DILI, 16 fevereiru 2022 (TATOLI)—Komisaun A ne’ebé trata asuntu Justisa no Konstituisional iha Parlamentu Nasionál, deskute ona artigu hamutuk 51 ba proposta-lei orden ba advogadu sira iha espesialidade.
“Iha proposta lei ne’e iha artigu 101 no iha diskusaun espesialidade ami halo diskusaun to’o ona iha artigu 51,” Prezidente Komisaun A, Joaquim dos Santos, hateten ba Agéncia Tatoli iha Parlamentu Nasionál.
Durante diskusaun to’o iha artigu ne’e, ko’alia barak liu ba inkompatibilidade kona-ba advogadu ne’ebé profísional halo servisu asesória, purtantu sei la limita desde kumpre estatutu no la bandu advogadu atu halo kontratu ho instituisaun ruma fó advokasia.
Maibé, importante liu mak atu sai advogadu tenke ba inskreve iha orden no jurista ne’ebé la inskreve iha orden nia labele halo exersísiu advokasia no ho ida-ne’e asosiasaun advogadu sira ne’ebé existe ona to’o ohin loron, bainhira lei ne’e vigór sira tenke halo rejistu.
“Ida ne’e mak diskusaun naruk ida sira ba rejistu hodi rekuñese hosi Estadu” nia hateten.
Prezidente Komisaun A, hateten orden advogadu bainhira vigór atu regula ezisténsia advogadu sira iha Timor-Leste relasiona ho Tribunál, kliente no instituisaun Estadu, organizasaun internasionál.
Tuir ajenda Komisaun A nian, kinta (16/02) ne’e, kontinua hala’o diskusaun espesialidade ba proposta-lei orden advogadu iha munisípiu Aileu.
Tan ne’e, Deputadu Joaquim, hateten bainhira iha konsensu entre deputadu sira bele finaliza semana ne’e nia laran iha diskusaun espesialidade, hafoin ne’e halo relatóriu no paresér finaliza sei submete ba meza Presidente Parlamentu Nasionál hodi bele ajenda ba diskusaun no aprovasaun iha finál global.
Enkuantu, substánsia hosi Proposta-lei númeru 26/V/3ª, kona-ba orden ba advogadu sira-ne’e kona-ba regulasaun asesu no ezersísiu iha profisaun advogadu sira, inskrisaun no emisaun korrespondente sédula profisionál, ne’ebé asegura hosi Ministériu Justisa (MJ) liuhosi Konsellu ba Jestaun no Dixiplina iha Advokasia.
Proposta-lei ne’e komposta hosi artigu hamutuk ualu (8), anexu ida (1), kapítulu hamutuk sia (9), kontein ho artigu hamutuk 101.
Anexu ne’e komposta hosi kapítulu I kona-ba dispozisaun jerál ho artigu hamutuk 10, kapítulu II kona-ba órgaun Orden Advogadu Timor-Leste (OATL) iha sesaun I (dispozisaun jerál) ho artigu hamutuk 10, sesaun II (asembleia jerál) ho artigu neen (6), sesaun III (bastonáriu) ho artigu hamutuk rua (2), sesaun IV (diresaun) ho artigu hamutuk rua (2), sesaun V (konsellu jurizdisionál no fiskál) ho artigu hamutuk rua (2).
Kapítulu III kona-ba ezersísiu advokasia iha sesaun I (dispozisaun jerál) ho artigu hamutuk 15, sesaun II (inkompatibilidade no impedimentu sira) ho artigu hamutuk haat (4).
Entretantu, kapítulu IV kona-ba deontolojia iha sesaun I (prinsípiu jerál) ho artigu hamutuk neen (6), sesaun II (relasaun ho kliente) ho artigu hamutuk lima (5), sesaun III (relasaun ho tribunál) ho artigu hamutuk tolu (3), sesaun IV (relasaun entre advogadu sira) ho artigu hamutuk tolu (3).
Hosi parte kapítulu V kona-ba disiplina iha artigu hamutuk 10, kapítulu VI kona-ba rejime patrimoniál ho artigu rua (2), kapítulu VII kona-ba kooperasaun institusionál iha artigu ida de’it.
Nune’e mós kapítulu VIII kona-ba adgovadu no advogadu estajiáriu iha sesaun I (inskrisaun OATL) iha artigu hamutuk haat (4), sesaun II (inskrisaun atu sai advogadu) iha artigu hamutuk haat (4), sesaun III (estájiu no inskrisaun atu sai advogadu estajiáriu) iha artigu hamutuk hitu (7).
Kapítulu IX kona-ba dispozisaun finál iha sesaun I (responsabilidade kriminál no sivíl) iha artigu hamutuk tolu (3) no sesaun II (dispozisaun sira seluk) iha artigu hamutuk rua (2).
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




