Poezia
Hosi António Mota
Doze de Novembru 1991
momentu be kilat musan tata ó isin
see hirus matan hasoru militár Indonézia
raan furin haksoit tabele iha krúz lolon
Ai-tahan sira laiha kbiit atu hawelok
du’ut laek sira laiha soin atu haklaken
iha rate hun no fatuk le’et
ó isin latan hafalun ho raan matak patriotizmu
Raan matak ne’e taturuk husi ó hirus matan
nakfakar no nalihun habokon rai-maran
sulin ba to’o tasi
hafanun laloran nia dukur hodi hatudu ba mundu tomak no Jakarta.
Udan been lorosa’e nakfilak ba raan
Santa Kruz sai sasin ida katak
maubere hakerek ona istoria ho raan lulik;
“mate ka moris, ukun rasik an”.
Golgota, 2021.
HA’U LA KOMPREENDE
Hosi António Mota
Manu-fuik iha ai-tutun apreende ko’alia ho lian ki’ik
maibe ha’u la kompreende tan idade sei ki’ik,
ikan iha tasi apreende semo ho liras makilik
maibé ha’u la kompreende tan sei mout iha halerik
Rai-kutun sira hananu supa rai nia bokur
maibé ha’u-nia hakat sei nafatin iha dadur,
lahó sira livre ona hosi nehek nia hobur
maibé ksolok nafatin lakon iha ha’u-nia dukur
Ha’u la kompreende, tan anin nunka tadak mahusuk
iha dalan ninin karreta Prado halai husik suar wa’in basuk
ha’u hameno kosar tuir espelu maibe laiha liman ida atu hisik
tanbasá ha’u tenke sai “ema seluk” iha ha’u rain rasik?
Ha’u hakarak hamnasa hahaek
maibé moris hanesan kbi’it laek
ha’u hakarak kaer lapizeira hodi hekerek
maibé lafaek nain sira laran sei makerek
Tebes, ha’u la kompreende
tan laiha biban atu apreende
ha’u hakarak apreende
maibé nesisidade kabun halo ha’u tenke rende.
Dili, 25 Outubru 2022.
AI-FUAN “UKUN RASIK AN”
Hosi António Mota
Iha rai rohan Santa Cruz
ó sosa rai metan ho ó-nia isin
ó kuda ai-fuan “UKUN RASIK AN” ho ó nia ruin,
ó rega ho ó-nia raan matak
Ohin loron ami hamnasa
tuur iha kadeira leten ho kazaku metan
tula ain
hodi sente ai-fuan ne’e nia midar no gostu.
Hatolia, 2021
SAUDADES BA UKUN RASIK-AN
Hosi António Mota
Lia lulik nafunan
Lia tuan namdoras
wainhira loron manas sadere iha Mausoko nia reen-toos
hamosu tadak basuk wa’in iha nia hanoin
Ho kosar nia moruk
No hakat be nakdedar
Nia husu ba Buisoko
“Ó siik took, Timor-Leste restaura loron independénsia ba dala hira ona”?
Buisoko mout iha silénsiu ho iis pedasuk
Hateke ba Palásio Prezidente nia oin
Hanesan husu resposta ba Bandeira RDTL
be hadulas-an iha lalehan klaran
Husi Ai-riin be hamri’i nonook
Buisoko hatán;
Pergunta ne’e moruk,
“Ha’u saudades Ukun Rasik An”.
Dili, 11 Nivembru 2022.
POEZIA KOA’LIA
Hosi António Mota
Ha’u hakerek poezia ne’e nia lian
wainhira konflitu hatudu ukun-na’in sira nia kapasidade
ema wa’in moris iha mukit no lakon liberdade
makaer ukun laiha maturidade
inteerese privadu sai prioridade
Ha’u hakerek poezia ne’e nia halerik
wainhira ekonomia rai-laran hakdasak
inflasaun aumenta bubu no tasak
desenvolvimentu hakdasak hanesan manduku kabun tasak
ukun-nain aumenta kabun tasak
Ha’u hakerek poezia ne’e nia hirus
wainhira lei vale de’it ba maubere oan sira be iha palku okos
justisa hamolik-an, injustsça hakanek lia-loos
loos eh sala, osan mak loos
lia-loos eh lia-sala, lia-loos nafatin lia-loos
Ha’u hakerek poezia ne’e nia tanis
wainhira jersaun milineál sai kurtina ba kapitalizmu
ukun nain sei mantein kultura nepotizmu
polítika lakon prinsipiu patriotizmu
liafuan “hisik kosar hadi’a povu nia moris” nakfilak ba” hisik maluk sai bandalizmu”
Ha’u hakerek poezia ne’e nia ksolok
wainhira jerasaun foun brani hasai lian
hatutan lian sira be laiha lian
hadalas lia-loos ho liafuan
tanba ukun tenke ho fuan la’ós ho liafuan.
Golgota, 11 Novembru 2022.
Notísia Relevante: Poezia sei hamoos polítika fo’er-literatura sei haloos polítika dezonesta

Hakerek na’in: António Mota de Araújo, Alumni Universidade Katólika Widya Mandira. Moris iha Hatolia, hela fatin Leirema-Hatolia, Munisipiu Ermera.