DILI, 23 agostu 2022 (TATOLI)—Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento, hateten rezultadu konsulta populár 30 agostu 1999 sai fatór determinante ida timoroan determina futuru nasaun Timor-Leste sai nasaun independente.
Vise Prezidente Parlamentu Nasionál hato’o kestaun ne’e, relasiona polítika Estadu halo rekonsiliasaun entre timoroan iha Timor Osidentál no timoroan iha Timor-Leste ne’ebé Prezidente Repúblika. José Ramos Horta, promove daudaun ho nasaun viziñu Indonézia bazea ba dokumentu fraternidade umana ne’ebé Parlamentu Nasionál aprova ona.
Notísia Relevante: Assanami: Konstrusaun pás, rekonsiliasaun entre timoroan tenke kontinua la’o

“Loron konsulta populár loron ne’ebé istóriku ne’ebé povu Timor-Leste tomak, katuas-ferik, joven ne’ebé to’o ona idade 17 foti desizaun hili 78,5% vota ba ukun rasik an. Iha ne’eba sai fatór determinante ida timoroan hakotu ka determina futuru nasaun Timor-Leste nian hanesan nasaun independente ho naran Repúblika Demokrátika Timor-Leste,” Vise Prezidente PN ne’e hateten ba Agência Tatoli, iha ámbitu komemorasaun loron konsulta populár ba dala-XXIII (30 agostu 1999-30 agostu 2022) ho tema “Ho espiritu konsulta populár 30 agostu 1999, mai ita hametin pás no estabilidade ba dezenvolvimentu iha ita-nia rai Timor-Leste”, iha Parlamentu Nasionál, segunda ne’e.
Loron konsulta populár 30 agostu ne’e hanesan momentu istóriku ida-ne’ebé povu Timor-Leste tenke orgullu liu-liu jerasaun foun sira-ne’ebé ladún hatene istória jornada luta libertasaun pátria hosi tinan 1975 to’o mai 1999.
Tanba ne’e, Vise PN ne’e hakarak parabeniza povu Timor-Leste tomak ne’ebé iha tinan 23 ba kotuk ho brani no ho determinasaun tomak hakotu destinu Timor-Leste nian maske iha momentu ne’eba iha situasaun defísil iha ameasa oioin hosi milísia pro-autonomia, maibé timoroan kontinua hakat ba sentru votasaun hodi hakotu desizaun no deside Timor-Leste sai hanesan nasaun Independente.
“Joven sira tenke matenek atu lori nasaun ne’e ba oin, tenke estuda maka’as, kria inovasaun oioin sai pro-ativu iha sosiedade kontribui dezenvovimentu iha setór saida de’it mak bele no sai joven ne’ebé fó kompromisu tomak atu luta libertasaun povu. Tanba, joven labele sai nafatin autór ba problema maibé joven tenke sai autór ba dezenvolvimentu, transformasaun no mudansa iha ita-nia rai,” nia apela.
Ho ida-ne’e hein katak ho komemorasaun timoroan sira halo mós reflesaun ho hanoin atu hakat lori liután dezenvolvimentu nasaun ba oin.
“Hein katak ho komemorasaun ida-ne’e la’ós de’it haksolok maibé komemora ho reflesaun no kompromisu no komemora ho hanoin atu hakat halo mundansa Timor-Leste ida di’ak no nakloke an ba dezenvolvimentu ne’ebé integradu no inkluzivu,” nia hateten.
Deputadu Bankada UDT, Francisco David Carlos, hateten liga ba tema komemorasaun tinan ne’e importante tebes oinsá hametin pás hodi lori dezenvolvimentu nasaun ba oin.
“Pás ba dezenvolvimentu bainhira ita pás mak bele garante dezenvolvimentu. Hanoin ne’e tema ida di’ak ba komemorasaun loron konsulta populár ba tinan ne’e,” nia hateten.
Tanba, tuir nia, se laiha pasadu automátikamente dezenvolvimentu ne’e laiha nune’e ita tenke iha armonizasaun moris entre sosiedade Timor-Leste tomak garante pás no estabilidade lori dezenvolvimentu ba oin nune’e fó benefísiu ba povu.
Tuir nia, asaun hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, nian hala’o rekonsiliasaun ho Timoroan sira iha Timor Osidentál tuir dokumentu fraternidade umana ida-né parte ida oinsá hametin liután unidade no pás.
Notísia Relevante: Hametin pás-dezenvolvimentu tenke hatuur valor luta-na’in atu liberta povu
PN aprova rezolusaun adota deklarasaun Pás Mundiál ho unanimidade
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





