DILI, 01 janeiru 2023 (TATOLI)-–Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hasoru malu ho Asesór Prinsipál Prezidente eleitu Brazíl, ne’ebé hanesan mós eis Ministru Relasaun Esteriór no Ministru Defeza Brazíl, Celso Amorim, hodi ko’alia kona-ba projetu kooperasaun iha área oin-oin.

“Uluk iha ha’u-nia Prezidénsia, ko’alia ho Brazíl no Kuba atu haree fábrika medikamentu iha Timor-Leste, la’os de’it ba ita-nia nesesidade, maibé ba esportasaun para Timor bele sai esportadór medikamentu. Brazíl koñesidu tebes iha mundu ba área indústria farmaseútiku,” Xefe Estadu hateten liuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, domingu ne’e.
PR koñese ona ho Konselleiru Prezidente, Luís Inácio Lula da Silva, durante tinan 30 no iha enkontru ne’e deskute prioridade ne’ebé Brazíl sei aposta no halo rekonsiliasaun nasionál.
“Liu-liu prioridade ne’ebé Prezidente Lula haree hanesan rekuperasaun polítika, demokrátika, ekonómika no sosiál internu iha Brazíl. Sei enfrenta problema barak tebes que eis Prezidente, Jair Bolsonaro mak hakle’an problema sira-ne’e ho ninia polítika sira ne’ebé konfrontasaun ho mundu tomak, sosiedade sivíl brazileira, ne’ebé fahe rai ne’e iha klaran, difísil atu haree halo rekonsiliasaun, taka kanek, para nia (Inácio Lula) bele governa,” Xefe Estadu tenik.
Notísia relevante: PR Horta-PR Marcelo Rebelo hala’o viajen hamutuk ba Brazíl
Aleinde ne’e, Prezidente Repúblika hasoru malu ho Diretór Ajénsia Kooperasaun brazileira – ABC, Ruy Pereira, hodi deskute kona-ba kooperasaun iha área edukasaun, liu-liu iha ensinu lian portugés.
Enkontru ne’e partisipa mós hosi responsável sosiedade sivíl brazileira, Asosiasaun Antropolojia brazileira, Defensória Públika iha Brazíl no responsável Departamentu Antropolojia hosi Universidade Brazíl.
“Prezidente ABC ne’e institutu, apoiu externu brazileira, ohin enkontru ho nia no nia partisipa diálogu ho akadémiku sira no ha’u rasik, sira hakarak haree oinsá bele aumenta apoiu ba Timor-Leste,” Xefe Estadu dehan.
Prezidente Repúblika mós hasoru malu ho Prezidente Parlamentu, Argélia Brahim Boughali, hodi deskute kona-ba situasaun jeopolítiku no seguransa iha Áfrika.
Tuir Xefe Estadu, Argélia hanesan nasaun produtór no exportadór mina no gás ba Europa no apoiante Timor-Leste nia luta dezde tinan 1975 iha Asembleia Jerál ONU no apoiante ba Sahara Osidentál ne’ebé iha relasaun istórika ho Timor-Leste.
“Ha’u só koñese sira-nia Prezidente Bouteflika (Abdelaziz Bouteflika), nia ema matenek, koñesidu, karizmátiku. Ami ko’alia liu, kona-ba kestaun seguransa rejionál, iha sira-nia rejiaun, rejiaun Magrebe (engloba Argélia, Marroko, Tunisia, Líbia no Mauritánia) ne’e iha Norte Áfrika, problema barak tebes, extremizmu, terorizmu, ne’ebé taka sira no ataka rai seluk, iha Áfrika Osidentál,” Horta salienta.
Hosi Brazíl, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, mós akompaña notísia triste kona-ba falesimentu Papa Eméritu Bento XVI iha Vátikanu no konsidera katak, kreda no fiar na’in sira, inklui iha Timor-Leste lakon pensadór filozófiku no teolójiku, maibé iha esperansa katak igreja sei metin nafatin ho lideransa Papa Francisco nian.
“Nia idade avansadu tebes, tanba ne’e nia mós resigna-an no hateten, la aguenta ho stress, serbisu todan nu’udar Papa, tanba ne’e, Papa Francisco hetan eleisaun iha Koléjiu Kardinál sira, ne’ebé ho nia iis kotu, igreja lakon ninia pensadór teolójiku, pensadór filozófiku, númeru um iha igreja, Papa Bento XVI, koñesidu nu’udar teologu boot ida hosi Alemaña,” Ramos Horta hateten.
Xefe Estadu haktuir, antes ne’e hasoru malu dala-tolu ho Papa Bento XVI iha Roma (Itália) no iha Sydney Austrália.
“Hasoru primeira vez baihira hanesan Primeru-Ministru iha tinan 2006, momentu krize bá Roma nia simu ha’u nu’udar Primeiru-Ministru, depois ha’u nu’udar Prezidente, ha’u bá Roma, dala-ida tan simu ha’u nu’udar Xefe Estadu no terseira vez hasoru nia iha Sydney, momentu enkontru Movimentu Mundiál Juventude, ne’ebé timor-oan atus ba atus mós partisipa,” PR rekorda.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina