DILI, 21 marsu 2021 (TATOLI)—Poeta António Mota de Araújo, 28, nu’udar foinsa’e ida-ne’ebé mout iha mundu hakerek liuliu hakerek obra literária hanesan poezia. Foinsa’e kreativu ne’ebé moris iha knua Leirema, Suku Manusae, Postu Administrativu Hatolia A, Munisípiu Ermera, no oan hosi inan-aman Mario de Eraújo no Eufraginha Mota ne’e, ninia obra mós hetan rekuñesimentu iha Ázia.
Alumni Colegio Infante de Sagres Maliana ne’e, ramata nia estudu iha Universidade Katolik Widya Mandira, Kupang-Indonesia, iha Fakuldade Ekonomika no Bisnis, Departamntu Ekonomia no Dezemvolvimentu.
Notísia Relevante: Governu presiza fó importánsia ba ‘Loron Poezia’ hodi promove dalen Tétun
Durante eskola iha Kupang, nia involve aan iha grupu literature sira hanesan Penyair Sastra Indonesia, Sastra dan Budaya Indonesia (chalenge family), Penyair Republik, Sastra Kidung Semilir, Dunia Aksara, Majas Aksara no selu-seluk tan.
Hamutuk ho grupu “Sastra Kidung Semilir”, sira konsege hakerek livru antolojia Poezia tolu (3) mak hanesan Dunia Rindukan Damai, Dunia Tanpa Koma, no Selangit Puisi di Tanah Mahar Gading. No, iha tinan 2020 liu ba, nia hamutuk ho grupu “Penyair Sastra Indonesia” hakerek livro ida ho titulu “Sapardi Dalam Kenangan”.
Atividade loroloron ne’ebé nia hala’o ak hamutuk mak hanesan hakerek poezia no lee poezia .Nia badinas tuir iha kompetisaun lee poezia ne’ebé dalabarak hetan primeiru-segundu-terseiru lugar, maibé apresiasaun boot liu ma iha tinan 2019 konsege hetan 20 Top Best Writing Asean Competition.

Tanba nia hamout aan iha mundu poezia hahú hosi 2015. Buat ne’ebé lori nia “laran monu” ba iha mundu poezia bainhira hau lee obra hosi poeta sira hanesan Jokpin ho titulu “Celana Ibu” (2004), Hans Hayon-“Dukaku”(Ledalero 2012), Sapardi Damono “Hujan Bulan Juni”. No mos “Cantik Itu Luka” livru Novel nebe hakerek husi Eka Kurniawan.
Tanbasá mak gosta hakerek no hadomi liu mundu poezia, nia hatán, “Ha’u gosta hekerek poezia tanba ‘ha’u hakerek, ha’u iha’. Ha’u lee ha’u ‘hetan’, ha’u ‘ku’u’, ha’u ‘hato’o’. Ha’u hadomi liu mundu poezia tanba poezia mak dadolin murak ne’e mai hosi fuan no ba fuan ne’ebé iha fuan”. Atu hatene kle’an liután, akompaña Jornalista Agência TATOLI, Arminda Fonseca, dadalia ho Poeta Jerasaun Foun, António Mota de Araújo;
Nu’udar poeta ne’ebé reprerzenta hosi jerasaun 1990-nian, oinsá ita-boot ia reflesaun kona-ba Loron Mundiál ba Poezia (21 marsu) ne’e?
Hanesan ita hotu hatene katak, iha tinan 1999 UNESCO deklra no deside ona loron 21 marsu hanesan loron mundiáll ba poezia nian. Objetivu hosi deklarasaun ne’e atu promove no dezemvolve literatura liuliu iha parte lee, hakerek, produsaun (penerbitan) no sira seluk ne’ebé iha rejionál, nasionál no internasional.
Ha’u hanesan Timoroan, ha’u hanoin Loron Mundial Ba Poezia la’ós loron baibain de’it, maibé loron mundiál poezia ne’e, loron ne’ebé importante ba ita oinsá atu nafatin tane aas lian (materna) no liafuan, no mós tempu ba ita atu hamamar fuan ne’ebé to’os no kakutak ne’ebé manas ho polítika, satán iha tempu pandemia COVID-19 ida-ne’e. Ita mós presiza halo netik asaun ruma hodi promove no hanoin hikas ita-nia poeta sira-ne’ebé sai éroi (=hanesan Francisco Borja da Costa) ba Nasaun doben ida-ne’e.
Ita-boot nia pontu de vista kona-ba poezia ne’e rasik, oinsá?
Ha’u-nia pontu de vista, hanesan joven ida-ne’ebé foin mak hamout aan iha mundu poezia nian, ba ha’u, poezia ne’e mak dadolin murak ne’ebé sai hosi fuan, hakó ho lian, hamamar no hafurak ho imajinasaun. Poezia ne’ebè mai hosi fuan sei to’o mós ba fuan no hamamar fuan ne’ebé toos. Hanesan matenek na’in John F. Kennedy dehan, “Jika politik itu kotor, puisi akan membersihkannya, dan jika politik itu bengkok, sastra akan meluruskannya”—“Polítika ne’e fo’er, poezia sei hamoos polítika ne’ebé fo’er, no literarura sei haloos polítika ne’ebé dezonesta.“
Ha’u sita pensamentu ida-ne’e, tanba realidade politika oras ne’e daudaun iha mundu inklui Timor Leste, sai hanesan polemika boot iha sosiedade nia laran. Iha ne’ebé dala ua’in hamosu pro-kontra entre Partidu A no partidiu B. Ho estratejia politika ida hanesan ne’e, dala ua’in mós hamosu linguajen ne’ebé ladún kmanek no furak iha ema (povo) nia tilun. Afinál polítika la’ós atu hatun malu maibé politika atu hatuur lia-loos ho argumentu fundamental sira.
Ba hau, iha polítika ne’e rasik iha mós étika polítik. Tanba ne’e, bainhira ita hato’o ita-nia argumentu tenke hatoo tuir saida mak tuir étika polítika. Se ida-ne’e mak ita abandona, ha’u hanoin polítika ne’e hanesan kurtina aat ida-ne’ebé hakerek deit “rivalitas”. Entaun, presiza polítika ida-ne’ebé di’ak atu nune’e buat ne’ebé “argumentu ka mensajen ne’ebé ita hato’o iha públika labele sai “ahi” ne’ebé ita fakar ho gazolina hetok lakan. Tanba ne’e, ita presiza mós linguajenne’ebé ke kmanek no furak iha tilun, atu nune’e ema labele interpreta tuir nia gostu.
Entaun atu evita linguajem “kro’at” sira-ne’e, ita presiza hatoo ho liafuan ne’ebé mak kmanek, dadolin ne’ebé murak maske ida-ne’e kro’at, atu nune’e ema labele nota katak linguajen imoral ka hamosu kanek iha ema-nia konxiénsia.
Hau hanoin la 100%, poezia no literáriu bele hamoos polítika ne’ebé fo’er, maibé ho dalen literáriu liuhosi poezia, pelumenus bele hamihis linguajen ne’ebé kontroversiál liuliu iha sosiedade nia leet.
Nu’udar poeta jerasaun foun ne’ebé raan sei manas (nakali), ita-boot iha hanoin ruma oinsá mak atu dezenvolve obra literáriu (poezia) iha loron aban sai di’ak liután?
Hanesan jerasaun foun ida-ne’ebé iha idealizmu kmanek, konserteza iha mehi duni atu dezenvolve obra literáriu. Dezenvolve oinsa? Atu dezenvolve ne’e presiza;
Primeiru, tenke iha konxiésia másimu no domin ne’ebé bo’ot, hodi realiza saida mak atu halo hodi dezemvolve obra literariu ne’e rasik.
Segundu, presiza aprende no lee barak atu nune’e bele minimiza ita nia kustume (lisan, kultura) baruk-teen lee.
Terseiru, dezenvolve liuhusi hakerek, hakerek, no nafatin hakerek ho ita-nia lian, dalen tétun, dalen materna no mós iha dalen sira seluk ne’ebé ita bele.
4.) Iha biban sei hala’o estudu iha Indonézia, ita-boot badinas hakerek poezia ho dalen tetun. Tanba saida mak ita-boot gosta promove dalen tétun liuhosi poezia sira?
Ha’u hakerek poezia ho dalen tétun tanba;
Primeiru, ha’u ema Timor Oan.
Segundu, dalen tétun hanesan lingua ofisiál iha rai doben Timor Leste.
Terseiru, ha’u hakarak konribui ba rai doben ida-ne’e, liuhosi hakerek ho dalen tétun, maske ida ne’e laiha valór.
Kuatru, tanba Ha’u hadomi ha’u nia lian (dalen tetun), ha’u hadomi ha’u-nia nasaun.
Karik, liuhosi obra poezia sira-ne’ebé ita-boot hakerek, iha poezia balun ne’ebé hetan apresiasaun liuhosi kompetisaun hakerek poezia ruma?
Loos! Iha tinan 2019 liu ba, ha’u konsege tuir eventu Asean nian ida-ne’ebé organiza hosi ASTOPEDIA.ID kona ba “Poetry Writting Competition”. Poezia ne’ebé ha’u uza hodi kompete iha tempu ne’ebá mak poezia ho titulu “PELAUT CINTA”. Poezia ne’e konsege tama iha “TOP 20 Best Asean Writting Competition 2019”.
Komisaun organizadora sira hili poezia ne’e hanesan poezia ida di’ak liu tanba liuhosi prosesu selesaun ne’ebé naruk. Primeru seleksaun hetan valór: 91.12. Segundu seleksaun hetan valór: 89, 76. Selesaun ida ikus liu (terseiru) hetan valór: 88,97. Ho razaun ne’e, poezia ho titulu “PELAUT CINTA” hetan apresiasaun hosi poeta seniór sira hodi fo hela prezente (osan rahun) no sertifikadu hanesan rekordasaun.
Tuir ita-boot nia haree, oinsá mak Timor-Leste bele dezenvolve poezia iha ámbitu dijitalizasaun ne’e?
Tuir ha’u-nia haree, atu dezemvolve poezia iha era dijitalizasaun ida-ne’e, ita presiza iha konxiénsia no kompromisu hodi aproveita buka informasaun, utiliza tempu ida agora hodi aprende lee no hakerek, atu nune’e lebele mout iha mundu nia konsola maibé tempu di’ak ba ita hodi promove no dezenvolve poezia sira iha ambitu dijitalizasaun.
Hosi hakerek poezia, esperiensia saida mak ita-boot hetan no oinsa ita-boot foti esperiensia ida-ne’e sai hanesan riku-soin ida hodi dezenvolve poezia iha futuru?
Esperiénsia ne’ebé ha’u hetan mak oinsá hadomi ita nia obra rasik, oinsa respeitu ema seluk nia obra no oinsá hasa’e ita-nia kreatividade liuliu iha lee no hakerek poezia. Buat hirak ne’e mak hanesan bukae ida ba ha’u, atu nafatin dezemvolve poezia iha futuru liuhosi hakerek, hakerek no hakerek beibeik.
Gosta hakerek poezia no lee poezia, tanbasá mak ita-boot hadomi liu mundu poezia ne’e?
Ha’u gosta hekerek poezia tanba “ha’u hakerek, ha’u “iha”. Ha’u lee ha’u “hetan”, ha’u “ku’u”, ha’u “hato’o”. Ha’u hadomi liu mundu poezia tanba poezia mak dadolin murak ne’ebé mai hosi “fuan” no ba “fuan” ne’ebé iha “fuan”.
Ita-boot iha mensajen ruma ba Governu, poeta sira no juventude Timor-Leste sira-ne’ebé hadomi poezia?
Ba Governo; Hanesan foinsa’e ida, hakarak hato’o hela ba nai-ulun sira katak karik literatura ne’e inportante iha mundu liuliu iha Timor Leste, entaun presiza mós ita-bo’ot sira-nia apoiu atu promove poezia, lian materna no mós dalen tétun iha future, no hasa’e kreatividade joven sira nian hodi kompete liuhosi lee no hakerek.
Ba poeta, joven no Timoroan sira hotu ne’ebé hadomi poezia:
Ketu husik lapizeira been maran iha nia knu’uk
Keta husik letra no liafuan sira mate iha rai lakan nia haku’ak
No keta husik imajinasaun lakon iha lojika
Mai, ita kadi lapizeira tutun iha Fatuk Timor
Mai, ita daan lia no liafuan ho maho-been Timor
Mai, ita hakór imajinasaun ho aifunan Timor
Mai, ita hakerek iha rai husar Timor
Ohin ita hakerek
Aban ita “Iha”
Maske ita isin sai rai rahun ona
Maibé ita iha ho lian no liafuan.
Parabéns ba ita hotu ne’ebé selebra loron Mundial Poezia, 21 marsu 2021.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editór: Cancio Ximenes