iklan

DILI

OJE 2023: Komisaun C rekomenda pontu importante 23 ba Governu

OJE 2023: Komisaun C rekomenda pontu importante 23 ba Governu

Abertura diskusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023, segunda (07/11). Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 07 novembru 2022 (TATOLI)—Komisaun C trata asuntu Finansa Públika rekomenda pontu importante 23 ba Governu no neen ba Parlamentu Nasionál (PN) iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023.

Notísia Relevante: PN-Governu sei debate proposta-lei OJE 2023 iha semana oin

Relatóriu paresér komisaun C ba Governu ho pontu importante sira mak hanesan rekomenda ba Primeiru-Ministru  que imcuba ANAPMA de ultima kuadru nasionál planeamentu integradu médiu prazu submete ba  Konsellu Ministru aprovasaun forma ne’ebé Governu konsege aprova planu nasionál médiu prazu, no iha tempu hanesan bele informa proposta lei ho grande opsaun planu ba 2024, asegura aliñamentu ba serbisu hotu entidade setór públiku administrativu ho nia prioridade Estadu, iha faze apresiasaun grande opsaun planu ba 2024 iha maiu 2023.

“Em prol legalidade transparánsia no poder fiskalizasaun órgaun soberania no sosiedade sivíl kona-ba ezekusaun orsamentál Governu, rekomenda ba Ministéiru Finansa kumprimentu Lei Enkuadramentu Orsamentál (LEO) toka nia obrigasaun reporte, kumpre prazu legál ba publikasaun iha nia website ofisiál, relatóriu trimestral no semestral ezekusaun orsamentál, CGE, hanesan relatóriu anuál kona-ba fundu petrolífeiru no asegura ho akompañamentu kona-ba publikasaun relatóriu finanseiru anuál empreza públika,” refere relatóriu komisaun C ne’ebé Agéncia TATOLI asesu iha debate proposta OJE 2023 faze jeneralidade ba loron dahuluk iha Parlamentu Nasionál, segunda ne’e.

Ezekusaun orsamentál observa organizmu Estadu to’o ba iha finál fulan-setembru, implementa programa, sub-programa no atividade ho responsabilidade politikamente.

Rekomenda Governu prosede urjente regulamentasaun lei númemru 13/2011 ne’ebé aprova rejime dívida públika, hodi dixiplina iha área hotu, tanba área ne’e espesiál kompleksidade, mezmu atualmente bastante permisive para o Estado, momentu kada vez Governu propoin rekore modalidade finansiamentu Estadu ho nesesáriu salvaguarda sustentabilidade finansa públika ba jerasaun tuir mai.

“Rekomenda seguransa aselera konkluzasaun sistema informátiku jestaun ne’ebé tinan hirak kontinua dezenvolve ho apoiu Governu Portugál, ho objetivu komesa finalmente investe no rentaviliza es-xedente deposi atu iha konta fundu rezerva seguransa sosiál, ho objetivu mós salvaguarda sustentabilidade benefisiáriu atuál no futuru,” relatóriu komisaun C ne’e haktuir.

Konsulta portál transparánsia orsamentu konfirma Governu kontinua la prosede rejistu estimativu levantamentu anuál fundu petrolíferu aprova hosi lei OJE, sistema integradu jestaun finanseira jere hosi Ministéiru Finansa (GRP). Deskuñese kontinua omitir dadus sira-ne’e no kontribui ba distorsaun informasaun presta kona-ba ezekusaun orsamentál reseita OJE, kontribui ba aumentu dezorsamentasaun.

Ba ANAPMA konklui iha tempu util iha sistema planeamentu, monitorizasaun no avaliasaun Governu, modulu foun dezenvolve hela ho avaliasaun komisaun C ho objetivu autorizasaun proposta alterasaun tabela proposta lei OJE.

Ba Ministéiru Finansa (MF), ho kolaborasaun ho ANAPMA asegura formasaun kompleta ba entidade setór públiku administrativu hotu kona-ba alterasaun sira no regra foun orsamentál introdus hosi lei foun LEO to’o ba finál korente ano.

Nune’e mós ba MF halo apuramentu ba serbisu no administrasaun públiku direta no indireta halo estimativu kolesaun reseita ba kofre Estadu inklui iha proposta orsamentál ho objetivu promove responsabilidade boot ba jestór públiku, posibilita kontrolu efetivu hosi PN kona-ba ezekusaun orsamentál no asegura rejistu rigorozu informasaun finanseira relevante.

Lei fundu petrolíferu prevee levantamentu hotu labele liu ka ass liu  RSE (Rendimentu Sustentável Estimandu), seja utiliza ba finansia despeza investimentu kapitál ba dezenvolvimentu infraestrutura estratéjiku iha nasaun, maibé verba ida-ne’e kontinua livremente utiliza hosi Governu ba finansia despeza korrente, apezar susesivu alerta komisaun C, rekomenda ho maiór prudénsia no bom sensu iha levantamentu fundu.

Ba Ministéiru Petrolíu no Minerál (MPM) atu impulsiona no konkretiza projetu ne’ebé iha karteira ka iha área enérjia renovavél, ho apoiu parseiru dezenvolvimentu, hodi bele redús fatura enerjétika nasaun hasoru.

Kria polítika no solusaun ativa empregu kontribui ba retensaun joven iha nasaun.

Komisaun C akompaña no subskreve rekomendasaun komisaun ‘A’ ba MF prosesa rekonfigurasaun portal transparánsia orsamentu, informasaun kona-ba tasa ezekusaun orsamentál, la’ós apenas sub-programa maibé mós programa.

Komisaun C akompaña no subskreve rekomendasaun komisaun ‘G’ ba Governu dadus finanseiru no fíziku kona-ba Uma Lulik sira.

Komisaun C akompaña no subskreve rekomendasaun komsaun ‘F’ reforsa apoiu uma mahon ba vítima violénsia bazea ba jéneru bele apoiu ho forma planu asaun nasionál.

Komisaun C akompaña no subskreve rekomendasaun komisaun ‘F’ ba Gpvernu prosede regularizasaun pagamentu dívida klínika Iheal Medical Center iha Malásia.

Komisaun C akompaña no subskreve rekomendasaun komisaun ‘E’ ba Governu prosede avaliasaun pondera no rigorozu iha kriasaun empreza públika foun, ho espesiál enfoque no que respeita kapasidade jere reseita, hanesan definisaun pakote remuneratóriu ajusta ho obtensaun rezultadu.

Komisaun akompaña no subskreve rekomendasaun hamutuk ho paresér aprezentadu hosi organizasaun naun governamentál Lao Hamutuk kona-ba proposta OJE 2023, ba Governu fornese kustu estimadu kada program aba próxima tinan haat, ba PN pose konsidera no avalia alokasaun proposta ho baze nia kustu globál.

Komisaun C akompaña no subskreve rekomendasaun komisaun ‘D’ ba BNCTL, atualmente ho konfortável likídez finanseira, hodi hala’o investimentu expande liután iha munisípiu sira, mellora atendimentu, sosiliza liutan nia produtu, taxa no juru ho objetivu atrai kliente sira liután no simplifika prosesu asesu ba kréditu Suave, tanba empreza ki’ik la hatene saida mak atu asesu.

Ba Ministéiru Finansa kompleta ba Governu aprova regulamentasaun sistema konsulta públika realiza iha ambitu prosesu planeamentu orsamentá abranje konsulta ho sidadaun, órgaun soberania no serbisu no entidade setór públiku administrativu.

Ba MF kontinua asegura publikasaun iha formatu dijitál, iha nia website ba livru orsamentál no anexu sira LEI OJE iha tetún no inglés, hanesan pasadu ho informasaun asesivél ba administrasaun públika, populasaun, parseiru dezenvolvimentu no nasaun amigu, kontribui matein nivél transparánsia orsamentál existente to’o agora.

Ministéiru hotu respeita órgaun soberania Parlamentu Nasionál bainhira hala’o audiénsia ruma auzénsia justifika antesipa, nune’e labele prezudika serbisu lejislativu no fiskalizasaun polítika kona-ba atividade Governu ne’ebé kontituisaun atribui ba PN.

Ba ministéiru responsavél implementasaun programa Cesta Básika no fasilidade garantia kréditu Suave, fornese ba PN durante debate iha jeneralidade proposta OJE 2023 iha plenária, justifika ezekusaun serbisu sira.

Enkuantu ba rekomendasaun komisaun C ba Parlamentu Nasionál mak rekomenda leitura atenta paresér setoriál prodús hosi komisaun espesializada permanente no paresér eskrita Konsellu Konsultivu Fundu Petrolófeiru, GMPTL, Lao Hamutuk, atu fó konsiderasaun importante no preokupasaun relasaun proposta lei OJE 2023 ne’ebé aprezenta ba Governu.

Rekomenda ba Prezidente Parlamentu Nasionál, ho forma ultrapasa defintivamente divirjénsia iha interpretasaun ne’ebé mai feitu hosi Ministéiru Finansa no hosi komisaun C kona-ba kontabilizasaun ativu no pasivu finaneiru no naun finanseiru iha atuál sistema kontabilistu baze kaixa modifika utiliza hosi setór públiku administrativu, solisíta se posivel to’o finál korrente fulan, paresér ida kona-ba asuntu hosi International Accounting Standards Board (IASB), organizasaun internasionál indepedente responsável hosi dezenvolvimentu norma internasionál kontabilidade (IAS).

La vislumbrando utitlidade Governu replika iha proposta lei OJE 2023 artigu previstu tiha ona iha lei foun LEO, konkretamente artigu 7 relativu transferénsia saldu seguransa sosiál, rekomenda elimina.

Komisaun C akompaña no reforsa rekomendasaun komisaun B ba sesaun plenária diskute profunda asuntu implikasaun legál artigu 8-“alterasaun organika” proposta lei, ho espesiál revelo kontinuidade no garantia legál termu iha LEO.

Tanba informasaun falta, rekomenda plenária determina Governu entrega to’o iha finál loron dahuluk debate jeneralidade proposta lei OJE 2023 kuantifikasaun orsamentál kada ida hosi rezultadu 28 nasionál ne’ebé kompromete perante ba PN ne’ebé aprova hosi lei grande opsaun planu.

Ikus liu rekomenda revista sesaun plenária PN, dotasaun orsamentu fundu espesiál dezenvolvimentu RAEOA, atende proposta orsamentál ba 2023, ho agora, autoriza fundu ne’e finansia despeza korrente kontrariu dispostu iha lei ne’ebé kria.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!