iklan

JUSTISA, DILI

PR Horta konsidera servisu JSMP importante monitoriza sistema justisa

PR Horta konsidera servisu JSMP importante monitoriza sistema justisa

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Imajen Tatoli/Antonio Daciparu

DILI, 14 setembru 2022 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, kuarta ne’e, hala’o vizita ba Organizasaun Naun Governamentál Programa Monitorizasaun Sistema Judisiál (JSMP, siglá inglés) iha Colmera, hodi haree direta servisu JSMP nian no rona  servisu monitorizasaun iha setór justisa no lejislativu.

Notísia Relevante:  Tinan 20 ezisténsia, JSMP kontribui ba setór justisa no lejislativu 

“Primeiravés mak ha’u mai, tinan lubuk ida-nia laran ha’u akompaña no kuñese servisu JSMP halo importante monitorizasaun ba sistema justisa ne’ebé iha fatin barak, ida vítima sira-nian no ida akuzadu sira-nian,” PR Horta hateten ba jornalista bainhira hala’o vizita ba edifísiu JSMP Colmera.

Xefe Estadu ne’e hateten, iha vizita ne’e nota mezmu ho kondisaun sira-ne’ebé JSMP iha edifísiu fatin ki’ik inklui ho difikuldade finanseiru maibé kontinua presta servisu, nune’e PR buka apoiu JSMP hodi kontinua tau matan ba indepedénsia podér judisiál nian, nune’e poder judisiál labele politizadu.

Nia hatutan, tantu justisa la’ós de’it parte ida-ne’ebé maibé justisa parte barak hanesan testamuña loos ka lae no ema ne’ebé alega krime ruma kontráriu nia komete duni krime ka la’e buat sira ne’e hotu hahú hosi instituisaun polísia tenke halo loloos, didi’ak no ho seriedade.

Profisionalizmu ne’e, respeita ema-nia dignidade no privasidade la’ós halo akuzasaun informasaun ida ho alsema, ne’e ofende ema-ne’e tanba ema ne’e inosnte enkuantu julgamentu la ramata no ikus mai ema ne’e hanesan inosente.

Maibé iha rai seluk, sivilizadu hanesan iha rai Estadu Unidu Amérika no seluk tan bainhira ikus mai  Estadu tenke selu indemnizasaun maibé iha Timor-Leste lae, ema viola regra prosesu justisa nian ikus mai ema-ne’e inosente halo detensaun, sai iha mídia ofende ema ne’e depois prontu ba de’it uma laiha konpensasaun.

“Ne’e mak ha’u hakarak kombate ida-ne’e. Klaru ida-ne’e presiza bainhira justisa falla, nune’e iha fulab hira nia laran ne’e iha ha’u-nia mandate, ha’u sei haree hodi tsu justisa ho loloos,” nia hateten.

Horta fó hanoin, mekanizmu di’ak mak primeiru ema-ne’ebé kaer justisa no ministériu ruma hanesan juis no prokuradór, nia iha kompeténsia, estudu kle’an, seriedade, integridade, hahú ho ida-ne’e labele politizadu, laiha partidu polítiku tenke haree no la interese ba sé de’it.

Nune’e mós, la servisu iha juis, prokuradór depois sai ba kedas iha Governu, asesór polítiku ruma, tanba ne’e hatudu uluk nia kuandu hanesan juis ka prokuradória la independente. Iha rai seluk akontese nune’e, provide labele haksoit kedas servisu ba Governu ruma, atu nune’e tenke hadi’a hotu-hotu fiar ba justisa.

Diretór JSMP, Ana Paula Marçal, hateten sente onra boot tebes tanba foin dahuluk Prezidente Repúlika bele vizita JSMP, ne’ebé iha vizita ne’e hodi haree direta servisu JSMP nian no rona observasaun ba iha setór justisa no lejislativu.

Pontu deskobrementu JSMP no monitorizasaun iha setór justisa liu-liu funsionamentu servisu Tribunál, Ministéiru Públiku, Defensória Públika ho Parlamentu Nasionál no hato’o mós atividade programa foun ida JSMP nian kona-ba servisu asisténsia legál.

Nia parte, apresia servisu órgaun lejislativu maibé iha futuru mai konsultasaun públiku presiza kontinua ba lei sira no mós tenke iha peskiza bainhira hamosu lei ruma, nune’e labele dook hosi realidade Timor-Leste nian.

Ba monitorizasaun, regulamente iha setór justisa sira haree katak presiza iha formasaun adekuadu liután ba autór judisiáriu sira, nune’e bainhira foti desizaun no prodús akuzasaun kle’an duni tuir kazu nia gravidade no prova ne’ebé iha tanba bainhira lori kazu ba Tribunál prosesu hotu tenke justu.

JSMP observa mós prosesu julgamentu liu-liu ba vítima menór sira husu autór judisiál atu kontinua sensivel labele atu halo tratamentu hanesan ba sira seluk, maneira ne’ebé diferensa tanba labarik influénsia psikolojia makaas liu atu nune’e sira halo tratamentu espesífiku liu.

Enternu sira observa lingua mós iha dezafiu lubun tanba TL nia lingua ofisiál iha rua tetun no portugés, no dalaruma iha arguidu no testamuña balun mós mai hosi lian ne’ebé diferensa hanesan lian inglés, xina, mandarin ho lian materna, seidauk iha tradutór espesífiku tanba termu jurídiku la’ós fasíl tardus hanesan baibain de’it.

Nune’e, Diretora ne’e hateten, ho vizita  Xefe Estadu bele influénsia ba setór hotu ho ida-ne’e  espera katak vizita ne’e parte JSMP hato’o dezáfiu sira bele apoiu servisu hamutuk ho JSMP.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!