DILI, 13 outubru 2022 (TATOLI)—Ministéiru Saúde (MS) prevee $65,158,816 iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 hodi kontinua prioritiza prestasaun serbisu saúde ba populasaun tomak.
“Orsamentu ba tinan oin ne’ebé ami propoin iha millaun $63-resin hodi ita tenta hadi’a nafatin prestaun serbisu saúde ba populasaun tomak atu bele hakbesik ba iha realizasaun vizaun Timor saúdavel iha timorense ida saudavel liuhosi garantia asesu no koobertura di’ak ho populasaun tomak tuir ba meta sira-ne’ebé define ona iha programa VIII Governu konstitusional,” Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, hato’o bainhira hala’o audiénsia públika proposta OJE 2023 ho komisaun F trata asuntu Saúde, Seguransa Sosiál no Igualidade Jeneru iha Parlamentu Nasionál, kinta ne’e.
Tan ne’e, maióra despeza ne’ebé MS aloka designa liu ba iha prestasaun kuidadu saúde primáriu hodi kontinua nafatin suporta munisípiu sira ninia prontidaun ho objetivu atu hadi’a asesu ba kualidade prestasaun kuidadu saúde liu-liu asesu ba populasaun ne’ebé hela iha área remota, nune’e bele asegura universál inkluzivu haktuir moto objetivu dezenvolvimentu sustentavel (ODS) ne’ebé la husik ema ida iha kotuk.
Hosi proposta OJE tinan 2023 nian tau atensaun nafatin iha proprama serbisu nutrisaun nian, sistema referál ba iha li’ur maske ita preparasaun atu bele redús moras lori ba rai-li’ur maske la ho lalais tanba ne’e orsamentu ne’e importante tebes, no área espesífiku ba iha rekursu umanu mak bele tinan-tinan kontinua haruka nafatin médiku sira bele foti estudu espesialidade iha rai-liur.
Tuir livru anexu XI planu anuál ba serbisu no entidade setór públiku administrativu, ba 2023 Ministéiru Saúde iha programa boa-governasaun no jestaun instituisional prevee $8,120,800 ho sub-programa boa-governasaun ho atividade neen, sub-programa jestaun instituisionál ho atividade hitu, sub-programa parseira ho atividade rua, sub-programa suporta desentralizasaun saúde ho atividade rua, sub-programa rejistu serbisu saúde ho atividade rua.
Programa saúde prevee $ 55,022,716 ho sub-programa dezenvolvimentu rekursu umanu ba atende prokura forsa traballu saúde ho atividade haat, sub-programa kontrola moras transmisiveis ho atividade neen, sub-programa nutrisaun ho atividade tolu, sub-programa jestaun saúde públika ho atividade 10, sub-programa kontrola moras la transmissíveis ho atividade lima, sub-programa saúde materna no infantil ho atividade haat, sub-programa insfraestrutura no kuidade primáriu saúde ho atividade tolu, sub-programa serbisu internamentu ho atividade tolu, sub-programa serbisu ambulatória ho atividade tolu, sub-programa serbisu apoiu médiku ho atividade haat, sub-programa jestaun médika no farmaseutika ho atividade tolu, sub-programa jestaun farmaseutika no regulamentasaun ho atividade rua.
Programa igualidade jeneru no inkluzaun sosiál prevee $ 15,300 ho sub-programa abordajen jeneru ho atividade tolu.
OJE 2022 ezekuta 63%
Ministra Saude, Odete Maria Freitas Belo, durante audénsia ho komisaun F atualiza mós ezekusaun OJE 2022 ne’ebé aloka ba MS atinji ona 63% hosi orsamentu inisiál $52-resin.
Hosi ezekusaun OJE tinan ne’e nian, MS atualiza mós rezultadu serbisu mak hanesan tuir programa oitavu Governu no ODS mak MS adota prinsípiu ema hotu hetan serbisu koobertura saúde ne’ebé ho kualidade no labele fó impaktu seríu situasaun finanseira família nian hodi asegura katak ema ida labele hosik ba kotuk,
Rezultadu serbisu dahuluk hanesan iha polítika jeneru iha setór saúde MS halo aproximasaun ba jeneru hodi asegura prestasaun serbisu saúde reprodutiva, planeamentu familiár no protesaun, imunizasaun, asesu ba programa kontrolu moras hadaet no moras krónika hanesan kankru susun no kankru servis ne’ebé komun ba feto inklui atividade edukasaun prevensaun ba moras kardiovaskulár, moras oral, matan no mentál.
MS fó konsiderasaun boot ba fatin hakmatek no mós fatin konsulta externa hodi asegura pasiente hotu-hotu iha privasidade atendimentu liliu feto sira, MS promove oportunidade hanesan ba profisional saúde feto hodi asegura distribuisaun ekuitativu jestór saúde no estrutura liu hosi 30% feto ne’ebé okupa no mós númeru bolseiru sira ekilibriu entre feto no mane.
Nia dehan, iha jestaun saúde MS hadia ona sistema rejistu estatístika no informasaun saúde hodi relata dadus tuir tinan no jeneru hodi bele identifika di’ak liu tan benefisiáriu no nivél igualidade asesu ba saúde.
Kona-ba implementasaun programa boa-governasaun no jestaun instituisional, entermu relasiona boa-governasaun ho dezempeñu kompeténsia instituisional MS hanesan órgaun Estadu ne’ebé responsavél ba área polítika saúde no regulamentu saúde inspesaun no kontrolu kualidade saúde, planeamentu integradu saúde, monitorizasaun no avaliasaun sistema nasionál saúde inklui jestaun rekursu setór saúde nian hanesan rekursu umanu, materiál, informátiku no finanseiru.
“Ita konsidera prinsípiu boa-governasaun iha estrutura MS ne’ebé promove partisipasaun ho transparánsia kapasidade resposta akontabilidade efikásia no efisíensia serbisu ekidade prestasaun serbisu sentidu vizaun estratéjika ba oin’’ Nia hateten
Entermu boa-governasaun, asaun importante ne’ebé halo mak hanesan reuniaun regulár konsellu, diretór, no konsellu konsultivu, diretór saúde hotu hodi kontinua orienta no haree mekanizmu solusiona problema korente tuir kapasidade téknika no finanseira ne’ebé iha.
No rezolve problema infraestrutura, rekursu umanu no dezempeñu programa saúde públika no kontrola moras ne’ebé kada ospitál no munisípiu sira rejista tuir kriteiru define ona, halo mós revizaun pakote komprensivu kuidadu saúde primária, revizaun ba pakote komprensivu kuidadu saúde ospitalár, dezenvolve manual rekrutamentu, deskrisaun serbisu no avaliasaun dezempeñu ba rekursu umanu, halo revizaun ba lei sistema saúde ne’ebé dadaun iha PN diskusaun iha espesialidade, revizaun ba dekretu ezersísiu profisional no rejime karreira ne’ebé Konsellu Ministru aprova ona.
Define mós dekretu lei ne’ebé kria institutu nasionál saúde públika Timor-Leste hodi sai nu’udar observatóriu saúde relasiona ho problema saúde koletiva ne’ebé nasaun infreta liliu vizilansia epidemolójika no sanitária, haree kestaun saúde ambiental no kontrola risku ba saúde, peskiza no investigasaun iha área saúde, laboratóriu referénsia nasionál iha área saúde formasaun no kapasitasaun profesional saúde sira ne’ebé tama ona iha administrasaun públika.
MS organiza mós workshop no semináriu balun hodi desimina ba profisionál saúde sira no ekipa téknika hosi monitorizasaun no avaliasaun saúde realiza vizita sira hodi halo supervizaun, halo mós levantamentu informasaun saúde inklui armonizasaun entre rejistu saúde eletróniku.
Profisional saúde balun mós partisipa enkontru konferénsia iha rai liur no rai laran tanba mundu tomak kobertura universál sai preokupasaun bo’ot.
Parseiru dezenvolvimentu hanesan Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), UNECEF, UNDP, Uniaun Europeia no sira seluk fó apoiu makas atividade ne’ebé liga ho meta ODS.
Governante ne’e hateten, asaun serbisu seluk kona-ba prestaun serbisu saúde primáriu prioridade prinsipál mak atu redús taxa mortalidade maternál, infantil no mortalidade labarik sira hotu tuir intervensaun programa saúde reprodutiva, planeamentu família, imunizasaun, nutrisaun, kontrolu moras, edukasaun no promosaun saúde, vijilánsia sanitária no saúde ambientál hanesan investimentu seguru, asesu ba prestasaun serbisu saúde ho kuidadu ida ne’ebé iha komunitáriu hanesan postu saúde no sentru saúde sira.
Saúde maternu infantil, saúde reprodutiva no planeamentu familiár hamutuk ho imunizasaun kontinua sai prioridade bo’ot hosi protesaun saúde públika, tinan ne’e programa saúde reprodutiva mantein nafatin hanesan to’o agora relasiona ho rezultadu maizamenus hanesan kona-ba taxa koorbertura kuidadu ante-natal, partu asistidu liuhosi profisional treinamentu no atensaun post partu.
“Implementa programa imunizasaun regulár, programa nutrisaun no simu mós apoiu finanseiru hosi Uniaun Europeia hodi atende labarik ne’ebé sofre má-nutrisaun króniku no agúda liuhosi protokulu tratamentu moras no asesu mikro nutriente, apoiu balun mós hosi nasaun Xina liliu ba suplementu ai-hán ba inan isin rua,” nia dehan.
MS hamutuk ho UNICEF fó formasaun téknika ba profisionál saúde no voluntáriu sira iha munisípiu ne’ebé akomapña kresimentu labarik imunizasaun no edukasaun família sira kona-ba valór nutrisaun labarik ba futuru nasaun.
Iha tinan 2022, nia relata, MS foka ita-nia serbisu mós ba iha kampaña no edukasaun no promosaun saúde barak hodi kontrola moras la hada’et liliu moras krónika hanesan kankru, kardiáku, diabetes, rins no apoiu tratamentu moras matan no konsulta ba ema ne’ebé moras mental.
Iha 2022 konsege redús transferénsia moras ba rai-li’ur tanba junta médiku konsidera HNGV iha ekipamentu médiku balun nune’e moras balun bele trata iha rai-laran, maibé ne’ebé moras hanesan kankru, kardiovaskular barak mak kontinua haruka ba rai-li’ur.
Nia relata, relasiona ho programa moras hada’et fundu globál ba kontrola moras HIV-SIDA, tuberkoloze no malária fó apoiu makaas ba ita-nia esforsu hodi redús impaktu moras ida ne’e iha Timor-Leste, maske ita kontinua infrenta problema HIV-SIDA no tuberkolezia ne’ebé ezisténsia moras tuberkolojia bo’ot liu no númeru HIV-SIDA ohin loron kontinua aumenta, ita infrenta denge durante trimestre primeiru maibé ita konsege kontrola didi’ak moras ne’e.
Atividade seluk hamutuk ho Ministéiru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál halo koordenasaun hodi hadi’a sistema atendimentu médiku espesiál ba veteranu sira no transferénsia pasiente veteranu ba iha rai-li’ur no koordenasaun seluk hamutuk lider komunitáriu hala’o serbisu siska.
Iha parte seluk, ministra informa kona-ba prestasaun kuidadu saúde ospitalár sekundáriu no terseiru nia relasiona ho serbisu ospitalár MS nia iha papél atu define polítika pakote konpreensivu prestasaun kuidadu saúde sekundáriu no tersiáriu dezenvolve norma no padraun funsionamentu ospitál sira, halo inspesaun no fiskalizasaun hodi asegura kualidade serbisu.
“Nune’e, tinan ne’e foku liu ba atualizasaun dokumentu via transferénsia pasiente sira pakote komprensivu kuidade saúde ospitalár hanesan koordena prosesu jestaun parseria ne’ebé estabelese ho ospitál sira iha rai-li’ur hodi transfere pasiente sira ne’ebé la konsege trata no diagnótiska didi’ak iha rai laran,” nia dehan.
Nune’e mós dezenvolve patraun ekipamentu médiku ka SOPS sira ba suporta ospitál sira ho tékniku biomédiku ne’ebé halo manutensaun médiku no serbisu ambulánsia médika hala’o evakuasaun médika hosi munisípiu ospitál referál to’o iha nasionál.
Kona-ba medikamentu no jestaun farmaseutíka relasiona ho aimoruk no jestaun farmásia nian MS nia kna’ar esensiál atu asegura katak iha fasilidade serbisu iha aimoruk no médiku ho kualidade no mós stok ne’ebé presiza, nune’e inspesiona no fiskaliza impordatór, farmásia públika no privadu hodi asegura garantia kualidade aimoruk ne’ebé iha merkadu nasionál.
“Maske SAMES infrenta problema stok-auto hosi item balun nia persentajen stok-auto aimoruk ne’ebé esensiál iha fasilidade saúde bo’ot maibé kontinua diskusaun regulár kontinua halo, jestaun kadeia iha presiza atu tau atensaun ba jestaun kadeia suplementu médiku halo planifikasaun ba iha aimoruk tinan 2023 ba item kategoria vital. Médiu stok-auto aumenta iha SAMES ida ne’e mak fó impaktu ba fasilidade saúde hotu tanba situasaun lojístika hosi merkadu mundiál nian ne’ebé akontese iha tinan 2022,” nia dehan,.
Nune’e haree mós dezenvolve formatu rekezisaun relatóriu uza aimoruk ba fasilidade saúde no ospitál sira nune’e presiza implementasaun di’ak liu tan no mós planfikasaun ba tinan oin.
Ba jestaun famaseutika halo jestaun suplementu ne’ebé importa hosi importadór farmásia sira ne’ebé iha lisensa operasionál rejistu hosi empreza sira no supervizaun garantia kualidade no dezenvolve ezbosu ba protokulu farmaseutika ba detensaun aimoruk falsu hamutuk ne’ebé apoiu tékniku hosi OMS .
Notisia Relevante: Komisaun F rekomenda ba MS aselera estabelese unidade kardiolojia
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes