iklan

POLÍTIKA

Deputadu PUDD: Edukasaun mak bele dezenvolve ema no Nasaun

Deputadu PUDD: Edukasaun mak bele dezenvolve ema no Nasaun

Membro Deputado PUDD, António de Sá Benevides”.Imajen/Egas Cristovão

DILI, 27 maiu 2022 (TATOLI)-Edukasaun no saúde nu’udar xavi importante ba Nasaun nian dezenvolvimentu, nune’e mós setór produtivu sira hanesan agrikultura no turizmu, esensiál tebes ba ukun nain sira hodi investe.

Atu hatene klean liu pontu situasaun sira ne’e, jornalista Tatoli halo entrevista eskluziva ho deputadu Partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokrátiku (PUDD), António De Sá Benevides, iha Parlamentu Nasionál, foin lalais ne’e.

Timor-Leste restaura ona independensia ba dala-20, konseitu dezenvolvimentu Nasaun ida ideál tuir PUDD mak oinsá?

Kompara ho ema karik hanesan joven ida iha vontade atu aprende buat-hotu no koko meiu hotu-hotu atu alkansa objetivu, Timor-Leste bele la’o ba oin.

Entaun iha buat balun la’o di’ak no balun la’o ladún di’ak. No kontinua halo reflesaun hodi haree ida ladi’ak presiza atu hadi’a.

Ita-nia lideransa no lider partidu sira mós koko meius oioin. Iha tempu anteriór Fretilin mesak, depois mai fali governu AMP 1 no AMP 2, depois AMP hamutuk fali ho Fretilin iha tinan 2015, estabelese tan AMP iha eleisaun antisipada, no AMP nakfera mosu fali governu ho plataforma.

Ita bele kompara ba feto no mane ida iha vontade hakarak atu esplora buat hotu-hotu, liuhusi prosesu namora molok atu harii uma kain ida, entaun Ita- nia governu seidauk tama iha faze forma uma kain ida ne’ebé metin di’ak. Ita sei tenta hodi deside meus ida ne’ebé bele metin liu, liuhusi maneira sira ita-nia liderasaun sira hala’o hela.

Ita nia dezenvolvimentu nasaun sei nafatin iha prosesu nia laran no seidauk la’o tuir nia dalan, maibé ita-nia objetivu finál mak hakarak atu lori nasaun Timor ba moris di’ak.

Ita ho konseitu ida katak, luta ona ba ita-nia soberania no mós agora ita buka lori povu ba moris di’ak.

Atu liberta povu tenke liuhusi dalan oinsá, ita hatene katak ita-nia luta ba ukun rasik-án durante tinan 24 iha prosesu ida ne’ebé naruk. Ita espera katak iha tinan lima oin mai tenke alkansa progresu ida di’ak liután.

Pesoalmente dezáfiu ne’ebé ita enfrenta maka, ema ida-ida sempre hakarak hatudu katak buat ne’ebé nia halo mak di’ak liu. Hotu-hotu hakarak hateten ida ha’u halo mak di’ak liu, entaun seidauk iha ispíritu ida atu konjuntu forsa ita nia koñesimentu, abilidade sira para ita hili ida ne’ebé mak sai dalan di’ak liu ba nasaun Timor-Leste.

Ida ne’e reflete ba indivídu inklui sira ne’ebé iha partidu, tanba  indivídu mak lori ida-ida nia karakter ba iha partidu no ida ne’e bele influensia desizaun tomak partidu nian.

Iha últimu tinan 20 ne’e, alokasaun orsamentu jerál Estadu (OJE) ba implementasaun programa governu nian, tuir perspetiva PUDD nian, reflete duni ba nesesidade povu nian ka lae?

Ita tama ona ba tinan 20, kuaze primeiru Governu konstitusionál to’o oitavu Governu konstitusionál, ita-nia lideransa, ita-nia governante sira sempre ko’alia kona-ba edukasaun mak sai xave ba dezenvolvimentu.

Kuandu ita kompara ba orsamentu ne’ebé mak aloka ba edukasaun ki’ik tebes, ema hotu foka ba iha infraestrutura, klaru katak infraestrutura bázika presiza atu diversifika ekonómia, maibé ida ne’ebé mak sai esensiál liu no forte liu mak tenke edukasaun.

