DILI, 13 marsu 2023 (TATOLI) – Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis, hatete produsaun kabu (fiu) ba instalasaun fibra óptika tenke tuir profundidade tasi nian.
“Daudaun empreza iha ona prosesu atu halo produsaun ba iha kabu, tanba ida ne’e tenke halo tuir profundidade tasi katak, kle’an liu tipu kabu ne’e oinseluk, ladún kle’an tipu kabu ne’e oinseluk mós”, governante dehan hafoin relata progresu serbisu ba Xefe Ezekutivu, iha Palásiu Governu, segunda ne’e.
Empreza ne’ebé sai manán-na’in ba produsaun kabu mak empreza Alcatel Submarine Network (ASN) hosi Fransa. Ligadu ho progresu sira seluk, Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, sigla portuges) tenta hela lansa rezultadu konkursu.
“Agora iha ona empreza haat hosi Austrália mak halo ona kontaktu. Se prosesu ne’e nia durasaun semana ida ka rua hodi finaliza, entaun tempu badak bele realiza ona lansamentu ba iha kabu aterrajen ka rai-maran nian. Prosesu estudu atu konfirma rota ne’ebé atu instala fiu hosi Dili to’o Darwin finaliza ona”, nia esplika.
Governu prevee millaun $41,588 ba verba Fundu Infraestrutura iha proposta lei Orsamentu Jerál Estadu 2021 hodi halo akizisaun ba ekipamentu informátika kabu submarinu (fibra óptika).
Nune’e, iha empreza internasionál na’in-20 mak antes ne’e konkorre prosesu aprovizionamentu konkursu públiku internasionál, hodi sosa no instala ekipamentu kabu submarinu.
Rekorde katak Governu Timor-Leste no empreza ASN asina ona, iha maiu 2022, kontratu ba akizisaun no instalasaun ligasaun dijitál iha Timor-Leste, liuhusi kabu submarinu iha sidade Darwin no Port Hedland iha Commonwealth Austrália nian.
Projetu ne’e konta ho millaun $38,6 no iha durasaun entre 01 jullu 2022 no 31 janeiru 2024.
Notísia relevante : https://tatoli.tl/2023/01/19/projetu-instalasaun-fibra-optika-iha-prosesu-ba-identifikasaun-kabu/
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Maria Auxiliadora





