DILI, 10 outubru 2022 (TATOLI)-Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, informa Governu, liuhosi enkontru Konsellu Ministru (KM) aprova ona rejime jurídiku ba planu ordenamentu territóriu iha nível nasionál no munisipál.
Aprovasaun ne’e nu’udar rezultadu hosi dekretu-Lei n.º 35/2021, loron 29 fulan dezembru.
“Ho ida ne’e, ita iha ona kuadru jurídiku ne’ebé permiti ita atu elabora planu munisipál sira kona-bá ordenamentu territóriu ba munisípiu sira hotu no elaborasaun planu sira ne’e, sempre hakarak simu partisipasaun hosi populasaun, liuhosi sira-nia matenek no esperiénsia. Entaun, planu hirak ne’e estabelese regra hirak ne’ebé atu hanorin no fó orientasaun mai ita, kona-ba oinsa uza, okupa no transforma rai,” Miguel Pereira de Carvalho, hateten liuhosi ninia diskursu iha ámbitu komemorasaun ‘Dili Day’ ba dala-253, iha resintu Autoridade Munisípiu Dili, segunda ne’e.
Tuir nia, planu munisipál sira kona-ba ordenamentu territóriu iha Bononaro, Ermera, Baucau, Lautém no Viqueque elabora tiha ona.
“Ohin, tanba ita komemora aniversáriu sidade Díli, maka ha’u hakarak fokus liu ba sidade Díli. Kona-ba saida maka ita halo ona iha projetu hirak eziste no atu hala’o iha Díli, hodi Dili bele sai sidade kapitál ida ne’ebé hetan prestíjiu internasionál no ita oras ne’e revé hela Planu Urbanizasaun Sidade Díli nian, ne’ebé iha kazu ida ne’e, la’os de’it área Munisipiu Díli nian, maibé mós tama ona área seluk hanesan postu administrativu Bazartete, liu-liu suku Tibar no Ulmera, nune’e mós sira-nia zona tasi ninin no anin-leten nian, bainhira hala’o planu ne’e,” nia dehan.
Maske nune’e, Governante ne’e akresenta, planu urbanizasaun sidade Dili nia objetivu maka atu estabelese estratéjia dezenvolvimentu ba sidade Díli no modelu organizasaun ba ninia territóriu hodi hatuur ninia limite urbanu no sei estabelese rejime kona-ba atu uza, okupa no transforma rai.
“Hosi buat hirak ne’e sei defini lokalidade, dezenvolvimentu no forma hirak konkretu ba implementa rede infraestrutura no ekipamentu koletivu sira. Entaun, buat hirak ne’e ninia objetivu maka atu permiti kreximentu ekonómiku no sosiál iha Dili ho forma ida sustentável, hodi aumenta bein-estar ema hotu nian, ne’ebé horik iha sidade ne’e,” Governante ne’e katak.
Maibé, planu urbanizasaun sidade díli, iha tinan hirak liubá elabora no atualiza tiha ona, maibé seida’uk hetan aprovasaun.
“Hodi haree ba ordenamentu atuál sidade Díli nian, maka ninia atualizasaun implika servisu ida ne’ebé multisektorál, atu hala’o hamutuk ho entidade hirak relevante, hodi bele ultrapassa dezafiu oioin ne’ebé eziste, hanesan populasaun aumenta ba bebeik, okupa espasu urbanu, infraestrutura no ekipamentu urbanu hirak ne’ebé hetok sai lahuk no liu ona prazu”.
“Maski ohin hanesan loron sidade Díli nian, maibé ita hakarak no tenta atu hala’o dezenvolvimentu ne’e iha kada Munisípiu. Tanba, ema barak liu ne’ebé ohin loron horik iha Dili, sira halo nune’e tanba sira la hetan kondisaun hirak ne’ebé, sira buka atu hetan iha sira-nia Munisípiu. Entaun, ita iha obrigasaun atu dezenvolve munisípiu hotuhotu no kada munisípiu hodi bele hamenus númeru movimentu ema nian, hosi área rurál mai kapitál no maneira únika, maka tenke kria kondisaun sira iha kada munisípiu hodi bele hetan nível moris ida di’ak,” nia dehan.
Ezekutivu ne’e aumenta, sidade kapitál hirak ne’ebé, Díli sai hanesan ezemplu ba sira, sidade hirak ne’e hetan iha sira-nia kondisaun polítiku-administrativu.
“Papel ida importante iha mundu, ne’ebé ita hotu horik ba no mundu ida ne’ebé hetok sai urbanizadu no globál, hodi simu tan responsabilidade ne’ebé tuir kazu Timor nian hanesan país joven ida, sira hafutar-an mós ho valór no referénsia istórika hirak determinante,” nia katak.
Entaun, iha ámbitu kooperasaun desentralizada nian, Díli hari tiha ona protokolu no akordu kooperasaun oioin ho instituisaun no autárkia portugés oinoin, liuhosi esforsu ida atu hakbesik-an atu halo interkámbiu no projetu sira ne’ebé munisípiu Lisboa no munisípiu Funchál sai ezemplu.
“Bainhira bele halo parseria ho instituisun hirak ne’e, maka ida ne’e bele halo ita konsolida prosesu desentralizasaun administrativa no poder lokál, liuliu iha área hirak kona-ba kapasitasaun rekursu umanu, apoiu ba hamosu kondisaun hirak ba bein-estar no harii infraestrutura sira. Sai relevante mós no ita bele gava katak partisipasaun Díli nian iha organizmu internasionál sira kona-ba kooperasaun no interkámbiu, hanesan ho uniaun sidade kapitál Afro-Latino-Amerikana sira (UCCLA), ne’ebé nia mós sai membru desde tinan 2001, nune’e mós ho rede mundiál sidade histórika no rede sidade magalhães nian sira,” Ministru MAE ne’e afirma.
Nia reforsa, hakarak dudu Dili ba oin, hodi sai sidade ida iha mundu no ba ida ne’e Díli tenke hetan ninia espasu referénsia ida, hodi kaer-metin nafatin, ninia vínkulu istóriku no ninia proximidade, ne’ebé permiti nia atu konsolida ninia identidade no afirmasaun, tuir kontextu rejionál, liuhosi diálogu, interkámbiu, kooperasaun no solidariedade ne’ebé bele fó benefisiu ba malu.
“Ho ida ne’e, ha’u-nia parabéns hodi hato’o mós dejezu susesu-boot ba eselentíssima señora Prezidente Autoridade Munisipal Díli no ba ninia ekipa tomak ba servisu hirak ne’ebé sira hala’o ona,” nia agradese.
Jornalista : Nelia Fernandes
Editór : Rafy Belo