iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

Governu iha kompromisu harii Biblioteka Nasionál atu konserva livru

Governu iha kompromisu harii Biblioteka Nasionál atu konserva livru

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, akompañadu hosi Membru Governu no entidade relevante sira hala'o lansamentu fatuk dahuluk ba konstrusaun Biblioteka Nasionál iha Hudi Laran, Bairru Pite, Dili, tersa (19/07). Imajen Tatoli/Francisco Sony..

DILI, 19 jullu 2022 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, sente onradu bainhir asiste inísiu obra konstrusaun biblioteka nasionál Timor-Leste nian tanba Governu iha kompromisu atu prezerva no valorize patrimóniu kulturál liuhosi kjonsevrasaun livru no publikasaun sira seluk.

Notísia Relevante: Rezultadu konkursu konstrusaun biblioteka nasionál fó sai tinan ikus 2021

“Kompromisu ne’ebé halo ona iha momentu lansamentu fatuk dahuluk, iha loron 15 fulan-agostu tinan 2017, hodi fó ba nasaun no instituisaun ida ho devér hodi prezerva, defende no valóriza patrimóniu kulturál Timor nian, liuhosi konservasaun ba livru, jornál, revista no publikasaun sira seluk, ne’ebé ninia kolesaun sei disponivel ba sidadaun, estudante, peskizadór, investigadór no turista sira-ne’ebé mai vizita Timor-Leste,” Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hateten iha nia diskursu ba lanasamentu konstrusaun bibliotéka nasionál iha  Hudi-Laran, Bairru Pite, Dili, tersa ne’e.

Promesa ida-ne’e presiza tebes apoiu finanseiru hosi empreza petrolífera ENI S.p.a., ne’ebé Governu agradese tebes ba kompromisu sosiál no kulturál ne’ebé asume ona durante esplorasaun Kampu Petrolíferu Kitan 06-105 nian, ne’ebé atribui osan millaun $10 hodi konkretiza projetu ida-ne’e.

Projetu ida-ne’ebé maske hasoru obstákulu iha tinan sira ikus ne’e, tanba inserteza hosi polítika hosi restrisaun pandemia COVID-19 no hosi períodu dezastre naturál ne’ebé tutuir-malu, la impede avansu iha nível tékniku hosi estudu konsultória nian.

Dezenvolvimentu projetu arkitetóniku no operasionalizasaun estrutura ne’ebé iha lideransa Autoridade Nasionál Petróleu no Minerá (ANPM) nian ne’ebé sei jere no superviziona kualidade konstrusaun nian, tuir padraun ENI nian no prátika internasionál ne’ebé di’akliu.

“Kompromisu ida hodi valoriza patrimóniu kulturál Timoroan, ne’ebé tuir ezemplu Biblioteka Nasionál hosi nasaun sira-ne’ebé dezenvolvidu liu ho intensaun atu promove iha prátika direitu asesu ba edukasaun no kultura ne’ebé prevee hosi Artigu da-59 Konstituisaun RDTL nian, liuhusi defeza ba kriasaun kulturál, rekolla no depózitu ba obras ne’ebé publika hosi autór Timoroan sira no obra sira-ne’ebé promove diversidade kulturál, literária, téknika ka sientífika, iha espasu ida-ne’ebé sei sai duni plataforma ida ba kriasaun no partilla koñesimentu nian,” nia dehan.

Obra esensiál ida ba estratéjia prazu naruk nian, hodi kontribui ho ativu ba konkretizasaun objetivu nasionál boot, ne’ebé prevee ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN 2011-2030) nian no transfere ona ba Programa Governu Nasionál VIII nian ne’ebé prevee konstrusaun ba rede Biblioteka ida (nasionál, munisipál no rejionál), ne’ebé sei destaka papél importante livru, peskiza no investigasaun sientífika nian hodi hetan kompeténsia ba leitura no eskrita.

“Pasu importante no dahuluk hodi fó Timor-Leste infraestrutura esensiál lubuk ida ba funsionamentu ne’ebé di’ak iha setór transversál kultura no patrimóniu tradisionál nian. Iha futuru sei integra muzeu nasionál ida, sentru no jardín kulturál no mós akademia ida ba arte no indústria rekreativa, ne’ebé promove atu hamosu artista no autór timoroan foun sira, ne’ebé sei kontribui duni ba rikusoin identidade kulturál país nian no ba sentimentu patriótiku ita-nia Povu nian,” nia dehan.

Ho sentimentu ida, katak ho realsa diversidade kulturál no linguístika Timor nian, ho objetivu atu destaka liután importánsia patrimóniu kulturál no artístiku Timor nian (iha literatura, iha pintura, iha múzika, iha dansa, iha teatru, iha audiovizuál, iha soru-tais, iha artezanatu no seluk tan.

Aleinde ne’e, Xefe Governu ne’e hateten biblioteka fatin atu konserva livru tanba livru loke odamatan ba mundu foun no realidade foun, tanba ne’e labarik ka foinsa’e sira ida-dak tenke iha livru ida iha sira-nia liman hanesan uluk rezistensia sira iha ai-laran kilat ida iha sira-nia liman hod halo funu.

“Iha tempu Luta Libertasaun Nasionál, militár ida-idak iha ninia kilat. Iha tempu Luta ba Dezenvolvimentu Nasionál, labarik ka foin-sa’e ida-idak tenke iha livru iha sira-nia liman hanesan kilat atu konkista sira-nia mehi no ksolok. Oferese mós ba sira posibilidade atu sai pensadór krítiku, prepara sira atu moris nu’udár sidadaun ne’ebé responsavel ba destinu ita-nia Nasaun nian,” Xefe Governu ne’e hateten.

Jornalista : Nelia Fernandes 

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!