Top

PN simu ona notifikasaun TR relasiona fundu veteranu iha OJE 2023 inkonstitusionalidade

Prezidente Parlamentu Nasional, Aniceto Guterres. Imajen Tatoli/Antonio Goncalves.

DILI, 14 dezembru 2022 (TATOLI)—Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, informa PN simu ona notifikasaun hosi Tribunál Rekursu (TR) relasiona ho fundu veteranu biliaun $1 iha proposta lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023  inkonstitusionalidade.

Notísia Relevante: PR Horta husu TR halo fiskalizasaun preventiva ba fundu veteranu

“Ha’u simu ona notifikasaun no desizaun  Tribunál ne’e vinkula tenke obedese sei laiha buat ida hadi’a,” Prezidente PN ne’e hateten ba jornalista sira iha PN, kuarta ne’e.

Nune’e, nia hatutan, asuntu ne’e inkonstitusionál ona ne’e vinkula jerál ita hotu tenke kumpre regra hanesan ne’e tuir konstituisaun ne’ebé desizaun Tribunál mak prevalese no PN sei la hadi’a fila-fali no mantein, nune’e proposta lei OJE 2023 iha artigu ba kriasaun fundu veteranu ne’e sei la vale.

“Deklara inkonstitusionál osan ne’e halo transferénsia fó fila,” nia hateten.

Aniceto Guterres hateten, ho desizaun TR nian ne’e klaru iha impaktu ba proposta OJE 2023 maibé ita la’o tuir nia sistema.

“Hanesan ne’e kabe ba Prezidente Repúblika nia kompeténsia maibé Prezidente Repúblika kestiona de’it mak fundu veteranu antes orsamentu aprova mós Prezidente Repúblika hatama tiha ona nia rekerimentu ka rekere tiha ona ba halo fiskalizasaun preventiva no desizaun foin sai agora,” nia dehan.

Tan ne’e, Líder Órgaun Lejislativa ne’e hein katak prazu ba Xefe Estadu  tuir konstituisaun  PR iha kompeténsia tomak atu veta ka promulga tuir prazu estipula.

Antes ne’e, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten nia-parte hato’o pedidu ba Tribunál Rekursu (TR) hodi hala’o fiskalizasaun preventiva ba fundu veteranu biliaun $1 iha proposta lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023.

“Ne’e só halo de’it fiskalizasaun preventiva kona-ba fundu veteranu nian tanba ha’u iha dúvida parte konstitusionál únika instituisaun bele rezolve dúvida sira-ne’e mak Tribunál Rekursu,” Xefe Estadu hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Bairru Pite, semana kotuk.

Horta hateten, mezmu Tribunál Rekursu karik hetan inkonstituisionalidade la afeta OJE 2023 ne’e ketak.

“Purtantu lalika preokupa, Governu sira preokupa ho Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 maibé tanba jurísta balun la’ós agora de’it dezde tinan kotuk hanesan dezáfiu ida kestiona konstituisionalidade fundu veteranu nian,” nia hateten.

Hanesan Xefe Estadu tenke haruka lai ba órgaun judisiáriu hanesan TR, nune’e TR sei fó klarifikasaun ba ida-ne’e iha tempu badak.

Mezmu nune’e, sei la afeta tempu ne’e ba promulgasaun OJE tinan oin ne’ebé sei akontese antes tinan 2022 nia rohan ne’e.

Ho PR nia pedidu ne’e, PR husu fiskalizasaun preventiva ne’e mak tuir desizaun TR liuhosi juiz koletivu iha forsa obrigatória jerál inskontituisionalidade violasaun ba prinsípiu proporsionalidade no utilizasaun rekursu naturál  justa no igualitária previstu iha artigu 1 ho 139 konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (KDRTL).

Enkuantu, iha loron 17 fulan novembru tinan ne’e, Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi reuniaun plenária, aprova proposta lei númeru 46/V(5a) Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ho montante biliaun $3,16 iha finál globál ho votu a-favór 42, kontra 21 no abstensaun rua (2).

Proposta OJE 2023 ho montante biliaun $3,16 kompostu hosi orsamentu administrasaun sentrál biliaun $2,8 (montante ne’e inklui ona Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, biliaun $1), orsamentu seguransa sosiál hetan alokasaun millaun $235,7 no RAEOA millaun $120.

Antes ne’e, iha loron 26 abril 2022, Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) extraordinária aprova alterasaun daruak kriasaun fundu kombatente libertasaun nasionál.

Enkuantu, kriasaun fundu kombatente libertasaun nasionál hodi garante finansiamentu adekuadu ba programa apoiu ba kombatente libertasaun nasionál.

“Ho proposta lei ida-ne’e mak sei prosede mós kriasaun Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál ho valór millaun $1.000 (biliaun $1), hodi garante finansiamentu adekuadu ba programa apoiu ba Kombatente Libertasaun Nasionál mak hanesan iha área apoiu sosiál, edukasaun, saúde, empregu, asesu ba kréditu no atividade sira-ne’ebé hamosu rendimentu,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Mangahães hateten hafoin reuniaun ezekutivu iha Palásiu Governu.

To’o janeiru 2022, fundu kontributivu veteranu akumula ona millaun $20-resin iha konta fundu veteranu nian ho benefisiáriu hamutuk 27.828.

Investimentu fundu hahú hosi janeiru 2020 to’o agora, ne’ebé kada fulan Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál hanesan ministériu implementadór programa, ko’a osan $30 hosi kada veteranu ho totál veteranu ne’ebé sai benefisiáriu hamutuk 27.000-resin, hodi depozita ba Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés).

Polítika Governu mak atu garante sustentabilidade ba veteranu sira-ne’ebé atu transforma ba investimentu ida hodi husik ba veteranu sira-nia oan iha futuru.

Antes implementa polítika ne’e, Sekretariadu Estadu Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál (SEAKLN) halo ona sensibilizasaun ba veteranu benefisiáriu iha munisípiu hotu hodi hetan aseitasaun.

Nune’e mós, liuhosi kongresu konsellu nasionál kombatente libertasaun nasionál dahuluk aprova deliberasaun númeru 01, iha loron 21 dezembru 2019, hodi fó kbiit ba SEAKLN hodi hahú implementa polítika kriasaun fundu investimentu ba veteranu.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!