Maibé ita haree katak ita iha ona ema barak formandu ona, no ita la nega maibé kualidade edukasaun seidauk másimu tanba ita ladun fó prioridade ba edukasaun, mezmu ita konsiente katak edukasaun save ba dezenvolvimentu maibé pakote orsamentu ba edukasaun ne’e seidauk másimu.

Ita haree ba dezenvolvimentu, ita la bele nega tanba infraestrutura ba eletrisidade la’o ona mezmu seidauk bele kobre iha aréa tomak no estrada barak ne’ebé hahú di’ak ona maibé edukasaun mak seidauk másimu.

Maske ba ita bele laiha buat hotu, ita bele laiha mina maibé ita nia ema matenek no iha rekursu umanu, ita nia ema mak bele halo osan hodi hatama retornu ba nasaun. Ema mak tenke matenek atu bele muda nasaun ne’e sai di’ak.

Natureza polítika no estratéjia ida oinsá tuir PUDD, atu governu define liuhusi elaborasaun konseitu dezenvolvimentu Timor-Leste?

Estratéjia di’ak atu hetan dezenvolvimentu ida di’ak tan ne’e mak presiza investe maka’as iha edukasaun. Bainhira, edukasaun ne’e di’ak, sei asegura dezenvolvimentu sei bele dezenvolve rasik an ho di’ak.

Ita presiza prodús rekursu umanu iha pontu tolu: prepara ema atu serbisu iha rai-laran, ida ita prepara ema atu serbisu iha rai-liur, ida ita prepara ema atu serbisu ba nia án rasik, hanesan ema sira halo negósiu, bainhira nia matenek nia bele kria empregu ba ema seluk no mós bele emprega nia án rasik.

Bainhira ema iha kualidade, entaun bele serbisu iha rai-laran no mós bele serbisu iha rai-liur, signifika bele serbisu iha pozisaun hanesan asesór internasionál iha ajénsia internasionál sira iha rai-liur tanba ita iha kapasidade.

Timor-Leste seidauk iha estudu konkretu ida atu identifika katak nasaun Timor-Leste nia demanda ba rekursu umanu iha aréa no kuantidade refere ba tinan lima to’o 10 oin mai.

Ita rekoñese katak, iha Timor-Leste ema estuda politíku no sai polítiku barak, maibé ita seidauk prodús ema ho kualidade espesífiku hodi halo serbisu ida aréa espesífiku nian.

Se-lae ba konstrusaun uma, ita presiza rekursu husi nasaun seluk hanesan indonézia no seluk tan. Tanba ema estranjeiru servisu ho kapasidade ida ne’ebé di’ak hodi hala’o serbisu ho di’ak no hatudu rezultadu pozitivu.

PUDD rekomenda atu bele iha kooperasaun entre liña ministériu tolu hanesan Ministériu Edukasaun, Joventude no Desportu (MEJD), Ministériu Ensinu Superiór no mós Fundus Dezenvolvimentu Kapitál Umanu atu identifika nesesidade mão de obra, nesesidade ba timoroan sira ne’ebé prontu atu serbisu iha tinan lima to’o 10 oin mai atu prepara sira ho di’ak hodi responde rekursu umanu ida kualifikadu.

Ita presiza akompaña estudante sira, hahú husi eskola iha sekundáriu to’o iha nivel universidade hodi haree kona-ba estudante ida nia ablidade, skill refere ba área ne’ebé bele foka estudante foti kursu tuir abilidade.

Bainhira nia tama universidade nia bele ona foti kursu ida ne’ebé asegura ba nesesidade merkadu hodi responde ba nasaun nia presiza. Ezemplu Timor-Leste seidauk iha instituisaun ruma ne’ebé define ona katak iha tinan lima oin mai Timor-Leste presiza pilotu hamutuk 20, no iha tinan lima to’o 10 presiza dotór 2.000.

Ita mós labele lori universidade ne’ebé ho títulu hanesan maibé tenke diferente, Ita la presiza investe maka’as iha diplomata, tanba nasaun Timor-Leste la presiza diplomata barak.

Ita rekomenda ba governu atu kria polítika ho métodu no estratejia ida di’ak atu prepara ita-nia rekursu umanu sai kualifikadu iha futuru, hahú kedas hosi eskola iha ensinu sekundáriu.

Ita presiza tebes atu loke universidade ida bele garantia ba estudante hetan serbisu iha futuru tanba iha universidade barak iha Timor-Leste barak gradua tiha sai dezempregu permanente.

PUDD observa katak ema barak involve án iha vida polítiku, la’ós vontade atu dezenvolve nasaun ne’e, maibé nia tama polítiku tanba dezempregu no atu bele hetan oportunidade serbisu, ida ne’e nu’udar problema ida ne’ebé ita hasoru.

Iha ema barak eskola iha rai liur gradua S1, S2 no S3 maibé la hetan serbisu, tanba nia la bele involve án iha partidu ou vida polítiku.

Governu hili ema, maibé involve iha polítiku mak bele serbisu, tanba esforsu ba partidu. Ba ema matenek sente katak se presiza nia rekursu bele apoiu la’ós tanba haree ba kór. Maibé infelizmente ema labele uza tanba partidu. Mentalidade ida ne’e presiza hadia.

Iha diskursu iha Parlamentu Nasionál, PUUD hato’o ba Primeiru Ministru katak atu dezenvolve nasaun ne’e la bele haree ba kór partidu. PUDD la importa ba deferénsia iha nasaun maibé bainhira pesoál ruma iha kapasidade atu bele serbisu sei bele utiliza rekursu. Ita tenke reflete ba ema barak ne’ebé mate tanba sakrifika sira nian án ba nasaun ida ne’e bele hetan independénsia.

Ita presiza aloka ema tuir nia abilidade labele tanba ema refere belun di’ak ou iha partidu ida de’it. Dala ruma bolu ema la ho kualidade hodi halo servisu. Ema balun remata de’it eskola iha nivel primária no sekundáriu bele sai asesór, maibé ema balun gradua  to’o mestradu mós labele hetan serbisu.

Ida ne’e la’ós fatór prinsipál hodi halo dezenvolvimentu nasaun la’o la di’ak, maibé ida ne’e hanesan barreira ida hodi difikulta ba progresu dezenvolvimentu nasaun nian, ida ne’e PUUD la inventa maibé ko’alia tuir realidade ne’ebé nasaun ne’e enfrenta.

Foin lalais, Primeiru Ministru substitui membru governu balun, ita observa katak la’ós membru governu hirak ne’e la matenek maibé sira presiza rezerva hodi troka foun tuir interese polítiku karik.

PUDD hakarak agradese ba Primeiru Ministru tanba foti desizaun ida ne’e. Maibé ha’u mós lakohi atu ofende fali sira, tanba desizaun troka sira tanba iha konsensu polítika PLP nian.

Atu hateten bainhira atu serbí ou serbisu ba nasaun ne’e labele haree ba kór. Ita presiza separa tempu atu bele ko’alia asuntu sira, hanesan lori segunda to’o sesta ita tenke ko’alia kona-ba asuntu nasaun nian, maibé iha sábadu no domingu ita bele ko’alia kona-ba asuntu partidu nian.

Tuir relatóriu Organizasaun Mundiál ba Ai-han (WFP), OJE kada tinan aloka ba setór edukasaun no saúde sei kontinua implika ba kualidade edukasaun no prestasaun serbisu, tuir PUDD, problema ne’e mosu tanba fatór saida?

Ha’u nia hanoin tuir analiza husi WFP nian ne’e razuavel,  tanba ema observa hela no WFP konta ita nia progresu ne’e haree liu husi ema nia nivel edukasaun, ita iha S1, S2 no S3, númeru de’it seidauk bele garantia maibé tenke kualidade mós. Tanbá ne’e presiza iha investimentu ba ita-nia eskola sira ne’e mak tenke aumenta, profesór/a sira-nia nivel. Se-lae ita ko’alia de’it no alokasaun orsamentu ladún másimu sei afeta ba kualidade. Kuantidade sei laiha problema maibé kualidade ne’e sei sai problema.

Konserteza edukasaun ligadu tebes ho saúde, tanba atu hetan edukasaun ida kualidade tenke iha saúde ne’ebé di’ak. Atu asegura saúde di’ak tenke hetan edukasaun hodi bele hatene kuidadu saúde ho di’ak. Tanba ne’e edukasaun no saúde ne’e sempre ligadu ba malu no kualidade ema nian sei mosu husi fatór rua ne’e.

Tuir PUDD, estratejia oinsá mak bele kontribui reseita doméstika?

Ita ko’alia kona-ba reseita ne’ebé kontribui ba kofre Estadu mak investimentu iha aréa turizmu; aréa potensiál sira, Kristu Rei. Governu investe ona osan barak hodi dezenvolve di’ak fatin refefe maibé seidauk kontribui reseita ba Estadu, ema sei nafatin tama gratuitu, governu tenke kria mekanizmu ba taxa, atu ema ne’ebé visita fatin ne’e tenki selu.

Hanesan agora bainhira ita para karreta ou motor iha fatin estasionamentu públiku ita selu ona quarter tanba saida mak iha aréa Kristu Rei seidauk bele selu taxa.

Ida ne’e nu’udar mekanizmu simple ida atu governu bele rekolla taxa ba kofre Estadu hodi kontribui ba reseita.

Selu taxa ne’e nu’udar maneira ida atu eduka komunidade iha responsabilidade no salva sasán prioridade sira. Aréa potensiál ba turizmu relijiozu, foho Ramelau to’o oras ne’e ema ne’ebé ba vizita  seidauk bele selu taxa.

Entaun presiza tebes atu halo sirkulasaun orsamentu, liu husi vizitante sira selu ba fatin sira vizita hodi hatama ré tornu ba eskola no Estadu hasai fali osan hodi selu seguransa sira ne’ebé hein fatin refere. Tempu ona atu ita bele implementa buat hotu hodi selu fatin ne’ebé mak potensiál, labele buat hotu tenke gratuitu de’it.

Problema ida mak oras ne’e seidauk iha dadus kona-ba osan hira mak kontribui ona ba liu rekolla taxa ki’ik ne’e.

To’o oras ne’e Parlamentu Nasionál rasik seidauk simu relatóriu husi parte kompetente husi governu kona-ba rekollamentu ba taxa ki’ik sira ne’e, parlamentu hetan de’it relatóriu kona-ba reseita bo’ot husi fundu mina rai no seguransa sosiál.

Inisiativa Ida ne’e tenke maihusi membru parlamentu sira atu bele simu relatóriu husi reseita ki’ik sira. Maibé parlamentu nasionál sei tetu ba kapasidade komunidade nian no governu mak tenke hatene oinsá implementa programa ida ne’e.

Joven sira kontinua enfrenta kampu servisu, tuir PUDD nian haree ne’e problema saida?

Hanesan ha’u salienta ona katak presiza tebes ba governu atu investe maka’as iha setór edukasaun. Edukasaun nu’udar fonte ba buat hotu.

Bainhira ema kualifikadu bele hetan osan ho fasil maibé ema ne’ebé la kualidade, nia so bele simu de’it osan maibé la bele halo osan tanba laiha abilidade atu hetan osan.

Problema PUDD identifika mak presiza tebes investe ema ne’ebé iha abilidade tuir nia espesialidade serbisu katak ema tenke iha esperiénsia serbisu ne’ebé adekuadu ho nia kursu ne’ebé nia foti.

Governu rasik mós seidauk prepara kampu serbisu ba timor-oan atu bainhira gradua iha universidade bele liga kedas ba kampu traballu.

Ita presiza iha edukasaun ida kualifikadu maibé presiza mós saúde tenke di’ak mos. Oras ne’e Timor-Leste dependente maka’as ba reseita mina, maibé bainhira atu diversifika ekonomia presiza tebes ita investe mós iha aréa turizmu no infraestrutura bázika.

Setór hirak ne’e iha ligasaun atu bele rekolla reseita ba Estadu, maibé presiza investimentu di’ak tanba ne’e presiza ema matenek para investe iha setór hirak ne’e.

Tuir PUDD, governu presiza halo investimentu maka’as iha aréa saida no oinsá garante nia rétornu, tantu ekonómia sosiál no kultura?

Timor-Leste nasaun ida ne’ebé konsidera nia populasaun sira maioria moris ho vida agrikultór, maibé aréa agrikultura sei ki’ik tebes tanba iha rai barak sei abandona hela, tanba ne’e Governu presiza investe no dezenvolve aréa agrikultura.

Agrikultura, ita presiza haree mós kona-ba barrajen, irrigasaun, jestaun fornesimentu bee ba natar, presiza asegura agrikultura nia volume produsaun aumenta, governu tenke intensiva agrikultór sira.

