DILI, 01 agostu 2022 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten tempu ona atu halo rekonsiliasaun entre timoroan iha Timor Osidentál ho timoroan iha Timor-Leste hodi hatudu Timor-Leste nia onestidade kona-ba rekonsiliasaun.
Notísia Relevante: PN apoiu Horta halo rekonsiliasaun ho timoroan iha Timor Osidentál no TL
“Ha’u -ia hanoin tempu to’o ona atu hatudu duni Timor-Leste nia onestidade kona-ba rekonsiliasaun,” Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten ba jornalista sira iha edifísiu SAMES, I.P, Kampung Alor, Dili, segunda ne’e.
Laureadu Prémiu Nobel ba Paz ne’e ninia preokupasaun, ba timoroan hirak ne’ebé sira-nia naran tama iha lista krime sériu oinsá mak taka tiha prosesu ne’ebé loké iha tinan 2000, iha tempu Nasaun Unida nian to’o agora loké nafatin.
“Sira-ne’ebé prosesu naran iha tenke taka. Purtantu ne’e mak ha’u-nia filozofia no hanoin tempu to’o ona atu hatudu duni Timor-Leste nia onestidade kona-ba rekonsiliasaun,” nia hateten.
Foin lalais ne’e, Prezidente Repúblika hala’o vizita Estadu ba Indonézia, iha tempu hanesan hasoru malu mós ho lidér timoroan pro-autonomia iha Jakarta no Kupang hanesan Eurico Guterres, Francisco Xavier Lopes da Cruz, Basílio dias de Araújo no Joanico Belo, alieinde hasoru malu mós ho timoroan sira seluk iha Kupang.
Biban ne’e, PR Horta partilla mós kona-ba dokumentu fraternidade umana ho kestaun ne’ebé timoroan sira-ne’ebé daudaun ne’e hela iha Timor Osidentál hakarak fila mai Timor-Leste.
“Tinan 20-resin sira-nia kontribuisaun di’ak loos ba rai ida-ne’e moris hakmatek. Sira iha Kupang, Atambua-Indonézia tinan 20-resin ona sira la halo problema ida ba rai ida-ne’e, la’ós sira mak kria problema iha bairru sira iha Dili ne’e no grupu arte marsiál sira. Nune’e tempu to’o ona sé mak hakarak fila bele fila, ne’e individuál ona ho konsiénsia,” Ramos Horta hateten.
Notísia Relevante: PN aprova rezolusaun adota deklarasaun Pás Mundiál ho unanimidade
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes
Assunto ida nee laos presidente no politiko sira nia decisaun, Povo tenke iha plebescito ida hatete Povo nia hakarak. Depois de akordo o Povo nia decisaun, tribunal tenke Julia. Assunto ne melindroso boot ida especialmente eurico nia hahalo.
Timor nee Rai Lulik,husik ba Rai lulik mak julga ema sira nee ,nebe faan tia Rai lulik nee ba rai seluk ikus mai hela hamutuk fali ho ema sira nebe maka defende rai lulik nee,sira tenki manu ain no husu deskulpa ba lulik no matebian sira nebe maka sira halo terus no mate ona iha mundu seluk,nune sira sei hetan bensaun matak malirin no sai patriotismo Timor oan ida diak liu tan.Viva Timor Leste ukun rasik aaan