DILI, 06 jullu 2022 (TATOLI)-–Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM), Florentino Soares Ferreira, hateten, Timor-Leste dezmente ho empreza konsórsiu iha kampu petrolíferu Greatre Sunrise, Woodside ne’ebé hakarak dada kadoras bá Austrália.
“Governu nia pozisaun klaru, ema hotu bele deklara-nia pozisaun, tanba Woodside deklara ona pozisaun atu dada kadoras ba Austrália, maibé Timor Gap, E.P nia pozisaun atu dada mai Timor-Leste, no Governu nia pozisaun firme dada mai Timor-Leste. Tantu ne’e laiha prejuizu ba negosiasaun ne’ebé kontinua la’o, ita kontinua hatuur enkuadramentu legál, fiskál, no enkuadramentu tomak ne’ebé ligadu ho reguladora nian, ita-nia kalendáriu ne’ebé iha to’o fim tinan ne’e, espera katak bele hatuur buat sira ne’e hotu, hafoin ita avansa ho konseitu dezenvolvimentu, ne’ebé bainhira planu hetan aprovasaun, bele avansa ho planu dezenvolvimentu,” Prezidente ANPM hateten liuhosi konferénsia imprensa iha auditóriu ANPM, Aitarak-laran, kuarta ne’e.
Notísia relevante: ANPM iha alvu tinan ne’e kompleta enkuadramentu legál-fiskál Greater Sunrise
Durante ne’e razaun empreza Woodside hakarak dada kadoras ba Austrália ho tanba konsidera bainhira dada kadoras mai Timor-Leste, komersialmente la viável no Timor-Leste laiha kompradór.
“Maibé Timor-Leste dezmente hotu. Aleinde ne’e, sira preokupa mós kestaun investimentu, maibé iha ajénsia investimentu finanseiru barak ne’ebé balun apresia Timor-Leste. Sira hakarak investe ba projetu Greater Sunrise tanba koñesidu ho merkadu gás ne’ebé maka’as, pur tantu ema-nia interese iha projetu gás a’as tebes, ita iha ajénsia finanseiru balun hakarak apoiu,” nia akresenta.
Investidór estranjeiru sira konsidera Timor-Leste hanesan Greenfield ka kampu foun, ne’ebé bainhira atu dezenvolve iha Timor-Leste sei hahú buat hotu ho zero, ne’ebé pozisaun hanesan iha Austrália tanba antes ne’e planu atu uza Darwin LNG.
“Maibé agora sira mós tenki tama iha Greenfield tanba Darwin LNG ita asegura ona ho empreza Santos atu avansa ba projetu Carbon Capture and Storage (CCS), portantu sira sei labele uza kadoras Bayu-undan ne’ebé dada ba Darwin LNG atu sai hanesan kadoras ne’ebé sei utiliza ba Greater Sunrise, entaun sira sei iha pozisaun hanesan hotu,” Florentino esplika.
Iha partisipasaun boot liu iha konsórsiu Greater Sunrise
Prezidente ANPM konsidera kestaun ne’e hatudu katak Timor-Leste komesialmente kompetitivu, téknikamente viável, no iha ona estudu lubuk ne’ebé hatudu ona rezultadu, ne’ebé razaun sira laiha relevánsia tanba Timor-Leste iha pozisaun di’ak liu, tanba iha partisipasaun 56,56% iha Greater Sunrise, ne’ebé kontempla interese nasionál atu dada kadoras mai Timor-Leste.
“56,56% partisipasaun Timor GAP nian hatudu ba empreza katak sei iha podér atu dita liu projetu ne’e dezenvolve iha ne’e (Timor-Leste). Timor GAP hanesan empreza estatál, klaru dezenvolvimentu iha Timor-Leste, ne’ebé ita-nia pozisaun hotu hatudu katak ita forte, tanba ne’e bainhira Woodside hakarak mantein de’it iha upstream, avontade maibé Timor-Leste sei esforsu atu investe iha kadoras, investe iha TLNG, atu nune’e ita bele hetan dezenvolvimentu ba Greater Sunrise iha ita-nia rai,” nia otimista.
Aleinde ne’e, dezenvolvimentu Bayu-undan momentu ne’ebá dada ona ba Austrália tanba Timor-Leste momentu ne’ebá laiha situasaun favorável, enkuantu agora iha situasaun ne’ebé favoravel ein termu komesialmente, téknikamente, merkadu investimentu no buat hotu iha.
“Tanba ne’e laiha razaun atu dada tan ba Austrália. Austrália mós agora difisil loke planta LNG ida, pur tantu ba empreza sira atu loke planta LNG iha Austrália ne’e iha rekezitu a’as tebes, Woodside nia projetu kárbora mós difisil tebes atu avansa iha Austrália, entaun Timor-Leste únika opsaun atu dezenvolve Greater Sunrise hodi dada kadoras no harii planta LNG iha Timor-Leste. Ita esforsu ba ne’ebá tuir tratadu mós ami hanesan Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál mak hanesan autoridade dezignada,” nia dehan.
ANPM lokalizadu iha Timor-Leste tanba ne’e sei esforsu defende tomak projetu atu dezenvolve iha rai-laran hodi bele kontrola, superviziona di’ak liu, no justu liu atu kampu ne’e dezenvolve Timor-Leste mak sai na’in ho proporsaun a’as tebes.
Notísia relevante: Projetu CCS sai alternativa bainhira mina iha kampu Bayu-undan maran
“Timor-Leste mós agora la’ós país ne’ebé marjinalizadu, ita sei sai lider iha CCS, ida-ne’e ita sei fó vantajen lubuk ida ba kampu lubuk ida ne’ebé iha tasi Timor, Austrália, no Indonézia atubele esplora. Tanba ne’e, Timor-Leste la’ós ona iha tinan 1975, la’ós ona tinan 2002, maibé Timor-Leste iha tinan 2022 preparadu no prontu atu dezenvolve Greater Sunrise ba benefísiu povu iha ekonomia rai-ida ne’e,” nia afirma.
Tempu badak sei asina kontratu fahe produsaun
Estadu Timor-Leste liuhosi Timor GAP, E.P hola parte iha konsórsiu Greater Sunrise, ho partisipasaun maioria reprezenta 56,56%, Woodside (operadora) 33,44% no Osaka Gas 10%.
“Konsórsiu iha Greater Sunrise iha tolu de’it, laiha tan empreza seluk. Ita sei avansa diskute enkuadramentu legál no fiskál, ne’ebé daudaun iha hela ezbosu finál ona, espera katak tempu badak ita bele asegura asinatura ba kontratu fahe produsaun hodi nune’e ita bele avansa,” nia tenik.
ANPM nia alvu iha fim tinan ne’e ka inísiu tinan oin bele konklui, nune’e bele asegura hodi empreza tolu ne’e hatama konseitu no planu dezenvolvimentu ba kampu, ne’ebé momentu ne’ebá mak sei deside dada kadoras mai Timor-Leste no dezenvolve planta LNG. Klaru sei iha rezisténsia hosi empreza hanesan Woodside,” nia salienta.
Tuir tratadu fronteira marítima iha anexu B, artigu 2, hatuur kona-ba Greater Sunrise nia estatutu ne’ebé partilla persentajen, katak bainhira dada kadoras bá Austrália mak Timor-Leste hetan 80% no Austrália 20%, enkuantu dada mai Timor-Leste hetan 70% no Austrália hetan 30%.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina