iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

PN aprova projetu-lei protesaun ba labarik iha finál globál

PN aprova projetu-lei protesaun ba labarik iha finál globál

Parlamentu Nasionál (PN), liuhosi reuniaun plenária aprova projetu-lei númeru 29/V(3a)-Lei Protesaun Labarik no Joven iha Perígu ho votu a-favór 36, kontra no abstensaun 0. Tersa (07/02/2023). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão.

DILI, 07 fevereiru 2023 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN), tersa ne’e, liuhosi reuniaun plenária aprova projetu-lei númeru 29/V(3a)-Lei Protesaun  Labarik no Joven iha Perígu ho votu a-favór 36, kontra no abstensaun 0.

Notísia Relevante: PN diskute projetu-lei protesaun ba labarik iha espesialidade

“Nune’e projetu-lei Protesaun ba Labarik no Joven iha Perígu aprova iha finál global. Nune’e husu komisaun F atu halo redasaun finál tempu badak haruka fila mai meza hodi envia ba Prezidente Repúblika halo promulgasaun,” Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hatetetn iha sala plenária PN.

Prezidente PN ne’e hato’o parabéns ba serbisu tomak hosi Komisaun F trata asuntu Saúde, Seguransa Sosiál no Igualidade Jéneru hodi bele finaliza projetu-lei ne’e to’o hetan aprovasaun iha finál globál, maske durante ne’e ho diskusaun tempu naruk halo debate reabertura artigu sira mosu diferensa hosi deputadu sira maibé ikus mai iha duni konsensu.

Deputada membru komisaun F, Maria Gorumali Barreto mós agradese ba parseiru hotu hanesan UNICEF ho sira seluk ne’ebé durante ne’e fó apoiu tomak iha diskusaun projetu-lei ne’e, inklui PN aprova ona tanba defende labarik sira-nia direitu.

Enkuantu, iha diskusaun finál globál ne’e tuir relatóriu paresér komisaun hato’o ba komisaun F hala’o reabertura ba proposta alterasaun hamutuk 14 aprova ho konsensu tuir rekomendasaun deputadu sira-nian antes ne’e iha.

Antes ne’e, iha loron 17 janeiru, Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi reuniaun plenária halo diskusaun ba projetu-lei protesaun ba labarik no joven iha perígu iha faze espesialidade.

Iha prosesu diskusaun ne’e, Deputadu proponente, Helena Martins ho Noe da Silva, hato’o proposta iha rekerimentu reabertura diskusaun iha espesialidade ba plenária PN, apresiasaun espesialidade projetu-lei númeru 29/V(3a), Lei Protesaun Labarik no Joven iha Perígu, hosi komisaun F trata asuntu Saúde, Seguransa Sosiál no Igualidade Jéneru, introdús foun ba  kapítulu I-A, denominadu ‘Direitu no Liberdade ba Labarik no Joven’, ho artigu 5-A ho 5-SS.

Nune’e, Deputadu proponente hato’o proposta alterasaun hodi elimina kapítulu refere ho razaun tanba aditamentu artigu ne’e prevee ona iha konvensaun internasionál sira-ne’ebé Estadu ratifika ona.

Tuir testu orijinal aditamentu ne’ebé projeitu lei ne’e iha Kapítulu I-A (Direitu no Liberdade Labarik no Joven), no artigu 5-A (Direitu Vida), iha alínea 1 hateten katak labarik no joven iha direitu vida no alínea 2 haktuir katak Estadu iha obrigasaun asegura direitu labarik no joven ninia sobrevivénsia, ben-estár no dezenvolvimentu integral, no iha artigu 5-SS (Edukasaun labarik no joven ho defisiénsia) ne’ebé ho nia alínea 1 to’o 6.

Hafoin diskusaun naruk, deputadu sira hato’o rekomendasaun katak projetu-lei ne’e presiza haruka fali ba iha komisaun F hodi haree armoniza no konsensu atu elimina artigu aditamentu ne’e.

Nune’e, Prezidente PN deside fó fali ba iha komisaun F hodi halo armonizasaun no konsensu hafoin haruka fila mai meza PN hodi halo debate kontinuasaun iha espesialidade no votasaun finál globál.

Preámbulu hosi projetu-lei ne’e previstu kona-ba dezenvolvimentu ida ba sistema protesaun integrál ba labarik sira, nune’e impoin esforsu armonizasaun lei hotu-hotu relasaun ho promosaun no protesaun diretu ba labarik no joven iha perigu sira.

Projetu-lei ne’e iha artigu hamutuk 103 no kapítulu hamutuk XI. Iha kapítulu I ko’alia kona-ba dispozisaun jerál, kapítulu II ko’alia kona-ba intervensaun ba promosaun direitu sira no protesaun labarik no joven iha perigu.

Kapítulu III ko’alia kona-ba medida promosaun direitu no protesaun, kapítulu IV ko’alia kona-ba komunikasaun, kapítulu V ko’alia kona-ba intervensaun Ministériu Públiku, kapítulu VI previstu dispozisaun prosesuál jerál, kapítulu VII sita kona-ba prosedimentu urjénsia, kapítulu VIII ko’alia kona-ba prosesu iha serbisu protesaun labarik no foinsa’e no kapítulu IX ko’alia kona-ba prosesu judisiál promosaun no protesaun.

Deputadu sira-ne’ebé sai proponente ba projetu-lei ne’e mak hanesan Noé da Silva Ximenes “Buka Tuir”, António Verdiál de Sousa, Felix da Costa “Anin Buras”, Cidália Mesquita Ximenes, Maria Gorumali Barreto, Helena Martins Belo, António Nobre Tilman, Lúcia Taeki, Veneranda Lemos Martins no Ernesto Fernandes “Dudu”.

Inisiativa lejizlativa ne’e bazea ba rezolusaun Parlamentu Nasionál númeru númeru 16/2003, 30 jullu, ne’ebé Timor-Leste ratifika Konvensaun kona-ba Direitu Labarik.

Entidade sira-ne’ebé submete paresér ba projetu-lei ne’e mak hanesan ALFeLa, Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL), Child Fund, Komisaun Nasionál Direitu Labarik, FOKUPERS, FONGTIL, JSMP, Ministériu Justisa, Ministériu Saúde, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Ministériu Públiku, no Organizasaun Internasionál ba Traballu (OIT), Parlamentu Foinsa’e, Plan International, PDHJ no UNICEF.

Iha 20 setembru 2021, Parlamentu Nasionál aprova ona projetu-lei ne’e iha faze jeneralidade ho votu a-favór 54, kontra 0 no abstensaun ida (1).

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!