DILI, 07 novembru 2022 (TATOLI)–Governu propoin iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 hodi hasa’e impostu ba tabaku $100 kada kilograma inklui produtu seletivu seluk.
“Governu introdús alterasaun balun hanesan impostu ba tabaku, ne’ebé iha tinan ida-ne’e $50 kada kilograma, Governu propoin atu hasa’e ba $100 kada kilograma. Ida-ne’e sei kontribui ba reseita doméstika no sei proteje sidadaun sira-nia saúde,” Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hateten liuhosi sala plenária, Parlamentu Nasionál (PN), iha ámbitu debate Proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023, segunda ne’e.
Maski hasa’e ona impostu maibé konsidera kiik kompara ho nasaun seluk hanesan Austrália ne’ebé $1.540 kada kilograma, Singapura $304, no Indonézia aplika entre $38 to’o $334.
“Karik Parlamentu hakarak hasa’e to’o $300 kada kilograma, Governu sei simu ho kontente loos,” nia akresenta.
Notísia relevante: Janeiru-abríl, Alfándega rekolla reseita doméstika millaun $12-resin
Governu mós aplika impostu ba karreta importadu, ne’ebé daudaun ne’e iha diskriminasaun balun.
“Hahú karreta sira ne’ebé ninia folin $10.000 ba leten sei aplika impostu 10%, karreta sira ne’ebé $25.000 ba leten aplika 20%, karreta sira ne’ebé $50.000 ba leten sei aplika 30%, ne’ebé progresividade iha impostu ba karreta sira ne’ebé ita sei importa,” Ministru informa.
Governu mós konsidera importánsia ba saúde públika, tanba ne’e taxa impostu ba masin-midar sei tau $1 kada kilograma inklui bebida midar $3 kada litru.
“Ida-ne’e ho intensaun atu proteje sidadaun sira-nia saúde. Governu liuliu Ministériu Saúde ninia programa ne’ebé la’o daudaun ne’e atu hamenus masin-midar iha labarik sira tanba estraga ema-nia saúde,” governante ne’e esplika.
Governu propoin mós atu hasa’e taxa importasaun hosi 2,5% ba 5%.
Nune’e, Ministru iha esperansa katak ho aumentu sira ne’e bele aumenta reseita doméstika hosi millaun $153,7 ba millaun $174, ho kresimentu sa’e 13,8%.
Introdusaun impostu hirak ne’e nu’udar instrumentu fiskál ne’ebé Governu uza atu hasa’e koleksaun reseita doméstika iha tinan hirak ba oin hodi redús dependénsia ba fundu minarai.
Aleinde ne’e, introdusaun ne’e aliña ho polítika reforma fiskál no jestaun finansaa públika ne’ebé hanesan ajenda reforma importante ne’ebé inisia hosi Governu anteriór, nune’e VIII Governu Konstitusionál komprometidu atu kontinua implementa.
VIII Governu Konstitusionál liuhosi Ministériu Finansa desde tinan 2018 halo ona modernizasaun ba sistema administrasaun tributária atu hasa’e koleksaun reseita doméstika.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina