DILI, 15 dezembru 2022 (TATOLI)— Governu Timor-Leste liuhosi Ministru Finansa, Rui Gomes no Adjuntu Primeiru Sekretáriu, Divizaun Sudeste Aziátiku, Ridwaan Jadwat, ne’ebé reprezenta Governu Austrália, kinta ne’e, asina ona akordu finansiamentu ho montante millaun $73,4, hodi finansia projetu dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL).
“Espansaun hosi parseiru dezenvolvimentu entre Timor-Leste no Austrália, ohin loron to’o iha valór ida aas milliaun $73.4 ho konsensualizasaun impréstimu ne’ebé signifikante hosi milliaun $45 hosi fundu projetu estratéjiku ne’ebé kuaze hosi nesesidade no prioridade povu Timor-Leste no governu “, hateten Ministru Finansa, hafoin selebra akordu refere iha Dili, kinta ne’e.
Akordu ne’e prevee kontribuisaun finanseira husi Governu Austrália ba Timor-Leste ho valór hamutuk millaun dolar amerikanu $28,36 no kontratasaun empréstimu ho valór dolar amerikanu millaun $45, ho períodu maturaridade tinan 25, hodi finansia projetu dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.
Orsamentu ne’e sei uza hodi konstrui asesu estrada ba terminál pasajeiru, pakote kombate inséndiu, edifísiu kuarantena animál no planta, edifísiu ba kuidadu saúde primária, depózitu ba kombustível, eletrisidade no iluminasaun públiku, fasilidade bee moos, fatin estasionamentu karreta no motor inklui zona drop off terminál pasajeiru iha Aeroportu refere.
“Timor-Leste hanesan nasaun ki’ik ne’ebé iha aeroportu ida ho padraun internasionál ne’e inkestionavel tebes, no ida ne’e sei kontribui tebes ba dezenvolvimentu sosiu-ekonomia, nasaun nia, loke kampu traballlu barak no hasa’e dezenvolvimentu ekonomia nasionál, ida ne’e mós sei hakotu ita nia nasaun hosi izoladu, no sei foti ita nia imajen iha rejiaun sira”, Governante ne’e esplika.
Nune’e, Governu Timor-Leste mós aloka orsamentu millaun $17,5 hodi finansia obra konstrusaun pista aterrajen, reasentamentu ba família sira ne’ebé mak hela besik Aeroportu no servisus konsultóriu supervizaun konstrusaun aeroportu.
Ho projetu ne’e, Timor-Leste bele kumpri padraun seguransa, garantia transportasaun aéreu ida ne’ebé seguru no efisiente, mellora konektividade aéreu ho país viziñu iha Ázia no Pasífiku, promove Turizmu no setór ekonómiku sira seluk hodi ajuda Timor-Leste diversifika ninia ekonomia no kontribui ba país nia adesaun ba ASEAN.
Melloramentu konektividade aéreu nesesáriu tebes ba dezenvolvimentu turizmu ne’ebé hanesan motór importante ida ba kresimentu ekonómiku. Fasilidade no seguransa Aeroportu ne’ebé di’ak sei fasilita troka sasán, servisus, koñesimentu no ideas liuhusi ligasaun ho sidade boot sira iha aziátiku. Timor-Leste presiza asesu ne’ebé di’ak ba kapitál internasionál, rekursu umanu no investimentu, no mellora konektividade aéreu potensialmente sei fó efeitu transformativu ba iha ekonomia.
Reprezentante sira husi Estadu Timor-Leste ne’ebé hola parte iha Komisaun Inter-Ministeriál ne’ebé lidera husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, Ministru Finansas, Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Ministru Transporte no Komunikasaun, Ministru Obras Públikas ho apoiu tékniku husi ADB, IFC, Governu Japaun liuhusi JICA no Austrália.
Projetu espansaun AIPNL aliña ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu ne’ebé nia prioridade boot ida mak dezenvolvimentu infraestrutura ho obetivu atu konsolida kresimentu ekonómiku no redús desigualidade. Tuir planu, projetu ne’e sei ramata iha tinan 2027 nia rohan.
Projetu estratéjiku ne’e sei komplementa Portu Foun Tibar ne’ebé foin lailais ne’e inaugura ona husi Primeiru-Ministru, Jenerál Taur Matan Ruak. Mega projetu estratéjiku rua ne’e sei fasilita Timor-Leste nia konektividade internasionál no integrasaun ba rejionál no globál.
Iha Sorumutuk loron 2 fulan-dezembru 2022, Konsellu Ministrus atribui podér tomak ba Ministru Finansas Rui Gomes hodi reprezenta Governu Timor-Leste asina Akordu Empréstimu ho Governu Austrália ba projetu hanaran “Timor-Leste Airport Facilities Project”.
Austrália anúnsia parseiru foun
Entretantu, Timor – Leste no Australia anúnsia parseria foun liuhosi Australian Infrastructure Financing Facilitt for the Pacific (AIFFP) ho pakote finanseiru milliaun $73,4 konsensional ba reabilitasaun aeroportu internasionál Prezidente Nicolau Lobato.
Hosi orsamentu ne’e, inklui emprestimu millaun $45 no kontribuisaun millaun $28.4 liuhosi AIFFP no programa bilaterál departementu of foreing affairs and trade.
Governu Austrália nia kontribuisaun inklui mós apoiu hosi nia programa parseriu ba infraestrutura ne’ebé fundu ba atividade preparasaun hotu ba projetu ne’e.
Investimentu Austrália ne’e sei kompleta servisu adisional ne’ebé mak realiza daudaun iha aeroportu hanesan harí pista foun ne’ebé hetan apoiu hosi Banku Dezenvolvimentu Aziatiku (ADB) no harí terminal foun ne’ebé hetan apoiu hosi Agência ba Kooperasaun Internasionál (JICA) nian.
Australia nia investimentu ida ne’e sei kontribui ba kompetnte kritika 13 iha área infranstrutura nian, ida ne’e atu bele halo di’ak liu tan komersiu liu hos harí edifisiu foun ba terminal kargu no instalassaun fasilidade karantina ba animal no ai-horis sira.
Iha ne’ebá sei iha asesu di’ak liu ba terminal aeroportu nian liu hosi halo di’ak asesu ba estrada no lao fatin, renovasaun kareta para fatin no fatin tula hatun pasajeru sira ne’ebé ba aeroportu.
Ba pasajeiru no funsionariu aeroportu sira asesu ba saúde no seguransa sei halo di’ak tan konstrusaun edifisiu ba ekipa bombeirus iha aeroportu, fasilidade saúde primaria no halo di’ak moru atu seguru liu tan ba aeroportu.
Iha área ne’ebé besik aeroportu sei halo mudansa harí ponte foun iha mota Comoro no eskol primaria foun iha Beto Tasi.
Ikus liu projetu ne’e sei suporta opetasaun no manutensaun aeroportu nian liu hos instalasaun fasilidade manutensaun aeroportu foun halo di’ak fatin depozitu konvustivel nian servisu eletrisidade no liga ahi foun, bee-moos no bee-dalan.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór : Florencio Miranda Ximenes




