iklan

BOBONARU, HEADLINE

Bobonaru rejista avansu infraestrutura no hein podér lokál

Bobonaru rejista avansu infraestrutura no hein podér lokál

Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaru, Paulo Moniz Maia. Foto/Sergio da Cruz.

MALIANA, 20 Maiu 2026 (TATOLI) – Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaru, Paulo Moniz Maia, hateten komemorasaun Loron Restaurasaun Independénsia Timor-Leste ba da-24 sai momentu importante atu povu relembra luta no sakrifísiu atu hetan ukun-an.

Nia hateten katak Timor-Leste proklama independénsia unilateralmente iha 28 Novembru 1975, maibé legalmente restaura iha 20 de Maiu 2002, no agora kompleta ona tinan 24.

“Loron ida ohin ita komemora restaurasaun independénsia. Ohin, ita kompleta ona tinan 24″ Paulo Moniz Maia dehan iha komemorasaun data ne’e iha kampu futeból Maliana, munisípiu Bobonaru, ohin.

Tuir nia, durante tinan 24 independénsia, Bobonaru hasoru dezafíu barak, maibé kontinua hatudu progresu iha área infraestrutura, liuliu bee-moos, eletrisidade no estrada.

Nia esplika katak maioria estrada urbana iha Maliana tama ona ba bairu hotu-hotu no agora falta de’it postu administrativu sira balun.

“Projetu nasionál agora kontrata ona kompañia ba estrada Maliana-Kailaku, Ponte Marobo.  Projetu Lolotoe besik ona atu asina kontratu. Estrada trosu Lourba-Bobonaru bá Atsabe besik implementa, no trosu Batugadé-Balibó daudaun tau ona asfaltu”, nia dehan

Paulo Moniz mós hateten katak munisípiu Bobonaru preparadu ona atu simu podér lokál, no agora hein de’it avaliasaun finál husi Governu sentrál ne’ebé previstu hala’o iha fulan-Juñu.

“Ami iha esperansa katak iha tempu besik podér lokál sei mai iha Bobonaru atu ita rasik kaer iha ita-nia munisípiu, nune’e ita bele dezenvolve rai ida-ne’e ba future di’ak liu”, dehan.

Sekretáriu Konsellu Munisipál Kombatente Libertasaun Nasionál (CMCLN, sigla portugés) Munisípiu Bobonaru, Nicolau Moniz ‘Terus Lakiki’.

Sekretáriu Konsellu Munisipál Kombatente Libertasaun Nasionál (CMCLN, sigla portugés) Munisípiu Bobonaru, Nicolau Moniz ‘Terus Lakiki’, hateten ho selebrasaun Loron Independénsia ba da-24, Timor-Leste konsege halo progresu iha área oioin, maibé husu ba Governu atu kontinua hatán povu nia esperansa no kria oportunidade empregu ba joven sira.

“Ita hotu haksolok ho ukun-an ida-ne’e no tenke kontinua akompaña dezenvolvimentu atu lori ita-nia rai ba oin. Ita presiza hamenus dezempregu iha rai-laran. Governu tenke kontinua estabelese programa sira tuir povu nia espetativa”, nia dehan iha kampu futeból Maliana.

Iha sorin seluk, Xefe Suku Lour, Miguel Gomes Lopes, reforsa katak dezenvolvimentu ne’ebé la’o iha rai-laran iha mudansa signifikativa, tanba setór balun hanesan saúde, edukasaun no infraestrutura bázika kobre to’o ona área rurál, maski aldeia balun iha Lour sei falta eletrisidade.

“Governu presiza halo mudansa iha setór infraestrutura hanesan estrada, eletrisidade, bee-moos, saúde. Iha suku balun ami observa katak presiza hadi’a duni. Ha’u prefere mai ha’u-nia suku, eletrisidade aldeia tolu to’o agora seidauk asesu”, nia realsa.

Komunidade Bobonaru, David dos Santos Damião. Foto/Sergio da Cruz.

Komunidade Bobonaru, David dos Santos Damião, hato’o apresiasaun ba mártir sira, veteranu no joven sira ne’ebé sakrifika an ba independénsia Timor-Leste.

Nia avalia katak tinan 24 independénsia, dezenvolvimentu estrada estratéjiku balun iha Bobonaru hatudu progresu, liuliu estrada urbana iha Maliana. Maibé nia husu ba Governu atu kontinua kompleta infraestrutura iha postu administrativu sira atu fasilita movimentasaun ba atividade ekonómika.

“Iha postu balun presiza infraestrutura ida ne’ebé di’ak. Ami-nia esperansa mak karik estrada postu administrativu sira iha ona kontratu ho kompaña sira, favór aselera”, nia hato’o.

David mós husu atu fó atensaun ba área edukasaun, saúde, no infraestrutura bázika iha área rurál.

Iha fatin hanesan, reprezentante juventude Maliana, Joanina Gusmão da Costa, dehan nia sente orgullu ho progresu dezenvolvimentu Timor-Leste dezde 2002, liuliu iha área infraestrutura.

“Ita haree estrada, komunidade hotu sente nia progesu kapaas tebes. Kona-ba postu administrativu seluk, Lolotoe, Bobonaru no Kailaku, ita hein nafatin planu no programa husi parte kompetente”, nia dehan.

reprezentante juventude Maliana, Joanina Gusmão da Costa. Foto/Sergio da Cruz.

Joaninha mós husu Governu atu tau atensaun ba setor agrikultura, tanba importante atu garante moris povu nian iha futuru.

Bazeia ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Munisipál Bobonaru 2026-2030, dadus hatudu katak estrada nasionál iha distánsia 171 km, estrada munisipál 48 km no estrada rurál 444 km.

Atualmente, projetu estrada rurál pakote 39 pakote daudaun la’o hela. Husi númeru ne’e,
110.84 km besik atu ramata no sei falta tan 333.16 km atu kompleta.

Iha área bee-moos, husi totál aldeia 193 iha Bobonaru, falta aldeia 18 mak seidauk iha asesu ba bee-moos. Enkuantu, iha setór eletrisidade, kuaze suku hotu hetan ona asesu no espera iha tinan oin sei kobre aldeia hotu.

Notísia relevante: Bobonaru lansa projetu PNDS 56 no konstrusaun sala refeitóriu 19

Jornalista: Sergio da Cruz

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!