Governu tenke prepara kondisaun ba grikultór sira atu bele prodús ai-han rezerva husi rai-laran atu responde ba konsume nasionál bainhira enfrenta krize globál, ita bele konsume ai-han rai laran.

Agrikultura iha ligasaun ho turizmu, beleza hosi toos no natar sira bele sai aréa turizmu. Aréa ne’e bele atrai turista sira ba vizita fatin refere hodi gasta sira-nia osan hodi haree maneira ema kuda natar tanba nasaun seluk ema la kuda natar tradisionál hanesan iha Timor-Leste.

Turizmu mós liga ho kultura no uma lisan timor nian ne’ebé bele mós sai nu’udar prosperidade kultura hodi bele halo osan. Maibé ita mak tenke iha mentalidade negósiu nian. Presiza ema ne’ebé iha abilidade jestór hodi manage.

Konstrusaun portu Tibar ne’ebé la’o daudaun presiza tebes tanba la’ós sasán importasaun de’it mak sei mai liu husi portu tibar, maibé bele mós sai fatin ba ema nasun seluk bele mai vizita Timor.

Portu Tibar, aeroportu Oeusse no aeroportu Dili tenke dezenvolve ho di’ak atu atrai komunidade internasionál mai vizita timor no bele sai fatin transit nian ema halo viajen ba nasaun seluk. Timor tenki sai fatin ne’ebé mak bele prodús osan, la’ós prodús de’it polítiku ne’ebé mak ko’alia maibé la halo osan.

Maibé agora daudaun ne’e, Governu fó subsidíu ba veteranu sira, no foin lalais aprova tan orsamentu ba veteranu 0-7, maioria veteranu moris ho agrikultór, ida ne’e mentalidade atu halo serbisu nu’udar agrikultór menus tanba ema iha osan atu sosa foos duke halo to’os no natar.

Governu iha hanoin di’ak maibé nia problema sei mosu iha nia ezekusaun ba orsamentu refere. No mós ba veteranu no 8-14 ne’ebé hetan kua sira nia osan kada fulan $30 maibé governu laiha kontrolu ba osan refere no la iha relatóriu kona-ba osan refere to’o ona milliaun hira. Tuir loloos osan ne’e bele fila fali ba sira atu bele dezenvolve ba sira nia to’os no natar.

Diferente subsidiu ba difisiente no idozu sira mak PUDD no bankada sira seluk propoin $30 ba $50. Idozu labele dezenvolve osan maibé subsidiu ba veteranu ne’e presiza iha sustentablidade ba sira-nia oan sira-nia futuru.

Tanba ne’e desizaun hotu ne’ebé mak governu hasai tenke sukat ba nia impaktu. Ita presiza iha agrikultura sustentavel ida, signifika katak bele garante no kontinua sustenta nafatin no ida ne’e presiza kria bee-lihun, prepara bee ba produsaun iha to’os no natar iha tempu naruk. Ida ne’e mós liga ho nutrisaun ema han ai-han lokál iha nutrisaun ida boot tebes no di’ak ba saúde.

Nune’e osan subsidiu ba veteranu ne’e dupla tiha tanba kada ministériu ida-ida implementa nia programa presiza destinge kada projetu sira.

Jornalista       : José Belarmino De Sa

Editora           : Nelia Borges Rosario

iklan
iklan

2 Comments

  1. Agradese no apresia tebes ba ita-boot sira nia serbisu hamutuk entre jornalista ho Deputadu bankada PUDD ne’ebé mak dada lia kapaas los .
    Ho respeitu atu husu de’it ba belun jornalista sira ne’ebé mak serbisu kona-ba asuntu edukasaun nian. Bele hato’o mos preokupasaun professor/a voluntario sira ne’ebé ko’alia isu tia ona kona-ba atu rezolve problema ida ne’e maibe to’o agora laiha kontinusaun kona ba ida ne’e. Ami husu ajuda ba belun Jornalista sira mak bele hatutan informasaun ne’e. Se laiha pergunta ha’u hanoin sira ne’ebé haree kona-ba asuntu ida ne’e sira sei tur nonok hela, se belun sira husu pergunta ba sira, sira foin hakfodak hodi resposta maibé dalaruma ko’alia buat ne’ebé la tuir realidade.
    Karik bele belun jornalista sira bele koko tok hakbesik an ba ministerio edukasaun atu husu tok informasaun ida ne’e obrigado.

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!