór produtivu hanesan agrikultura, turizmu sustentável no ambientál, hodi hetan benefísiu hosi investimentu ne’ebé país realiza iha rede infraestrutura publika no iha konektividade.
“Loos duni oportunidade sira sei kontribui ba sustentabilidade finansa públika liuhosi diversifikasaun ekonómika, reforsu setór privadu, aposta iha dezenvolvimentu rurál no renova kompromisu ba boa governasaun hodi dezenvolve administrasaun públika ne’ebé transparente, efikás, efisiente liután, laiha desperdísiu, burokrasia no Governu eletróniku liután,” Xefe ezekutivu dehan.
Tuir PM, reprezentante povu sira bele iha oportunidade bolu atensaun ba Governu iha aspetu oioin ne’ebé tenke tetu ka korrije redasaun proposta ne’ebé sei iha hela apresiasaun.
“Ha’u agradese ba deputadu sira hotu, ba imi-nia partisipasaun séria, konstrutiva no empeñada durante loron-tolu iha debate jeneralidade, ne’ebé liu ona,” Taur tenik.
Governu ninia vontade firme hodi kontinua serbisu ho PN iha debate espesialidade, hodi alkansa konsensu nesesáriu sira, atu nune’e alterasaun sira ne’ebé atu introdúz bele fó kualidade di’ak liu iha versaun ikus proposta lei ne’e.
“Ami hein katak ita hamutuk bele hetan solusaun sira ne’ebé adekuada no nesesária liu, hodi hahú fali ho lais iha dalan foun ba kreximentu ekonómiku ne’ebé bele fó resposta konkreta no solidária hodi hasa’e povu nia kondisaun moris no dezenvolvimentu sustentável iha ita-nia país,” PM Taur salienta.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina