iklan

EKONOMIA, HEADLINE

PT Karvak entrega rezultadu peskiza jeofízika ba Governu

PT Karvak entrega rezultadu peskiza jeofízika ba Governu

Empreza PT Karvak Nusa Geomatika no parte Governu hasai foto hamutuk hafoin entrega estudu projetu jeofízika, iha edifísiu ANPM, Farol, tersa (10/01). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 10 janeiru 2023 (TATOLI)–Empreza PT Karvak Nusa Geomatika ne’ebé hetan fiar hosi Governu halo peskiza jeofízika iha territóriu Timor-Leste desde tinan 2016, tersa ne’e, entrega relatóriu estudu ba Governu liuhosi Vise Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis.

Vise Primeiru-Ministru, José Maria dos Reis, konsidera estudu ne’e importante tanba bele sai hanesan dadus ida ba Governu hodi utiliza ba dezenvolvimentu nasaun no moris di’ak povu.

“Serimónia entrega serbisu ba projetu ida importante tebes, bainhira ita ko’alia kona-ba dependénsia petróleu no hakarak atrai investimentu, enkuantu ita laiha dadus, ne’e difísil tebes atu atrai. Tanba ne’e relatóriu ba Governu, maibé problema boot ba ita mak oinsá atu utiliza no konserva dadus atubele lori bem estar ba povu. Ida-ne’e responsabilidade ita hotu nian, prinsipalmente ba instituisaun sira ne’ebé maka asegura baze dadus no uza dadus ne’e ba prospriedade povu,” Ministru Planu no Ordenamentu hateten iha ámbitu serimónia entrega serbisu no relatóriu hosi empreza ba Governu, iha edifísiu Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM), Farol.

Notísia relevante: ANPM no autoridade Manatuto halo serimónia kulturál hodi loke dalan ba peskiza mármore

Peskiza ne’ebé halo ba item lima hanesan gravity survey, combine magnetic survey, no survey radiometric ne’ebé ninia área kobertura iha territóriu Timor-Leste tomak, inklui survey gravity radiometric ne’ebé ninia área kobertura ba de’it área dezignada no depende ba rezultadu ne’ebé hetan hosi survey dahuluk to’o datoluk ne’e maka ninia survey ninia detallu iha área dezignada iha área potensiál ba petrolífera nian no ikus liu survey electromagnetic ne’ebé halo ba bloku hamutuk 10.

Iha biban hanesan, Koordenadór ekipa téknika, Mateus da Costa, hateten, modelu peskiza iha oin lima no dadus sira ne’e ho padraun indústria internasionál, nune’e ba oin dadus ne’e bele utiliza prinsipál liu mak oin rua, hanesan halo estudu kle’an liután kona-ba poténsia petrolífera iha área rai-maran no seluk bele halo estudu kle’an ba mapamentu potensialidade rekursu mina-rai.

“Aleinde ne’e, dadus ne’e mós bele fornese ba akadémiku bainhira presiza atu halo estudu akadémiku iha parte jeolojia nian atubele fasilita sira, maibé ninia kontíudu mak sei la hanesan. Indústria ninia padraun seluk no akadémiku nia oin seluk, ho dadus ne’ebé hanesan maibé fahe nia intensidade ne’e la hanesan,” nia esplika.

Koordenadór konsidera katak, dadus airborne foin dahuluk halo levantamentu dadus onshore, dala barak ema dehan katak Timor ne’e riku, tanba ne’e ho dadus ne’e bele ajuda atu hatene área sira ne’e iha duni poténsia ka lae, maski balun iha peskiza jeolojia hatudu ona maibé dadus ne’e importante tebes tanba bele kobre fatin ne’ebé la’o ain labele bá, entaun hosi ne’e mapamentu sira ne’e hotu hatudu katak iha indikasaun fatin ne’ebé potensialidade ba rekursu ruma.

Nune’e mós, Diretór Empreza PT Karvak Nusa Geomatika, Said Abri, apresia no kontente tanba bele entrega relatóriu peskiza ne’ebé sira halo ona durante tinan barak nia-laran.

“Projetu estratéjiku ida-ne’e hahú ona hosi tinan 2016, tinan-lima liubá no ohin to’o ona nia finalidade, ida-ne’e jornada naruk tebes hasoru difikuldade oin-oin ba ekipa téknika. Ami rekoñese jornada ne’e la fasil tanba envolve hosi parte barak,” Said Abri dehan.

Projetu ne’e ho valór kontratu hamutuk millaun $22,6, maibé halo ona pagamentu finál hamutuk millaun $21,8, enkuantu restu iha kalkulasaun períodu retensaun, ne’ebé orsamentu mai hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) prevee ona iha Fundu Infraestrutura.

Projetu ne’e ho númeru SSS/006/MPIE-2016, estabelese projetu ho naran, Integrated Airborne Geophysical Survey (IAGS) iha Timor-Leste, ne’ebé selebra iha loron 23 agostu 2016.

Obra ne’e tuir kontratu na’in maka Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku hosi estrutura Governu anteriór no steering committee, ne’ebé kompostu hosi ministériu tolu maka hanesan Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Ministériu Finansa no Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál.

Jestór projetu ezerse hosi Diretór Jerál Planeamentu no Orsamentu anteriormente no daudaun asume kargu nu’udar Diretór Jerál Patrimóniu Estadu iha Ministériu Finansa, Januário da Gama, no Koordenadór ekipa ezerse hosi Diretór Esplorasaun ANPM, Mateus da Costa.

Iha VII Governu Konstitusionál, projetu IAGS muda ba Ministériu Dezenvolvimentu no Reforma Institusionál, ne’ebé momentu ne’ebá tutela ba Primeiru-Ministru, Mari Alkatiri, ne’ebé asume mós kargu nu’udar Ministru Dezenvolvimentu no Reforma Institusionál, hafoin ne’e iha tempu VIII Governu Konstitusionál, projetu ne’e muda filafali ba Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku no ikus liu tuir mudansa estrutura iha VIII Governu Konstitusionál projetu IAGS ninia na’in maka Ministériu Planu no Ordenamentu ne’ebé hanesan Prezidente steering committee, Ministériu Finansa no Ministériu Petróleu no Minerál, ne’ebé sai hanesan ba membru steering committee.

Jornalista    : Antónia Gusmão

Editora         : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!