DILI, 17 agostu 2022 (TATOLI)—Amu Papa Francisco hato’o karta ida ba Estadu Timor-Leste liuhosi embaixada Timor-Leste iha Itália atu hala’o audiénsia espesífiku ho órgaun soberania haat iha Timor-Leste.
Reprezentante Vátikanu iha Timor-Leste, Núnsiu Apostóliku Monseñor Marco Sprizzi, kuarta ne’e (17/08), hala’o enkontru ho Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, akompaña hosi Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento ho Vise Prezidente PN, Luís Roberto, hodi hato’o mós karta Amu Papa nian ba segundu órgaun soberania ne’e.
Reprezentante Vátikanu ne’e ko’alia kona-ba partisipasaun Parlamentu Nasionál nian ba iha serimónia konsistóriu investidura Kardeál, Dom Virgílio do Carmo, SDB, nian iha Vátikanu, Roma iha 27 agostu 2022, ne’ebé PN mós sei reprezenta hodi hola parte partisipa iha eventu refere.

“Liuhosi enkontru ohin ami mós simu informasaun katak iha loron 05 agostu Santu Padre haruka karta ida ba ita-nia embaixada Timor-Leste nian iha Itália katak Santu Padre hakarak iha audiénsia espesífiku ida ho órgaun soberanu sira Timor-Leste nian,” Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento, informa ba jornalista sira hafoin ramata enkontru iha Parlamentu Nasionál.
PN hanesan reprezentante povu Timor-Leste tomak nian iha ne’ebé povu Timor-Leste maiória ho relijiaun katólika, nune’e sei hola parte iha audiénsia ne’ebé inísia hosi Amu Papa ho alta entidade sira.
“Karta ne’e mós ba iha embaixada Timor iha Itália, ho nune’e mak ohin ami foin rona informasaun ho verbalmemte no Parlamentu Nasionál mós hakarak oportunidade ida-ne’e asiste audiénsia Santu Padre nian ho alta entidade Timor-Leste nian,” nia dehan.
Tuir planu, delegasaun PN sei dezloka no sai hosi Timor-Leste iha loron 22 agostu, nune’e bele to’o iha Itália iha loron 24 agostu no iha loron 25 agostu bele partisipa audiénsia ne’e.
Hosi parte delegasaun PN sei Xefia hosi Vise Prezidente PN, Maria Angelina Sarmento, no akompaña Segundu Prezidente PN, Luís Roberto, Sekretária Meza, funsionáriu tékniku ho protokólu.
“Audiénsia ho Amu Papa tanba ne’e normalmente akontese tanba Timor-Leste sei sai hanesan ezemplu ida iha diskursu Amu Papa, nune’e Amu Papa hakarak foti inisiativa hodi ko’alia no rona Timor-Leste nia hanoin kona-ba ida-ne’e mós,” nia dehan.
Tanba iha serimónia konsistóriu investidura Kardwál, Dom Virgílio do Carmo nian ho Kardeál sira seluk iha Vátikanu, Roma, Amu Papa sei hala’o diskursu boot ida-ne’ebé sei partisipa hosi sarani sira hotu iha mundu inklui padre, kardeál no estrutura tomak Vátikanu nian, iha ne’ebé diskursu ne’e Amu Papa sei temi ezempu ki’ik Timor-leste nian kona-ba fraternidade umana.
“Timor-Leste sai ezemplu ba nasun sira hotu iha mundu tanba Parlamentu Nasionál Timor-leste aprova ona rezolusaun hodi odota rezolusaun fraternidade umana ne’e,” nia dehan.
Assembleia Jerál Nasaun Unida iha fulan dezembru 2020 marka iha loron 04 fevereiru hanesan loron internasionál Fraternidade Umana, konsidera loron ne’ebé asina deklarasaun Abu Dhabi 04 fevereiru 2019 entre Santidade Papa Francisco ho Saserdote Musulmanu Al-Azhar, Ahmad Al- Tayyeb.
Notísia Relevante: PN aprova rezolusaun adota deklarasaun Pás Mundiál ho unanimidade
Nune’e, ida-ne’e sai hanesan experiénsia pozitivu hosi Timor-Leste ninia ezemplu rasik kona-ba fraternidade umana, habelar rekonsiliasaun.
Iha bibán audénsia ho Amu Papa, Vise Prezidente PN, Maria Angelina mós sei hato’o deklarasaun balun hanesan hato’o profundu agradesimentu ba inisiativa hosi Amu Papa nian tanba liuhosi igreja katólika lori Timor-Leste nia naran ba mundu kona-ba esperiénsia pozitivu sira-ne’ebé Timor-Leste hanesan nasaun ki’ik no foin restaura nia indepedensia tinan 20 hodi sai fali ezemplu ida ba nasaun sira seluk ne’ebé existe tinan naruk ona.
“No ita sei foka liu kona-ba instualiza dokumentu ida kona-ba fraternidade umana nian no planu sira seluk tan ne’ebé Governu Timor-Leste ho Parlamentu Nasionál no reprezentante Vátikanu nian iha Timor-Leste hamutuk ho igreja katólika iha Timor-Leste hakarak atu valoriza liután ita-nia dokumentu entermu prátika no diáriu sosiedade Timor-Leste nian,” nia hateten.
Bibán ne’e mós, PN hakarak empatia iha audiénsia ne’e mak agradese ba Amu Papa ninia desizaun nomea Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Don Virgílio do Carmo, sai kardeál dahuluk iha istória Timor-Leste nian.
Entertantu, ho konvite ne’ebé iha, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta mós nomea ona enviadu Xanana Gusmão mak sei reprezenta Xefe Estadu iha serimónia investidura Kardiál Dom Virgílio do Carmo iha Vatikanu, Roma.
Iha parte Governu índika ona Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Mangalhães no Ministru Turizmu Komérsiu Indústria (MTKI), José Lucas do Carmo da silva mak sei reprezenta Governu hodi partisipa serimónia ne’e.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




