DILI, 20 fevereiru 2023 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, segunda ne’e, simu audiénsia ho Embaixadór Brazíl iha Timor-Leste, Maurício Medeiros de Assis, hodi diskute oinsá Brazíl bele apoiu loke indústria medikamentu iha Timor-Leste.
Notísia Relevante: PR ko’alia projetu kooperasaun área oin-oin ho konselleiru Prezidente Brazíl eleitu
“Enkontru ho Prezidente Repúblika hodi ko’alia kona-ba posibilidade lori investimentu Brazileiru iha área industriál ba Timor-Leste, espesífiku iha setór fabrikasaun médikamentu,” Embaixadór Brazíl iha Timor-Leste, Maurício Medeiros, hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Xefe Estadu, José Ramos Horta, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite.
Nia hatutan, ida-ne’e mak preokupasaun Prezidente Repúblika ho saúde populasaun ho fábrika medikamentu ne’e, ajuda área saúde no mós dezenvolvimentu ekonómia nasaun ne’e ni’an, fábrika báziku hodi atende saúde públiku ho mós haree ba exportasaun.
Tanba ne’e, enkontru refere hanesan parte ida troka hanoin entre PR ho Embaixadór Brazíl no tempu oin mai bele loke indústria refere, ne’ebé faze inisiál sei iha mós estudu, troka ideia péritu espesialista, haree ai-moruk saida de’it mak bele no hala’o estudu viabilidade bele inisiál tékniku hosi péritu sira mai hosi Brazíl.
“Ida-ne’e hanesan ideia sei enkamiña ba ami-nia Governu (Brazíl). No Prezidente Lula, interrese boot ba kooperasaun haree ba istóriku serbisu parseria ho Timor-Leste,” nia dehan.
Tanba, tuir nia, Brazíl iha Indústria farmaseutika avansadu tebes inkluzivamete setór públiku ho Fundasaun Osvaldo Crus responsavél fabrikasaun vásina iha Brazíl no medikamentu, ida-ne’e bele apoiu ideia Xefe Estadu Ramos Horta nian ba dezenvolvimentu medikamentu iha Timor-Leste.
Nune’e, enkontru ho Xefe Estadu hanesan parte ida troka ideia ba kooperasaun foun entre nasaun rua iha tempu tuir mai iha área indústria medikamentu.
Durante sorumutu, Diplomata Brazileiru ne’e atualiza mós rezultadu koopeasaun Brazíl ho Timor-Leste durante ne’e liuhosi Ajénsia Brazileira fortalese tinan barak ona ba projetu rua, hanesan ho Sentru Formasaun Senai Becora kooperasaun forte ho sentru formasaun ne’ebé inagura ona ho ekipamentu Brazileiru, instrutór estabelese sentru Becora rasik.
Agora, nia dehan, pretende reativa kooperasaun ne’e ba atualizasaun metodolójia, ekipamentu, téknika no provavelmente sei kria ofisina ida mekánika automovél ne’ebé iha hela negosiasaun Ajénsia no hein aprovasaun hosi Governu.
Aleinde kooperasaun iha área kooperativa ne’ebé serbisu hamutuk ho Sekretária Estadu Kooperativa (SECoop) ba formasaun kuadru kooperativa liu-liu kooperativa kréditu.
“Entaun misaun Ajénsia Brazileira lori reprezentante hosi organizasaun kooperativa Brazileira iha área kréditu ne’ebé iha esperénsia barak,” nia dehan.
Nia observa, durante tinan 20 kooperativa iha Brazíl aumenta tebes kooperativa kréditu serbisu kuaze hanesan banku kontribui tebes ba ekonómia nune’e espera ekonómia Timor-Leste avansa mós ba fortalesimentu kooperativa.
Iha área edukasaun, haree apoiu estabelese grau kursu estudu ba mestradu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), no projetu agro-ekolójia ho UNTL iha sentru pás ne’ebé envolve komunidade agrikultór, fornese tékniku iha área ne’e ba aumenta produsaun.
No mós, formasaun funsionáriu públiku reforsu iha língua portugés realiza hamutuk ho Komisaun Funsaun Públika (KFP) ho INAP, nune’e mós apoiu iha setór defeza ho sira seluk tan.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes