DILI, 08 marsu 2023 (TATOLI) – Rejiaun Sudeste Aziátiku (RSA), papél lideransa iha setór tekonolojia sei menus, ida ne’e kauza injustisa ne’ebé la konsiente iha dezeña no dezenvolve produtu dijitál foun.
“Feto nia reprezentasaun iha papél lideransa iha setór teknolójia sei menus tebes, ida ne’e kauza injustisa ne’ebé la konsiente iha dezeña no dezenvolve produtu dijitál foun, inklui ba saúde no moris di’ak. Iha tinan 2022, feto kompostu husi forsa traballu 33% iha kompaña boot teknolójia globál”, Diretór Rejionál OMS Sudeste Aziátiku Poonam Khetrapal Singh, hateten iha komunikadu ne’ebé TATOLI asesu, ohin.
Poonam husu atu iha asaun intesifikadu iha RSA no iha mundu atu asegura katak feto no labarik feto ida-idak hodi hetan asesu ho justu ba inovasaun teknolojia dijitál ne’ebé bele proteje, promove no apoia saúde no moris di’ak inklui asegura igualdade jéneru.
Tuir nia, ba feto no mane, inovasaun teknolójia dijitál, iha poténsia boot atu hasa’e asesu ba servisu saúde esensiál no atu hadia saúde no moris di’ak. Maske nune’e, dezigualdade jéneru impede abilidade feto no labarik feto atu hetan benefísiu. Hetan estimasaun katak feto 61% iha Azia Pasífiku uza internet, kompara ho mane 75%. Kuaze feto 12% iha tendénsia menus atu asesu ba telemovél duké mane no entre sira ne’ebé laiha telemovél rasik ne’e feto barak liu 39% husi mane.
Dispariedade hanesan mós eziste iha forsa traballu saúde. Feto kompostu kuaze 70% ba forsa traballu saúde globál maibé asume de’it papél seniór 25%. Ida ne’e bele fó impaktu ba dezeña no delibera saúde dijitál no intervensaun seluk, nune’e mós polítika no sistema saúde bo’ot liután. Analiza OMS hatudu katak lider feto sira dala barak habelar programa saúde, haforsa saúde ba ema hotu no alvu ba injustisa saúde.
Maske dezafiu sira ne’e, nasaun sira ne’ebé iha rejiaun ne’e, iha tinan hirak ikus ne’e iha ona dezenvolvimentu korajozu, inovativu atu uza teknolójia dijitál, ho metas atu halo saúde no bein-estár feto no labarik feto avansa liután, nune’e mós atu suporta kna’ar na’in feto sira.
Nia rekorda, desde 2013, Timor-Leste koneta ona inan isin-rua sira no sira nia prestadór saúde liu husi textu mensajen no konversa relasionadu ho saúde, atinji liu inan isin-rua 100 000. Dezde 2014, aplikasaun Kilkari India nian distribui kada semana, informasaun audio sensitivu-tempu kona-bá saúde reprodutiva, maternál, bebé foin-moris no labarik diretamente ba familia’ liu husi telemovel nasionalmente.
“Iha 2019, Bangladesh lansa ona módulu e-learning bazeadu-web kona-bá jestaun klíniku ba violasaun sexuál, ho ninian objetivu atu kapasita kna’ar na’in saúde hodi responde ba nesesidade sobrevivente violénsia bazeadu-jéneru. Iha Thailandia, aplikasaun telemovel online ‘AorSorMor’ funsiona hanesan instrumentu sistema sosiál ida ne’ebé fo informasaun atualizada relevante atu halo konesaun entre pesoál prestadór servisu saúde iha unidade kuidadus saúde primáriu no kna’ar na’in saúde iha suku,” Nia esplika.
Iha nasaun hotuhotu rejiaun nian, iha lakuna ba asesu dijitál, utilizaun no abilidade tenke blokeadu no dizegualdade iha dijitál lideransa no solusaun atu foti desizaun. Nasaun hirak ne’e tenke kontinua atu haforsa analiza jéneru ne’ebé bele divulga razaun ba diferensa jéneru iha saúde no polítika saúde, programa no intervensaun, inklui intervensaun saúde dijitál.
Solusaun saúde dijitál tenke enderesa espesifikamente kauza prinsipál no interligadu ba lakuna dijitál jeneru, hanesan mukit, menus podér, dezigualdade jéneru no frakeza iha servisu saúde, edukasaun no protesaun sosiál. Forma violénsia online ne’ebé mosu – persegisaun, abuzu, ameasa no trafiku umanu – tenke enderesa kedas atu evita rezultadu saúde adversáriu no asegura feto no labarik feto hothotu bele uza internet ho seguru.
Avaliasaun sensitivu-jéneru no intervensaun responsivu-jéneru tenke aplika atu hasa’e saúde no imparsialidade saúde, no hasa’e papél feto iha espasu saúde dijitál tenke halo tuir atu aselera saúde ema hotu no igualdade jéneru en jerál.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva




